Urnebesna anegdota o tome kako je Bogdan Diklić postao glumac: Frizerka ga odvela u pozorište, a onda je usledio šok

Prvo izdanje Cinehilla koje će se u celosti održati u njegovom novom domu, Gorskom kotaru, mora se proslaviti i prigodnim “partijem useljenja”. A kako bolje nego u društvu “prvog gosta” ovog dugovečnog filmskog festivala – legendarnog glumca Bogdana Diklića i ovogodišnjeg laureata festivalske nagrade "50 godina", koja se tradicionalno dodjeljuje ljudima koji su se svojom karijerom dugom pola veka zauvek upisali u istoriju filmske umetnosti. Nagrada je stara koliko i sam festival, koji se ove godine održava 26. put. 

Promo/Damir Vujković

Tokom pola veka zavidne karijere ovaj svestrani pozorišni, filmski i televizijski glumac ostvario je više od 200 uloga u nekima od najpopularnijih regionalnih filmova, serija i predstava, a njegovo prijateljstvo s Motovun Film Festivalom krenulo je od samih festivalskih početaka. Naime, Bogdan Diklić prvi je gost koji je stigao na Motovun Film Festival, povodom projekcije sada već kultne crne komedije "Bure baruta" (1998), reditelja Gorana Paskaljevića. Došavši nekoliko dana ranije, Diklić je bio tu kada je festival napravio svoje prve korake na mestu koje će postati svima omiljeno filmsko brdo, a sada će upravo u njegovom društvu festival potrčati i svojim novim obroncima.

Damir Vujković

Zbog plakanja ga izveli iz pozorišta

Rođen 1953. godine u Bjelovaru, Diklić je tamo proveo svoje detinjstvo i rano školovanje, sve do odlaska na studije u Beograd, koji je postao njegov drugi dom. I danas je snažno vezan uz svoj rodni kraj i koristi svaku priliku kako bi navratio u Bjelovar, gde je i započeo glumačku karijeru i otkrio ljubav prema filmskoj i pozorišnoj umetnosti:

- Prvi bioskop u kom sam bio je bivši bioskop "Partizan", prvo pozorište u kojem sam bio kao gledalac je današnji Dom kulture - govorio je slavni glumac.

Svet pozorišta sudbonosnom igrom slučaja otkrila mu je mlada frizerka kada ga je odvela na predstavu kako mu ne bi bilo dosadno dok je mama bila na frizuri. To je anegdota koje se i danas rado seća. Naime, nije to nužno bila ljubav na prvi pogled. Uznemiren prizorom u kojem se glumac na pozornici spremao da stolicom “udari” glumicu, mali Bogdan glasno je uzviknuo i zaplakao, pa su morali da ga izvedu napolje. Bio je to tek početak životne ljubavi.

ATAImages/ Antonio Ahel

Prva velika uloga

O Diklićevom bogatom glumačkom doprinosu napisana je monografija, pod naslovom "Bogdan Diklić: Iz snova u život", iz pera velikog filmskog kritičara i istoričara Petra Volka. Njegova filmografija krcata je klasičnim ostvarenjima i naširoko popularnim filmovima i serijama koji su ostavili dubok trag na filmskom krajoliku zemalja bivše Jugoslavije. Prvu veću ulogu ostvario je u kultnoj seriji "Grlom u jagode" (1976.), dok mu je širu slavu donijela popularna komedija "Nacionalna klasa" (1978.). 

Printscreen/imdb

Usledile su uloge u i danas omiljenim klasicima kao što su "Maratonci trče počasni krug" (1982.), "Variola vera" (1982.), "Sabirni centar" (1989.), "U raljama života" (1984.), "Za sreću je potrebno troje" (1985.), "Balkanski špijun" (1984.), "Mi nismo anđeli" (1992.), "Ničija zemlja" (2001.), "Gori vatra" (2003.), "Sivi kamion crvene boje" (2004.), "Grbavica "(2006.) i brojnim drugim ostvarenjima. 

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja za svoj umetnički rad. Za ulogu Slavka u "Odbrani i zaštiti" (2013.), koji je prikazan i na Berlinalu, Diklić je ovenčan Zlatnom arenom i Srcem Sarajeva, a Zlatnu arenu dobio je i za sporednu ulogu u komediji "Sedamdeset i dva dana" (2010.). Dobitnik je i Nagrade "Pavle Vuisić" Udruženja filmskih glumaca Srbije.

Promo/Damir Vujković

U 44. godini ostvario dečački san

Da ga krasi manje upornosti, Diklić možda danas i ne bi bio glumac. Naime, još u osnovnoj školi izbačen je iz dramske grupe sa objašnjenjem da je „netalentovan“. Razlog tome navodno je bio taj da nikako nije poštovao uputstvo voditeljke da ne okreće leđa publici, a kaže kako to radi i danas. Nema sumnje da ovaj talentovani glumac korača u ritmu vlastitog bubnja, što i ne čudi s obzirom na to da je uz sve i vrsni bubnjar. U svojoj naravi renesansni čovek, Diklić je svoju dečačku želju da nauči da svira bubnjeve napokon ostvario u 44. godini. Odluka se pokazala pravim hitom i dovela je do učestvovanja u dva benda i nastanka jednog albuma i niza spotova, na zadovoljstvo široke publike.

Autor je i knjige "O glumi bez glume" (2010.) u kojoj je sabrao duhovita i poučna promišljanja o pozorištu i filmu, ulivši u nju punih pedeset godina svoje impresivne glumačke karijere.

Damir Vujković

Iako ubrzani ritam snimanja i rada koji karakteriše današnje setove nije posebno omiljen među glumcima jer ne ostavlja dovoljno vremena za pravu posvećenost ulozi, Bogdan Diklić ne pokazuje nameru da stane. Gluma i umetnost u srži su njegovog pogleda na život.

- Gluma je osvrt na proteklo vreme koje je, naizgled, mrtvo. Upravo gluma i filmovi pokazuju da vreme koje je prošlo nije mrtvo i da se kroz umetnost mogu prepoznati - kaže Diklić.

Nagrada "50 godina" biće dodeljena u saradnji sa Društvom hrvatskih filmskih redatelja, u sklopu 26. izdanja Cinehilla, koje će se održati u Gorskom kotaru od 24. do 28. jula.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi