Na današnji dan 1919. godine Kraljevina SHS je u Srbiji uvela gregorijanski kalendar: Srpska pravoslavna crkva ga nikad nije prihvatila!

19.01.2024

07:07

0

Autor: Milica Mališ

U Kraljevinii SHS, „novi“ gregorijanski kalendar zvanično je prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara

Na današnji dan 1919. godine Kraljevina SHS je u Srbiji uvela gregorijanski kalendar: Srpska pravoslavna crkva ga nikad nije prihvatila!
Kraljevina SHS - Copyright Wikipedia

Na današnji dan 1919. godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Srbiji i Crnoj Gori zamenila je julijanski kalendar gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi.

U bivšim austrougarskim krajevima (današnja srpska Vojvodina) i ranije je gregorijanski kalendar bio zvaničan, a pravoslavne zemlje koristile su julijanski kalendar kao državni sve do Prvog svetskog rata. Jedino je Srpska pravoslavna crkva zadržala julijanski kalendar.

Regent Aleksandar I Karađorđević je 1. decembra 1918. godine osnovao Kraljevinu SHS, a nedugo potom doneo je i odluku o uvođenju gregorijanskog kalendara kao zvaničnog i državnog. 

Wikipedia
 

U Kraljevinii SHS, „novi“ gregorijanski kalendar zvanično je prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine, objavljenom u prvom broju „Službenih novina Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca“.

Država je usvojila gregorijanski kalendar u vreme kada nije postojao Sabor Srpske pravoslavne crkve, pa je tako ona ostala na starom kalendaru. 

Kada su ustanovljena dva kalendara?

Julijanski kalendar ustanovio je Julije Cezar u 46. godini pre nove ere, dok je gregorijanski uveden sredinom 16. veka.

Kada su 1582. godine ljudi primetili da postoji razlika između lunarnog i solarnog kalendara, papa Grgur XIII je okupio naučnike da ustanove tu razliku i zaključili su da ona iznosi 13 dana.

Kalendarsku reformu kroz gregorijanski kalendar izvršila je većina država - prvo katoličke zemlje, potom protestantske, i na kraju pravoslavne, uglavnom u 20. veku.

Jedino ruska, srpska i koptska crkva nisu prihvatile gregorijanski kalendar, pa slave Božić po starom, julijanskom, 7. januara.

Gregorijanski kalendar ili novi kalendar je najkorišćeniji kalendar na svetu. 

Prvi ga je predložio kalabrijski doktor Alojzije Lili, kao modifikaciju julijanskog, a proglasio ga je 1582. godine papa Grgur XIII, po kome je dobio ime. Njegove godine se broje od godine rođenja Isusa Hrista.

Razlog uvođenja gregorijanskog kalendara je taj što je prosečna godina u julijanskom kalendaru bila neznatno duža u odnosu na tropsku godinu, izazivajući da prolećna ravnodnevnica polako ide unazad u kalendarskoj godini, kao i lunarni kalendar koji se koristio za određivanje datuma Uskrsa.

Profimedia
 

Tokom poslednjih nekoliko hiljada godina korišćeno je više od 1.500 kalendara, većinom za verske potrebe, piše sajt Svet nauke.

Danas je u upotrebi ostalo još oko 50 različitih vrsta kalendara, a njihov zadatak bio je da isprate periodične promene u prirodi.

Brojni astronomi, sveštenici i vračevi trudili su se da ih povežu sa nekim vidljivim promenama na nebu, sa Suncem, Mesecom i zvezdama.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike