Petrov: Dilema da li da se prihvate mandati je lažna, ni Ustav, ni izborni zakon ne poznaju mogućnost

17.01.2024

09:51

0

Prema njegovoj oceni, dilema da li da se prihvate mandati je lažna, i sa stanovišta legaliteta, i sa stanovišta legitimiteta

Petrov: Dilema da li da se prihvate mandati je lažna, ni Ustav, ni izborni zakon ne poznaju mogućnost
vladan petrov pravni fakultet 24sedam goran sivacki (9) - Copyright 24sedam/Goran Sivački

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov izjavio je da je dilema pojedinih predstavnika opozicije o tome da li da prihvate svoje mandate i time delegitimizuju sistem - lažna.

Petrov je, u autorskom tekstu za današnje "Večernje novosti", rekao da neprihvatanje predstavničkog mandata nije u skladu sa načelima našeg Ustava, ali ni predstavničke demokratije uopšte.

Prema njegovoj oceni, dilema da li da se prihvate mandati je lažna, i sa stanovišta legaliteta, i sa stanovišta legitimiteta.

Ostavka je uvek lični čin

"Ni u jednom udžbeniku ustavnog prava nisam pročitao da kandidat za narodnog predstavnika ima pravo da ne prihvati mandat. Posle potvrđivanja tj. verifikacije mandata, kandidat postaje narodni predstavnik, odnosno stiče sva prava i obaveze narodnog predstavnika. Jedno od takvih prava je i da podnese ostavku", izjavio je Petrov. 

Kako je naveo, ostavka nije kolektivni čin, niti se podnosi iz bilo kojih kolektivnih razloga.

"Ostavka je uvek lični čin. Podnosi se iz ličnih razloga koji se pravom iscrpno ne definišu, kao što su npr. porodične prilike, bolest, odgovornost za greške u vršenju funkcije, preuzimanje druge funkcije koja je nespojiva sa aktuelnom i tako dalje", rekao je Petrov.

Profesor Pravnog fakulteta podsetio je da ni Ustav, ni izborni zakon ne poznaju mogućnost, a kamoli pravo kandidata sa liste da, posle raspodele mandata, odlučuje hoće li ili neće prihvatiti mandat.

Antonio Ahel/ATA Images
 

 

"Izborni zakon poznaje institut ostavke narodnog predstavnika i uređuje postupak njenog podnošenja. Ostavka je, za razliku od neprihvatanja mandata, legalno i legitimno sredstvo, pogotovo kad se podnosi iz razloga moralno-političke odgovornosti. Dakle, ni ostavka ne bi smela da bude posledica nečijeg hira ili proizvoljnosti, pa samim tim ni legitimni oblik kolektivne političke borbe", ocenio je Petrov.

Kako je podsetio, u Ustavu piše da "Suverenost potiče od građana koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika".

Neprihvatanje mandata je potiranje narodne volje

"Predstavnički mandat nije subjektivno pravo, niti ga se kandidat može odreći pre nego što ga je i stekao njegovim potvrđivanjem. Nije to njegovo vlasništvo, pa da on s mandatom slobodno raspolaže. Nije ni vlasništvo političke stranke ili koalicije. Zato su u savremenoj demokratiji zabranjene tzv. blanko-ostavke, kada kandidati i pre stupanja na dužnost predaju mandat stranci ili koaliciji na čijoj su izbornoj listi", izjavio je Petrov.

Petrov je ocenio i da neprihvatanje mandata predstavlja potiranje narodne volje izražene na izborima i obezvređivanje volje birača koji su dali glas listi čiji kandidati razmišljaju da li da se uopšte prihvate mandata.

"Neprihvatanje mandata je igranje sa demokratijom. To je neovlašćeno bacanje glasova koji su dobijeni na izborima. Time se sprečava ostvarivanje biračkog prava relevantnog broja birača. Ti birači nisu "fantomski". Oni su stvarni i glasali su za listu čiji kandidati, ne prihvativši se mandata, svoje birače pretvaraju u "fantomske", štaviše rizikuju da se njihovi glasovi prevedu u mandate protivničkih lista", naveo je Petrov.

Podsećajući da u Ustavu piše da "nijedan državni organ, politička organizacija, grupa ili pojedinac ne može prisvojiti suverenost od građana", Petrov postavlja pitanje nije li onda pozivanje da se ne prihvate dobijeni mandati, s pozivom na borbu za vladavinu prava i demokratiju, ne samo nelegalno i nelegitimno, već i krajnje licemerno?

24sedam/Goran Sivački
prof. Vladan Petrov

 

"Štaviše, ono uopšte nije štetno za pobedničku političku opciju, već za predstavnike opozicije koji bi da 'ne prihvate' mandat. Na nekim budućim izborima, kad god da se oni održe, građani će dobro promisliti da li da glas daju onima koji u institucije nisu ni hteli da uđu kao njihovi predstavnici i koji su ih ranije izigrali", rekao je Petrov.

Prema njegovim rečima, da bi se demokratija razvijala neophodna je i organizovana opozicija, koja će vremenom postajati institucionalna alternativa vlasti.

"Ipak, dobro je što su neki predstavnici opozicije izgleda shvatili da neprihvatanje predstavničkih mandata nije opcija. Time su najavili da će ubuduće voditi legalnu i legitimnu političku borbu u institucijama. Stoga bi i na priču o neprihvatanju mandata trebalo konačnu staviti tačku", zaključio je Petrov.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike