Od hobija do dodatnog prihoda

20.09.2020

12:23 >> 08:41

0

Profesorka engleskog jezika Sanja Jovetić u slobodno vreme hekla i štrika

Od hobija do dodatnog prihoda
Copyright Promo/Sanja Jovetić

Što zbog nedostatka vremena, što zbog toga što nemaju od koga da nauče, danas se žene sve manje bave ručnim radovima: heklanjem, štrikanjem, vezom ili šivenjem. Nekada su ruke naših baka i prabaka uvek bile zaokupljene nekom vrstom ručnog rada: prele su vunu, štrikale džempere, heklale stolnjake i zavese, pa čak i venčanice.

Danas prave male umetničke radove više cene strani turisti koji dođu u našu zemlju. Jedan od najtraženijih suvenira su isheklani radovi koji se prodaju na ulicama i trgovima naših gradova. Kupuju se miljei, stolnjaci, rukavice…Cene su uglavnom simbolične, imajući u vidu količinu uloženog rada i truda.

Promo/24sedam/Sanja Jovetić

Sanja Jovetić, profesorka engleskog jezika u Filološkoj gimnaziji u Beogradu, odudara od pravila: ona je savladala sve tehnike ručnih radova. Kaže da je odmalena okružena ručnim radovima:

– Majka mi je, takođe, prosvetni radnik, ali je ceo život šila, heklala i štrikala. Ona mi je i pokazala osnovne stvari, ali do većine rešenja sam dolazila sama. Ja sam prve džempere ištrikala sa 15 godina. Od zarađenog novca sam otišla na jedno divno putovanje u Pariz. Tokom studija, boravila sa na Kipru, a kako svakom studentu nedostaje novca, vrlo brzo sam se snašla: štrikala sam za lokalni butik po narudžbini.

Međutim, kako su došla deca, tako je bilo i sve više obaveza, a Sanja je imala sve manje vremena za svoj hobi:

-Pre devet godina sam se razbolela, i kada sam upitala jednog od lekara kako sebi da pomognem, rekao je da radim nešto rukama, ali onako, za sebe. Tako su nastali prvi pačvork radovi, torbe i stolnjaci. Posle nekoliko meseci nisam znala gde ću sa tolikim radovima pa sam počela da ih prodajem. U početku su mi kupci bile drugarice, koleginice s posla, prijateljice moje majke… Sada ih prodajem onlajn, a neke od mojih torbi se nalaze i u jednom poznatom butiku u Beogradu.

Sanja ima još jednu želju:

-Drugarice me stalno pitaju kada ćemo da organizujemo neke kurseve, da ih uputim u tehnike ručnih radova, tako da mi je to sledeći plan. Da heklamo, štrikamo i druzimo se.

Škole ručnih radova

Nekoliko privatnih škola i centara za obrazovanje nudi kurseve heklanja, šivenja, štrikanja, pa čak i oslikavanja svile. Ako imate sreće da poznajete neku ženu koja je vešta sa ručnim radovima – kradite znanje od nje. Treća varijanta je da na Youtube kanalu pronađete neki od video-snimaka gde ćete, prateći uputstva, naučiti neku od ovih tehnika.

Pletilje iz Sirogojna

U zlatiborskom kraju nema žene koja ne zna da štrika, od čarapa do džempera. Organizovana proizvodnja započeta je 1962. godine u okviru Zemljoradničke zadruge u Sirogojnu i po dizajnu Dobrile Vasiljević Smiljanić. Ručno pletena odeća, prepoznatljiva po slikama zlatiborskih predela, ubrzo je našla put do kupaca širom sveta. Upravo to je promenilo život žena iz zlatiborskih sela. Njihova veština pletenja im je omogućila da zarađuju novac i da istovremeno održavaju domaćinstvo.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike