Može li Putin dobiti „šta god hoće“: Berze kažu da može, a stručnjaci se pitaju po koju cenu

25.02.2022

19:15

0

Potpuno neočekivano smirivanje svetskih finansijskih i produktnih berzi već drugog dana od, većeg dela sveta osuđene, oružane akcije Rusije u Ukrajini, za neke analitičare ima samo jedno objašnjenje, dok se drugi pitaju po koju cenu

Može li Putin dobiti „šta god hoće“: Berze kažu da može, a stručnjaci se pitaju po koju cenu
evropa ukrajina putin - Copyright Profimedia/Sergey Guneev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP/Pixabay

Oružana akcija u Ukrajini ušla je u drugi dan, a investitori na svetskim berzama se ponašaju kao da je reč o dugotrajnom i dosadnom ili davno zaboravljenom sukobu.

Nakon nekoliko sati početne panike tokom jučerašnjeg dana, kada su akcije snažno pale, a skočile cene nafte i zlata, tržišta su već danas povratila dobar deo izgubljene vrednosti. Brent je sa 105 pao na 97,5 dolara za barel, zlato sa 1.909 dolara za uncu na 1.891, ali je zato gas poskupeo sa 80 na 124 evra za MWh.

 

 

Ovakav iznenađujući preokret neke od ekonomskih stručnjaka navodi na to da tržišta kažu da Putin može (od Zapada) da dobije štagod poželi, kako je to u svojoj kolumni napisao ugledni analitičar „Blumberga“ Džon Oters. Drugi, kao predsednik beogradskog Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin ili ekonomista Saša Đogović, smatraju da će Rusija zbog toga trpeti velike posledice, ali i da će svoju čašu žuči ispiti i SAD, a posebno Evropska unija.

- Ova situacija sve aktere međunarodne politike i ekonomije stavlja u specifičnu situaciju i svako će u njoj ponešto izgubiti. Rusija će nesumnjivo imati ekonomske štete zbog sankcija, SAD takođe, ali možda je tu najveći gubitnik Evropska unija. Rusija je svako napravila kost-benefit analizu i procenila da će dobitak na geopolitičkom planu nadmašiti gubitak na ekonomskom. Evropa ima samo trošak, jer već se pominje cena gasa od 2.000 dolara, a skočiće i cena nafte – ističe Cvetićanin.

Saša Đogović kaže da je prva reakcija investitora - opšta rasprodaja, bila očekivana, ali i da je preokret, doduše neočekivano brz, logičan.

- Videlo se po reakciji iz NATO-a da to neće prerasti u globalni sukob, i to je odmah „rasteretilo“ investitore. Dodatno, oni su rasterećeni i izjavama da Rusija, uprkos sankcijama, ostaje u SWIFT sistemu međunarodnih plaćanja – objašnjava Đogović.

Sankcije i „faktor Kina“

Neven Cvetićanin napominje da Rusija ima iskustva sa američkim i evropskim sankcijama od 2014. godine i pripajanja Krima i da se spremala za ovo. Smanjila je udeo dolara u svojim plaćanjima a povećala, na primer jena, dok trećinu novčanih rezervi drži u evrima.

Kakve su posledice po Srbiju?

 Ekonomski, biće problema oko izvoza u Rusiju, jer mora se naći alternativni pravac onom kroz Ukrajinu, a to je svakako skuplje. Rusi će, bez sumnje, izvoziti energente, jer im trebaju pare, pa tu neće biti problema ni za nas. Pogotovo što imamo ugovor za gas do polovine godine – napominje ekonomista Saša Đogović.

Takođe, tu danas postoji i veoma značajan „faktor Kina“.

-  Najbolnija tačka za Rusiju je zabrana izvoza zapadne tehnologije u tu zemlju, ali ona je danas povezana sa Kinom i odatle to može da nadomesti. Energetski su to već mnogo povezanije zemlje, sa dva gasovoda „Snaga Sibira“, a sada bi mogle biti i tehnološki povezane. Naravno, usmeravanjem samo na stranu Kine, Rusija gubi manevarski prostor u pregovorima s tom zemljom – objašnjava Cvetićanin.

Saša Đogović dodaje da će, uprkos svemu, Rusija snositi znatne ekonomske posledice ove operacije. Što zbog troška angažovanja vojske, što zbog toga što takav trošak ipak sankcijama iscrpljena ruska ekonomija ne može lako da podnese.

- Verovatno rusko rukovodstvo računa na to da će ti sukobi biti okončani brzo, a da sankcije posle toga neće potrajati predugo. Međutim, mislim da je Rusija upala u dugo pripremanu klopku Zapada da se dodatno ekonomski optereti – napominje Đogović.

Šta se to desilo na berzi?!

Ekonomska teorija kaže da konflikti podižu cenu nafte, a još više mogućnost zastoja u snabdevanju energentima, i da bi to trebalo da da još više zamaha inflaciji. Ali sada se, ističu u „Blumbergu“, dogodilo nešto zapanjujuće. Investitori su ostali u ubeđenju da inflacija neće biti problem, a deo njih se ponaša kao da je zaista naučio nešto iz istorije trenutaka paničnih rasprodaja od 1945. godine naovamo, da treba kupovati kad drugi u strahu prodaju suviše jeftino.

Profimedia
 

 

To sve Otersu deluje kao da su i investitori i trgovci uvideli da ruske trupe gotovo bez otpora napreduju kroz Ukrajinu i da se čini da je Putinov cilj da postavi marionetski režim u Kijevu.

A „oštre“ američke sankcije koje, teorijski, zabranama bankama da sarađuju sa najvećim ruskim bankama imaju isti efekat kao da je Rusija izbačena iz SWIFT sistema,
u praksi su – ćorak. I sam predsednik Džozef Bajden priznao je na konferenciji za štampu da Rusija ostaje u SWIFT-u jer Evropa tako (većinski) želi, a iz tamo prezentovanih materijala se vidi je od zabrana izuzeta trgovina naftom i poljoprivrednim proizvodima.

Sankcije tako ne važe za one proizvode koje Rusija najviše želi da izveze, a Evropa mora da ih kupuje. Doduše, konstatuju u „Blumbergu“, ruska ekonomija se pokazala kao potpuno otporna na sankcije, ili bar dovoljno da preživi i ove. Analiza Međunarodnog finansijskog instituta je pokazala da je Rusija već izgradila svoju mrežu domaćih platnih transakcija i redukovala svoju zavisnost od američke valute do tog nivoa da ima više državnih rezervi u zlatu nego u dolarima.

Šta dalje: Tri scenarija za „slučaj Ukrajina“

Kako će se dalje odvijati „slučaj Ukrajina“, ne bi mogli danas da pogode ni najbolji ekonomski ili politički analitičari, pa u „Blumbergu“ zato imaju tri moguća scenarija.

U prvom – borbe se brzo završavaju, cene energenata se smiruju na sadašnjem nivou, finansijsko tržište se malo „zateže“, ali nema rizičnije rasprodaje kapitala.

U evrozoni recesija je izbegnuta, a ECB diže kamatnu stopu tek u decembru, kao što je i ranije bilo očekivano. Inflacija bi mogla biti tri odsto do kraja godine, kada ekonomija „svari“ više troškove za energiju.

U SAD potrošačke cene padaju na pet odsto krajem godine. Federalne rezerve povećavaju kamatnu stopu, ali ne u sedam navrata, kao što se sada procenjuje.

Pixabay/pasja1000
 

Rusija, s druge strane, ne uspeva da izbegne recesiju.

U drugom – ometanje fizičke isporuke ruske nafte i gasa, zbog borbi ili sankcija, pojačava šok globalnih cena energije.

Evrozona dobija inflaciju od četiri odsto, a realni prihodi se stanjuju. ECB pomera rok za podizanje kamate daleko u 2023, dajući više prednost saniranju rizika po rast nego energetskom šoku.

U SAD inflacija stiže do devet odsto u martu, a pada na i dalje visokih šest odsto krajem godine. Teži finansijski uslovi i slabiji izvoz zbog Evrope koju potencijalno pogađa recesija smanjuje rast i u SAD. Fed mora da  rastegne i uspori podizanje kamatnih stopa tokom 2022.

Poslednji, treći scenario je onaj najcrnji.

Zbog maksimalnih sankcija SAD i EU Rusija se revanšira zavrtanjem gasa Evropi. A procena ECB je da se već smanjenje isporuke za 10 odsto smanjuje i BDP evrozone za 0,7 procentnih poena. Sa smanjenjem od 40 odsto udarac će biti tri poena. S tim Evropa svakako ulazi u recesiju, a ECB mora da odloži podizanje kamatne stope.

Za SAD evropska recesija znači poskupljenje kredita, a naglo jačanje dolara, što donosi veliki šok za rast. Fed mora da dodatno rastegne monetarno zaoštravanje, što je noćna mora, jer inflaciona očekivanja postaju bezgranična, a to zahteva agresivno zatezanje, čak i ako rast trpi.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike