Marlon Brando: Urna koju je čuvao do smrti krila je njegovu veliku tajnu

03.04.2022

18:30

0

Autor: Dejan Ćirić

Američki filmski institut ga je proglasio za jednog od pet najvećih glumaca 20. veka

Marlon Brando: Urna koju je čuvao do smrti krila je njegovu veliku tajnu
Marlon Brando - Copyright Profimedia

Marlon Brando je bio jedan od najvećih glumaca u istoriji Holivuda. Tumačio je širok spektar različitih uloga - od likova buntovnika preko američkog oficira zaljubljenog u Japanku u filmu „Sajonara“, naciste u „Mladim lavovima“, homoseksualca u „Odsjajima u zlatnom oku“, psihički rastrojenog aristokrate u „Poslednjem tangu u Parizu“ i autoritativnog šefa podzemlja u „Kumu“, do odbeglog američkog oficira u „Apokalipsi danas“.

Sa lakoćom je baratao svojim velikim rasponom glumačkih mogućnosti, što ga je učinilo uzorom mladih glumačkih naraštaja i idealnim izborom za tumačenje bilo koje vrste karaktera.

Bio je dvostruki dobitnik Oskara za najboljeg glavnog glumca. Prvi put je nagrađen 1954. godine za film „Na dokovima Njujorka“, a zatim za ulogu u legendarnom filmu „Kum“.

Pored toga, nominovan je za još šest Oskara. Dobio je dva Zlatna globusa, tri Nagrade BAFTA i Kanske nagrade za najboljeg glumca.

Američki filmski institut ga je proglasio za jednog od pet najvećih glumaca 20. veka.

Profimedia
 

Rođen je na današnji dan, 3. aprila 1924. godine. Izbačen je iz srednje škole jer se školskim hodnicima provozao na motoru. Otac ga je upisao u vojnu akademiju, ali je zbog bega u grad izbačen, pa je neko vreme radio kao utovarivač.

Prvu ulogu je dobio u filmu “Ljudi” 1950. godine u kom je igrao ratnog veterana paraplegičara, a da bi što bolje odigrao ulogu, proveo je mesec dana u vojnoj bolnici među ratnim invalidima.

Brando je bio jedna od najuticajnih ličnosti pop kulture. Svojim agresivnim seksepilom i izrazitom muževnošću razbio je mit o uglađenom, dekadentnom džentlmenu kao idealu muške lepote. Zahvaljujući ulozi sirovog mačo muškarca u filmu „Tramvaj zvani želja“ pokrenuo je modu belih, uskih majica kratkih rukava i nametnuo se kao muški ekvivalent Merilin Monro, najvećeg seks simbola 20. veka.

Marlon Brando u filmu “Tramvaj zvani želja”/Profimedia
 

Privatni život mu je bio veoma kontroverzan. Imao je jedanaestoro dece sa raznim ženama. Prva supruga Ana Kašfi je od njega krila svoj pravi identitet. Znala je da Brando voli egzotične žene pa se obukla kao indijanska lepotica, iako je zapravo bila iz Vejlsa iz jedne katoličke porodice. Venčali su se 1957. godine, pa dobili sina Kristijana 1959. i iste se godine razveli.

Godinu kasnije oženio se Movitom Kastanedom, meksičkom glumicom koja je bila sedam godina starija od njega, da bi se razveli dve godine kasnije.

Nakon uloge Fletčera Kristijana u “Pobuni na brodu Baunti” zaljubio se u Tahiti gde su snimali film. Zakupio je deo koralnog ostrva na 99 godina i tamo nameravao da otvori centar za očuvanje okoline i bolnicu. Zaljubio se i u Tahićanku Taritu Teripiju i venčali su se 1962. godine.

On je tad već imao 38, a ona 20 godina i kasnije je za nju rekao da, kad ju je upoznao, bila je naivna i priprosta. Rodila mu je četvoro dece, ali ih nikad nije doveo u Ameriku, jer je tvrdio da su previše neiskvareni i puni vere u ljude, i da bi u Americi propali.

Njihova ćerka Čajen Brando je postala model, ali je patila zbog odsustva oca iz njenog života. Odala se drogama i na kraju obesila 1995. godine, a iza nje je ostao sin Tuki Brando, danas tridesetogodišnjak i vrlo uspešni maneken.

Marlon Brando u filmu "Tramvaj zvani želja"/Profimedia
 

Marlon Brando je priznao da je imao homoseksualna iskustva. Otvoreno je govorio da je kojim slučajem njegov partner i prijatelj iz detinjstva Vali Koks bio žena, da bi ga odmah oženio i da bi živeli srećno do kraja života.

Ipak, Koksova žena je tvrdila da je između Marona i Valija bila samo platonska ljubav. Kad je Koks umro 1973. godine, Brando je bio potpuno slomljen. Koks je kremiran, a Brando je do smrti čuvao njegovu urnu s pepelom.

Lik Vita Korleonea u kriminalističkom trileru „Kum“ iz 1972. godine jedan je od najpoznatijih filmskih likova u istoriji. Ova uloga je napravila preokret u Brandovoj karijeri i donela mu status kulta.

Časopis „Empajer“ ga je uvrstio među deset najvećih filmskih likova, dok ga je „Premijer“ proglasio najboljim likom svih vremena. Reditelj Frensis Ford Kopola je nagovorio Branda na probno snimanje, gde je ovaj upotrebio vatu kako bi simulirao naduvene obraze.

Marlon Brando, film "Kum"/Profimedia
 

Kopola je bio oduševljen Brandovim nastupom u ulozi šefa mafijaške porodice, ali se morao boriti sa producentima da angažuje temperamentnog glumca, čiji su zahtevi postali nepodnošljivi. Studio je pak hteo da ulogu dobije Deni Tomas koji je, međutim, osetio da je Brando kao stvoren za tu ulogu, pa je odbio ponudu, i stao iza Kopole i ostalih koji su svedočili probnom snimanju.

Brando je bio senzacionalan, pogotovo u sceni sastanka mafijaških rivala, koja se smatra jednom od najpoznatijih u istoriji filma.

„Kum“ je zaradio skoro 135 miliona dolara i proglašen je za jedno od najboljih ostvarenja svih vremena. Brando je za svoju izvedbu osvojio Zlatni globus i bio najveći favorit za osvajanje Oskara, ali je noć uoči 45. dodele nagrada objavio da će bojkotovati ceremoniju i poslati Sašin Litlfedr, manje poznatu glumicu, inače Indijanku, pripadnici Apači plemena, da objasni njegove razloge.

Profimedia
 

Kada su voditelji ceremonije, Liv Ulman i Rodžer Mur, tog 27. marta 1973. godine izgovorili ime najboljeg glumca, atmosfera je bila više nego napeta. Mur je trebalo da preda nagradu glumici koja se na bini pojavila u tradicionalnoj odori plemena Apača, ali ona je odbila da je primi, rekavši da je Brando zgrožen iskorišćavanjem Indijanaca u televizijske svrhe i njihovim tretiranjem od strane Holivuda.

- Večeras sam došla u ime Marlona Branda i zamolio me je da vam kažem da neće moći da prihvati ovu velikodušnu nagradu. Razlog tome je tretman koji imaju Indijanci u filmskoj industriji - izjavila je ona.

Jedan deo publike ju je izviždao, dok su drugi aplaudirali. Ipak, neosporiva je činjenica da Indijanci u to vreme skoro da nisu učestvovali u filmskoj industriji i koristili su ih uglavnom kao statiste.

Profimedia
 

Ne samo da su bili zanemareni, nego su bili i omalovažavani. Zbog toga je Marlon Brando bio duboko uvređen. Slavni glumac je pružio podršku pokretu američkih Indijanaca, a „Njujork tajms“ je sutradan preneo celu njegovu poruku koju Litlfedr nije mogla da pročita zbog vremenskog ograničenja.

„Filmska zajednica je odgovorna za ponižavanje Indijanaca i sprdnju sa njihovim likovima, opisujući ih kao divljake, neprijatelje i zle ljude. Dovoljno je teško što ta deca teško odrastaju u ovom svetu. Kada indijanska deca vide kako se njihova rasa opisuje u filmovima, njihovi umovi postaju ranjeni na način koji nikada nećemo znati.“

Nakon tog skandala Brando i Litlfedr su primili veliki broj kritika, kako od predstavnika filmske industrije, tako i od medija. Ipak, na ovaj način su američki urođenici dobili retku priliku da pred 85 miliona ljudi utiču na podizanje svesti o njihovoj borbi.

Brandovo kontroverzno odbijanje nagrade, što se do danas nije ponovilo, ostalo je jedan od najmoćnijih trenutaka u istoriji Oskara.

Vivijen Li i Marlon Brando u filmu “Tramvaj zvani želja”/ Profimedia
 

Čuveni glumac je umro 1. jula 2004. godine u bolnici od plućne fibroze. U to vreme je već imao karcinom jetre i probleme s dijabetesom. Kremiran je, a njegov pepeo je pomešan s pepelom Valija Koksa i trećeg prijatelja Sama Gilmana, pa je deo razasut po Tahitiju, a deo po kalifornijskoj Dolini smrti - pustinji koja je jedno od najtoplijih mesta na zemaljskoj kugli.

Ostaće upamćen kao čovek koji je svojom glumom izmenio svetsku kinematografiju i postao jedna od najvećih holivudskih ikona svih vremena.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike