Najčudnija književna ličnost koju je svet ikada video: Pisac „aerodrom romana“ koga Stiven King smatra užasnim

18.10.2021

14:45

0

Autor: Dejan Ćirić

Ako saberete prodaju koju imaju Dž. K. Rouling i Den Braun i tome dodate čak i Džona Grišama, to ni izbliza neće biti cifra koju prodajama pravi najveći besteseler autor na planeti - Džejms Paterson

Najčudnija književna ličnost koju je svet ikada video: Pisac „aerodrom romana“ koga Stiven King smatra užasnim
profimedia-0081402584 - Copyright Džejms Paterson/Profimedia

Kada govorimo o bestselerima, često mislimo na knjige koje su prodate u manje primeraka nego što se misli. Prema proceni nagrađivanog autora Donalda Rajana, postoje slučajevi kada prodaja od 300 primeraka može biti dovoljna da se stigne na top listu, a knjiga koja se ogrne titulom bestselera obično od toga ima više promotivne nego novčane koristi. Naravno da postoje književni hitovi poput Harija Potera i Da Vinčijevog koda koji se prodaju u stotinama miliona primeraka, ali ako saberete prodaju koju imaju Dž. K. Rouling i Den Braun i tome dodate čak i Džona Grišama, i dalje to ni izbliza neće biti cifra koju prodajama pravi najveći besteseler autor na svetu - Džejms Paterson.

Prema njegovom izdavaču, Paterson je napisao ne manje od 114 bestselera sa Njujork Tajms liste najprodavanijih knjiga. Njegova ukupna bibliografija broji više od 150 naslova. Paterson je bez sumnje jedna od najčudnijih književnih ličnosti koje je svet ikada video.

Džejms Paterson/Profimedia
 

Njegov uspeh je neobičan po tome što on i nije toliko poznato ime većini ljudi. Pre će biti da je on majstor “aerodrom romana” (romana koji se prodaju na aerodromima i čiji su tiraži najčešće ogromni). On je autor koji je uspeh u velikoj meri postigao tako što je pisao za ljude koji dugo putuju na posao.

Oko Patersona su mišljenja podeljena. Stiven King njegova dela opisuje kao “užasna”, recenzenti su ga smatrali „subknjiževnim“. Pa ipak, pisac je 2015. godine primio književnu nagradu Nacionalne književne fondacije za svoje filantropske napore u podsticanju Amerikanaca na čitanje.

Njegova vanredna produkcija postignuta je uz pomoć kolaboratora - koautorima je pružena prilika da steknu svoje ime pod mentorstvom komercijalno najuspešnijeg pisca na svetu. Paterson je potpuno transparentan u vezi sa svojim procesom rada - koautori rade na osnovu narativnog okvira koji im on daje, on onda ili prepravlja ili ponovo ispisuje ono što su oni zamislili, ili im vraća rukopise sa beleškama na svake dve nedelje.

Narativni okviri koje on pruža proizilaze iz njegovog razumevanja književnog tržišta, zasnovanog na njegovom dugogodišnjem iskustvu izvršnog direktora za oglašavanje. Opisuju ga kao suizdavača, više kao brend nego kao pisca. Ovo je razlika kojom se vredi pozabaviti, je je prezime Paterson ono što je daleko najupadljivije na njegovim koricama.

Džejms Paterson/Profimedia
 

Digitalni detektivi

Korišćenjem digitalnih metoda, ako je dostupno dovoljno uzoraka, može se testirati u kojoj meri neko aktivno doprinosi stvarnim rečima u tekstu. Ova oblast se naziva stilometrija i prethodno se koristila u studijama autorske atribucije, koje uključuju popularne ličnosti poput Harper Li i Rouling.

James O’Sullivan sa portala theconversation.com je primenio stilometrijske metode na Patersonov rad kako bi stekao uvid u to koliko on doprinosi pisanju svojih knjiga u pogledu stvarno upotrebljenih reči. Rezultati studije pokazuju da je u svakom od kolaboracionih romana (provereni su svi romane gde postoji relevantan uzorak za testiranje - gde je koautor napisao pojedinačne tekstove), dominantan stil Patersonovih koautora. To je kvantitativni dokaz da se Patersonov doprinos književnom procesu, kada sarađuje sa mlađim autorima, više bavi zapletom nego stilom. Ovo nije „aha!“ momenat: Paterson je uvek pružao utisak da se kod njega više radi o zapletu. Ali to je potvrda da svetski autor bestselera možda glavninom nije pisac.

Džejms Paterson/Profimedia
 

Na površnom nivou, ovo nam govori nešto o Patersonovoj praksi, kako je uspeo da održi takvu plodnu produkciju. Ali ovo takođe dovodi u pitanje i pojam autorstva - kakav je značaj Patersonovog imena na omotu knjige? Da li je to uglavnom preporuka, prepoznatljivo ime koje utiče na prodaju? Ili se na njega ispravno gleda kao na autora, samo na onoga koga više privlače mogućnosti narativne strukture nego mogućnosti jezika?

Patersonovo delo možda nema mnogo toga u sebi što bi moglo da izazove pažnju književnih kritičara, ali njegovo obnavljanje popularnih tradicija romana, njegov pristup književnom kapitalizmu kao autor i korporacija, stvaralac i brend, daje nam razloga da ispitujemo sopstvene vrednosti u vezi sa pričom i izrazom. Napokon, počeci romana iz 18. veka ugrađeni su u komercijalizam. Kritičari teže da stil cene više od strukture, ali publiku očigledno više privlači ovo drugo. Da li je radnja ono što čini autora, a stil umetnika?

Džejms Paterson/Profimedia
 

Sve o priči

Namera ovde nije da oživi zamornu raspravu između „visoke“ i „niske“ umetnosti. Struktura je bogata kreativnim potencijalom, a radnja je bila od suštinskog značaja za roman mnogo pre nego što su pokreti poput visokog modernizma pokušali da privilegovanim stilom potkopaju popularno. U isto vreme, uloga kritičara, pa i čitaoca, jeste da ceni, tumači i ističe ono što se krije u nijansama umetničkog izraza. Malo je verovatno da će se u tekstu koji je sav sačinjen od zapleta naći izobilje takvih nijansi.

Moglo bi se, u odbranu Patersonovog pristupa, ukazati na filmsku i muzičku industriju, gde je kolaboracija normalna pojava, prenosi portal glif.rs. Većina kreativnih praksi, makar sigurno one koje su iskomercijalizovane, podrazumevaju interakciju sa nekom vrstom producenta ili reditelja. U književnom svetu izdavači i urednici vode rukopis pre nego što ga pretvore u nešto što je dovoljno konkretno da može da se širi. Paterson bi mogao biti književni režiser ili čak producent koji oponaša prakse savremenih ghostwriter-a ili prethodnika poput Dime, mada je ovo donekle nepravedno poređenje, s obzirom na to da sumnja na plagijatorstvo Patersonovog francuskog kolege iz XIX veka okarakterisano kao “samo mit”.

Džejms Paterson/Profimedia
 

Kod Patersona je sve samo u priči. Instrumente kasnog kapitalizma upregnuo je u zadatak komerzijalizacije pričanja priča. Daleko od toga da je on prvi autor koji je pokušao takvu vrstu komercijalizacije: King, Rouling, Stefani Mejer i mnogi drugi popularni pisci i spisateljice davali su prednost priči nad stilom. Ali Paterson je zanimljiva figura među svojim premcima, a naša istraživanja sugerišu da „autor“ u naširoko prihvaćenom smislu nije uvek najprikladniji izraz za Patersonovu ulogu u procesu pisanja.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike