Kontroverzni „Tramvaj“ koji je Branda lansirao među zvezde i doneo prvog "srpskog" Oskara

09.08.2021

07:31 >> 07:36

0

Autor: Dejan Ćirić

Film je bio na ivici da bude zabranjen samo zbog toga što se na jednom mestu pominje homoseksualizam

Kontroverzni „Tramvaj“ koji je Branda lansirao među zvezde i doneo prvog "srpskog" Oskara
Copyright Marlon Brando u filmu "Tramvaj zvani želja"/Profimedia

Film „Tramvaj zvani želja“, premijerno prikazan pre 70 godina, smatra se jednim od prekretničkih ne samo u Holivudu, već i u „sedmoj umetnosti“ uopšte, ne samo zato što je „lansirao“ Marlona Branda i što je doneo prvog Oskara Karlu Maldenu, holivudskom glumcu srpskog porekla.

Razmažena i neurotična južnjakinja Blanš Duboa, pokušavajući da pobegne od svoje prošlosti koja uključuje tešku zavisnost o alkoholu, gubitak nasleđene plantaže i zavođenje maloletnika, odlazi kod svoje sestre Stele Kovalski. Ubrzo će se naći u sukobu s Stelinim mužem, Stenlijem Kovalski, vulgarnim i prljavim pripadnikom nove industrijsko-imigrantske generacije…

Vivijen Li i Marlon Brando u filmu “Tramvaj zvani želja”/ Profimedia

Prema rečima filmskog kritičara Božidara Zečevića, film „Tramvaj zvani želja“ baziran je na istoimenom pozorišnom komadu Tenesija Vilijamsa koji je doživeo planetarni uspeh. Drame Tenesija Vilijamsa označile su prekretnicu u shvatanju i doživljavanju drame i pozorišta uopšte, a potom i filma „zato što je reditelj Elija Kazan otišao dalje od pozorišne predstave“ pokazavši „novu mogućnost filma baziranom na pozorištu“.

Marlon Brando kao simbol epohe i prvi srpski Oskar

Elija Kazan je zanemario brodvejsku heroinu tog komada i angažovao za glavnu ulogu Vivijen Li koja je već uživala svetsku slavu zahvaljujući filmu „Prohujalo sa vihorom“ Viktora Fleminga, tako da je ona u filmsku verziju pozorišnog komada ušla sa filmskom harizmom.

Pročitajte još

– Pored nje tu su nastupala još dva velika glumca – Marlon Brando u tesnoj majici koja je kasnije postala simbol vremena i znak epohe, a i dan danas se te tesne majice pripijene uz telo pripisuju Brandu i njegovoj glumačkoj harizmi. U tom filmu je svog prvog Oskara dobio holivudski glumac srpskog porekla Karl Malden koji je ostvario izvanrednu ulogu – kaže Zečević za Sputnik.

Marlon Brando u filmu “Tramvaj zvani želja”/Profimedia

– Elija Kazan je voleo da radi sa Karlom Maldenom i kasnije su sarađivali na filmu „Na dokovima Njujorka“ 1954. godine – ističe Zečević i dodaje da je „Tramvaj zvani želja“ bio prva njihova velika saradnja, a da je Brando ostvario jednu od svojih najboljih ranih uloga.

Prekretnica – znakovi epohe između makartizma i sna o izgubljenom jugu

„Tramvaj zvani želja“ smatra se prekretnicom u filmskoj industriji zbog uloge savremenog američkog pozorišta u razvoju posleratnog Holivuda, ali i zbog čitavog niza znakova epohe. Zečević podseća da se Holivud ranih pedesetih još nije bio oporavio od „teških progona svake slobodne misli“.

Na udaru holivudskih komisija za antiameričke delatnosti inspirisanih i rukovođenim američkim senatorom Judžinom Makartijem naročito su bili oni koji su optuženi da su levičari, a čitavo ovo mračno doba Holivuda naziva se periodom makartizma.

Vivijen Li, Marlon Brando, Karl Malden i Kim Hanter u filmu “Tramvaj zvani želja”/ Profimedia

Međutim, u tom periodu došlo je i do značajnih umetničkih proboja a „Tramvaj“ je film koji zaista stoji u suštini najbolje tradicije Holivuda zasnovane na nasleđu američkog pozorišta a zatim i na nasleđu „unutrašnjeg američkog ambijenta“.

– Radnja se događa između Misisipija i Nju Orleansa i pogađa direktno francusku tradiciju u Luizijani što pokazuje ime glavne junakinje Blanš Diboa i njen san o izgubljenom posedu roditelja. Reč je o onim fantastičnim aristokratskim kuća na jugu Amerike u kojima se događa i film „Prohujalo sa vihorom“. U jednoj takvoj kući je odrasla i Blanš Diboa i otud veza između Vivijen Li iz „Prohujalo sa vihorom“ i Vivijen Li iz „Tramvaj zvani želja“ – objašnjava Zečević.

Holivudska LGBT cenzura – nekad i sad

„Tramvaj zvani želja“ doživeo je izvesna skraćenja zbog cenzure, a Zečević postavlja pitanje da li iko danas ko zna za nova pravila američke akademije i Holivuda u kojima rodna ravnopravnost, LGBT i uopšte homoseksualizam doživljava neku vrstu nove renesanse, može da veruje da je ovaj film bio na ivici da bude zabranjen samo zbog toga što se na jednom mestu pominje homoseksualizam.

– Smrt Blanšinog muža je bila zagonetna i verovalo se da je on umro pod čudnim okolnostima, a te okolnosti bile su određene njegovim skrivenim ili otvorenim homoseksualizmom što je bilo takvo svetogrđe za Holivud ranih pedesetih da su sve scene u kojima se to pominje izbačene. Danas kad imate novu orjentaciju Holivuda vidite koliko se svet promenio od onda i koliko su rigidne regule jednog tradicionalnog društva danas doživele svoju negaciju u takođe rigidnim regulama nove rodne ravnopravnosti – ističe Zečević.

Vivijen Li i Marlon Brando u filmu “Tramvaj zvani želja”/ Profimedia

„Tramvaj“ među Srbima

Predstava „Tramvaj zvani želja“ u Beogradu je izvođena još 1952. godine, podseća sagovornik, a jedno Beogradsko pozorište je zahvaljujući Tenesiju Vilijamsu i njegovim komadima „Mačka na usijanom limenom krovu“ i „Staklena menažerija“ izbilo u prvi plan.

– Redovi su bili ogromni ispred Beogradskog dramskog pozorišta na Crvenom krstu na čijem je repertoaru 90-ih godina ponovo bila „Mačka na usijanom limenom“ krovu u jednoj novoj postavi. „Tramvaj zvani želja“ je neprestano golicao interesovanje pozorišnih reditelja, a novija čitanja ove drame imali smo u Zvezdara teatru i Somborskom pozorištu – kaže Zečević.

Tramvaj kao znamenitost Luizijane

„Tramvaj zvani želja“ osvojio je četiri Oskara. Osim Karla Maldena, Oskare su osvojili i Vivijen Li i Kim Hanter kao najbolje glumice u glavnoj i sporednoj ulozi, a četvrta „zlatna statua“ osvojena je za najbolju scenografiju.

– Marlon Brando je ostvario kultnu ulogu u tom filmu ali nije dobio Oskara za glavnu mušku ulogu. Međutim, on je ušao u samu žižu filmskog interesovanja, pre svega zahvaljujući Eliji Kazanu, reditelju koji je bio izvanredan poslenik modernog Holivuda koji je sa filmovima „Džentlmenski sporazum“ i „Panika na ulicama“ izašao u prvi plan a zatim doživeo potpunu apoteozu u filmu „Na dokovima Njujorka“, potom snimio i „Istočno od raja“, „Divlju reku“, „Sjaj u travi“, „Amerka, Amerika“ i niz drugih. Kazan je napravio veliku karijeru pre svega jer je umeo da čita pozorišne tekstove a prvi dokaz da je u tome našao nove filmske kvalitete bio je „Tramvaj zvani želja“ – smatra Zečević.

Pročitajte još

A taj tramvaj je postoji i danas u Nju Orleansu i prikazuju ga turistima kao veliku znamenitost države Luizijane, u znak sećanja na veliki film i veliku dramu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike