Za koliko bi para radili Srbi, a za koliko Slovenci

25.11.2022

10:10

0

Autor: 24sedam

Visina plate koju ljudi očekuju, ili priželjkuju, razlikuje se u regionu više od dva puta, pokazuje istraživanje „Infostuda“

Za koliko bi para radili Srbi, a za koliko Slovenci
Očekivana plata veća od ponuđene - Copyright Pexels Profimedia

„Koliku platu očekujete?“ nekada je bilo standardno pitanje na razgovoru za posao, a na njega za region najbolje odgovara nova analiza koju je uradio „Infostud“.

Građani Srbije kada traže posao u proseku očekuju zaradu od 860 evra. To je za 13 odsto više nego prethodne godine, kada su očekivanja bila 760 evra, pokazalo je veliko regionalno istraživanje firme koja se bavi i posredovanjem u zapošljavanju, a koje je urađeno tokom Regionalnog sajma poslova.

Ali ne rastu samo očekivanja građanima Srbije, jer više od poslodavca očekuju i u drugim zemljama, jednako pogođenih inflacijom i krizom.

Ispitanici u Sloveniji imaju nominalno najviša očekivanja, 1.640 evra u proseku, a potom slede Hrvati sa 1.200 evra.

Sa druge strane, najniži iznosi očekuju se među ispitanicima u Severnoj Makedoniji - 770 evra.
Interesantno je da ispitanici iz BiH imaju čak 20 odsto veća očekivanja nego prošle godine, i prosek željene zarade sada iznosi 940 evra.

Međutim. i pored inflacije, plate ne prate taj trend, jer tek svaki peti ispitanik dobio je povišicu tokom ove godine, naveo je u saopštenju „Infostud“.

Više od polovine ispitanika iz Srbije (čak 62 odsto) niti je dobilo povišicu niti je očekuje, a svega 16 odsto očekuje da će do povišice, ipak, doći do kraja godine.

Zbog takvog odnosa poslodavaca, veliki je i „promet“ zaposlenih. U poslednjih godinu i po dana posao je promenilo 38 odsto ispitanika iz Srbije, a u narednih godinu dana na ovaj korak je spremno čak 65 odsto.

Kod koga će se raditi ponovo određuje - plata

Visina zarade najvažniji je faktor prilikom odabira poslodavca, pokazalo je istraživanje.
Iako je prethodnih godina najvažniji faktor za odabir poslodavca bio međuljudski odnosi, ove godine je inflacija očigledno odradila svoje, te je visina plate postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (65 odsto ispitanika).

Profimedia
Spakovani za bolju budućnost: Sve više ljudi spremno da da otkaz

Dobri međuljudski odnosi i dalje su nam važni i nalaze se na drugom mestu (63 odsto).
Mogućnost učenja i napredovanja je zadržalo visoku, treću poziciju (34 odsto), ali primetno je i da pridajemo sve veći značaj radnom vremenu (32 odsto).

Zanimljivo je da se visina zarade našla na prvom mestu u gotovo svim zemljama regiona osim Slovenije, gde su dobri međuljudski odnosi i dalje na prvom mestu.

Kako se dobija posao – znanje na poslednjem mestu

Na pitanje šta smatraju da je najbitnije za dobijanje posla, najveći broj naših ispitanika smatra da su to znanja i veštine, kao i motivacija i želja za zaposlenjem. Radno iskustvo se našlo na trećem mestu, dok se formalno obrazovanje kao faktor našlo na poslednjem mestu (manje od tri odsto ispitanika).

Srbi se najviše boje za posao

Strah od gubitka posla najveći je u Srbiji. Iako se u svim zemljama regiona vidi pad u procentu straha od gubitka posla, u Srbiji je on prisutan u najvećoj meri, gde svaki treći ispitanik strahuje da bi mogao izgubiti radno mesto, a najmanje se brinu Makedonci sa svega 19 odsto.
I ako smo do sada imali pojačanu potražnju za radnicima, ispitanici očekuju da će se taj rast verovatno usporiti. Dve trećine smatra da će se neki poslovi tražiti više, a drugi osetno manje. Samo 13 odsto njih smatra da neće doći ni do kakvih promena, dok devet odsto njih misli da će se rast nastaviti.

Slična situacija je i u regionu, gde, uz ispitanike iz naše zemlje, i ispitanici iz BiH i Hrvatske ističu znanje i veštine, dok Makedonci i Slovenci veći značaj pridaju motivaciji i želji za zaposlenjem.

Rad od kuće u drugom planu

Pre dve godine pandemija je nametnula i omogućila rad od kuće, pa smo tokom prošle godine svedočili da je ovaj vid rada bio prisutan u velikoj meri kod većine zaposlenih kojima je posao to dozvoljavao.

Sada, kada se većina aktivnosti vratila u normalu, radnici se sve više vraćaju na radna mesta.

Trenutno dve trećine ispitanika iz naše zemlje radi u potpunosti iz kancelarije, pošto im posao ne dozvoljava rad od kuće, a svaki peti ispitanik radi iz kancelarije i pored toga što im posao omogućava rad od kuće.

Svega šest odsto ispitanika radi u potpunosti od kuće, a 10 odsto po hibridnom modelu.

Domaći privatni poslodavci na zlom glasu

Kao i prethodnih godina, kada bi birali kompaniju prema tipu vlasništva, ispitanici iz Srbije bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (34 odsto), a u najmanjoj meri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (14 odsto).

Četvrtina ispitanika naše zemlje bi najradije radila za državno preduzeće, dok bi svaki peti ispitanik pokrenuo privatni biznis.

Sličan trend je prisutan u svim zemljama regiona, sem Slovenije, gde najveći broj ispitanika, ipak, bira rad u domaćim privatnim kompanijama.

Od nezaposlenih ispitanika iz Srbije, trećina je nazaposlena tri meseca ili manje, 16 odsto je bez posla između šest i 12 meseci, dok čak 20 odsto ljudi na posao čeka duže od pet godina.

Više od polovine nezaposlenih (53 odsto) traži bilo kakav posao, bez obzira na to da li je reč o poslu u struci ili izvan nje, dok 36 odsto traži posao isključivo u struci.

Posao u struci u najvećoj meri traže nezaposleni iz BiH, a u najmanjoj oni iz Makedonije.

Poslodavci sporo uče poslovni bonton

Iako smo svedoci da je do radnika sve teže doći, i dalje kandidati ne dobijaju odgovor poslodavaca na prijavu za posao. Tako 42 odsto kandidata kaže da retko dobije povratnu informaciju, dok svaki treći ističe da skoro nikad ne dobije nikakav odgovor.  Svega 12 odsto ispitanika kaže da odgovor dobije često ili uvek, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je ovaj procenat iznosio 18 odsto.

U kojoj meri je ovo loše za reputaciju kompanije govori i podatak da će ispitanici izbegavati da se ponovo prijave na oglas u kompaniji gde nisu dobili povratnu informaciju (53 odsto), a kompaniju će negativno komentarisati prijateljima i porodici (17 odsto).

Ipak, sa druge strane, skoro 40 odsto kaže kako neodgovaranja na prijavu za posao ne utiče na njihovo mišljenje o kompaniji.

Optimizma među školarcima ne manjka

Od ispitanika koji se još školuju, najveći broj njih iz Srbije (35 odsto) veruje da će novi posao pronaći u roku od tri meseca nakon završetka školovanja, dok pet odsto njih već čeka posao ili već radi. Svaki četvrti veruje da će potraga za poslom trajati od tri do šest meseci.

Profimedia
Završavaju škole i merkaju poslove: Studenti na predavanju

Kako bi stekli neko radno iskustvo pre pravog zaposlenja mladi su spremni da odrade praksu (69 odsto) ili da rade honorarno (56 odsto), dok je svaki treći ispitani spreman i na volontiranje.

Ohrabrujuća činjenica je da čak 37 odsto mladih tačno zna čime želi da se bavi. Znatno manji broj njih (osam odsto) nema jasnu predstavu čime želi da se bavi nakon završenog školovanja, dok 56 odsto ispitanika nije u potpunosti sigurno u kom smeru želi da krene, ali imaju određenu viziju onoga čime žele da se bave, naveo je „Infostud“.

Istraživanje je sprovedeno kroz ispitivanje stavova sa fokusom na tri demografske grupe ispitanika: zaposleni, nezaposleni i oni koji se i dalje školuju.

Istraživanju su se priključili partnerski portali za zapošljavanje iz regiona MojPosao.net iz Hrvatske, MojPosao.ba iz BiH, Deloglasnik.si iz Slovenije i Vrabutovanje.com.mk iz Severne Makedonije.

U istraživanju je učestvovalo više od 5.700 ispitanika, od kojih je skoro 2.300 iz Srbije. Među ispitanicima naše zemlje bilo je 54 odsto zaposlenih, 42 odsto nezaposlenih i četiri odsto onih koji se školuju.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike