Najviše Beograđana radi u trgovini, a broj nezaposlenih je znatno manji nego 2021. godine! Otkrivamo šta donosi novi plan zapošljavanja

14.03.2023

08:02

0

Postoji niz mera koje će se sprovoditi uz sufinansiranje iz gradskog i republičkog budžeta

Najviše Beograđana radi u trgovini, a broj nezaposlenih je znatno manji nego 2021. godine! Otkrivamo šta donosi novi plan zapošljavanja
Ilustracija - Copyright Profimedia

Lokalni akcioni plan zapošljavanja za 2023. godinu donet je na poslednjoj sednici Skupštine grada sa ciljem da se smanji nezaposlenost građana srpske prestonice.

Donošenjem lokalnog akcionog plana zapošljavanja stvara se osnova za rešavanje problema nezaposlenosti, kreiranje nove originalne mere aktivne politike zapošljavanja prilagođene lokalnim potrebama, omogućavanje apliciranja za sufinansiranje programa i mera aktivne politike zapošljavanja kod republičkih institucija, kao i za dobijanje sredstava iz međunarodnih i donatorskih izvora.

Član gradskog veća Igo Mušić svojevremeno je kazao da je ovaj plan od izuzetnog značaja za prestonicu. 

Tanjug/ Predrag Mitić
 

- Osamnaest institucija, ustanova i strukovnih udruženja učestvovalo je u kreiranju ovog dokumenta, te nije reč o političkom dokumentu, već je to precizna analiza ekonomskog stanja grada i onoga što možemo da uradimo kako bi se stanje u ovoj oblasti poboljšalo. Akcioni plan sadrži u sebi, između ostalog, ideje za poboljšanje uslova tržišta rada, savetovanje o planiranju karijere, povećanje kompetitivnosti radne snage, podsticaj zapošljavanja, pomoć mikro i malom biznisu i drugo. Dakle, reč je o sveobuhvatnom ekonomskom dokumentu koji predstavlja nešto najvažnije u okviru ekonomije što Grad Beograd kao lokalna samouprava može da usvoji - istakao je Mušić.

On je podsetio da Beograd u republičkom BDP-u učestvuje sa 40,2 odsto. 

- Tržište rada je dosta uznapredovalo, a veštine i znanja naših ljudi daleko su veći nego ranije. Prosek neto dobiti takođe je znatno veći. Pored smanjenja nezaposlenosti, u narednom periodu akcenat treba da bude na usklađivanju potreba tržišta rada sa obrazovnim sektorom, restrukturiranju u kategorizaciji zaposlenih, pomoći privredi i evaluaciji praćenja svih mera - zaključio je Mušić.

Profimedia/Pixabay
 

Mere koje će se sprovoditi uz sufinansiranje iz gradskog i republičkog budžeta, a za koje će Nacionalna služba za zapošljavanje pružati stručnu i tehničku podršku su sledeće:

  • Sajam srednjih stručnih i umetničkih škola (namenjen je učenicima završnih razreda osvnone škole)
  • Beogradski sajam zapošljavanja i stručne prakse (za cilj ima neposredno povezivanje poslodavca sa nezaposlenim licima u cilju smanjenja nezaposlenosti)
  • Podrška karijernom vođenju i savetovanju i obuke za tržište rada
  • Subvencije za zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih (subvencije se isplaćuju poslodavcu u jednokratnom iznosu, ali je krajnji korisnik nezaposleno lice koje se zapošljava kroz ovu meru)
  • Podrška samozapošljavanju (podrazumeva pružanje stručne pomoći, obuku iz oblasti preduzetništva i subvencije za samozapošljavanje)
  • Javni radovi (organizuju se u cilju radnog angažovanja prvenstveno  teže zapošljivih nezaposlenih lica i nezaposlenih u stanju socijalne potrebe)
  • Stručna praksa (podrazumeva stručno osposobljavanje nezaposlenog za samostalni rad u struci za koju je stekao odgovarajuće obrazovanje)

Najviše zaposlenih u trgovini 

Profimedia
 

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u periodu od januara do novembra 2022. godine registrovano je zapošljavanje 27.487 lica kod posladavaca čije je sedište na području Beograda. 

Od tog broja, najveće učešće imaju lica sa IV stepenom stručne spreme (32,8%), lica sa VII - 1 stepenom (28,8%), zatim lica sa III stepenom (14%), kao i lica sa I stepenom stručne spreme (10,9%).

Profimedia
 

Takođe, u 2022. godini najveći broj građana bio je zaposlen u sledećim sektorima: trgovini (18,4%), administrativne i pomoćne uslužne delatnosti (13,3%), obrazovanje (11,5%), prerađivačka industrija (9,4%), stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti (7%), zdravstvena i socijalna zaštita (6,9%), državna uprava i odbrana (6,4%), usluge smeštaja i ishrane (6%), informisanje i komunikacije (4,5%), građevina (4,1%), dok su druge delatnosti zastupljenje sa manje od 3%. 

Sa druge strane, za period od januara do novembra 2022, Filijali za grad Beograd poslodavci su prijavili potrebu za zapošljavanjem 68.917 lica, što je u odnosu na isti period 2021. godine više za čak 185,1%!

Broj nezaposlenih Beograđana manji nego 2021.

Kako pokazuju podaci Ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti u beogradskom regionu iznosi 7,5%. 

To govori da je broj nezaposlenih, od 15 do 64 godine, na početku 2022. bio između 77.100 i 74.500, dok je na kraju iste godine iznosio oko 63.100 nezaposlenih.

Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, broj nezaposlenih lica u novembru 2022. smanjen je u odnosu na isti mesec prethodne godine i to za 14,3% i iznosi 51.334, od kojih je 31.930 (62,2%) žena.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike