Na današnji dan srušen je Berlinski zid: Bio je simbol hladnog rata, a ovi događaji su prethodili čuvenom padu (VIDEO)
Zid je razdvajao dva dela Nemačke 10.315 dana
![Na današnji dan srušen je Berlinski zid: Bio je simbol hladnog rata, a ovi događaji su prethodili čuvenom padu (VIDEO)](/data/images/2021-11-09/204014_berlinski-zid_f.jpg?timestamp=1699484400)
Na današnji dan, pre 34 godine, srušen je Berlinski zid.
Posle sloma nacističke Nemačke, saveznici su zemlju i glavni grad Berlin podelili na četiri zone - američku, britansku, francusku i sovjetsku. Nemačke regije koje su tada pale pod kontrolu SAD, Velike Britanije i Francuske ujedinile su se u maju 1949, čime je formirana Savezna Republika Nemačka, odnosno Zapadna Nemačka.
Zapadna Nemačka se, uz podršku zemalja saveznica, u narednom razdoblju razvijala u kontekstu slobodne tržišne ekonomije i demokratske strukture.
Profimedia
S druge strane, iz Istočne Nemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sistemu, desetine hiljada ljudi su bežale kod zapadnih suseda.
Pretpostavlja se da je od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Nemačku prebeglo više od tri miliona ljudi.
Kako bi zaustavila masovna bekstva, Istočna Nemačka je 12. avgusta 1961. godine tajno donela odluku da se granica u Berlinu zatvori. Pošto ih ni bodljikava žica nije zaustavljala, u noći 17. avgusta 1961. počela je gradnja Berlinskog zida, visokog 3,6 metara. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
![](/data/images/2021-11-09/204010_profimedia-0017409892_orig.jpg?t=1636450067)
Nekadašnji američki predsednik Ronald Regan je prilikom posete Zapadnom Berlinu 1987. godine uputio poziv tadašnjem ruskom lideru Mihailu Gorbačovu, poručivši mu: "Sruši ovaj zid!"
Dugogodišnji vladar DDR-a Erih Honeker u januaru 1989. javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50-100 godina, ali ga je sled događaja demantovao.
U septembru su izbile demonstracije širom Istočne Nemačke, a vrhunac je usledio 4. novembra kad se oko pola miliona demonstranata okupilo na trgu Aleksanderplac u Istočnom Berlinu.
![](/data/images/2021-11-09/204012_profimedia-0278071447_iff.jpg?timestamp=1699484400)
Profimedia
Pogledaj galeriju
![](/data/images/2021-11-09/204014_berlinski-zid_iff.jpg?timestamp=1699484400)
Profimedia
Pogledaj galeriju
![](/data/images/2021-11-09/204011_profimedia-0289895412_iff.jpg?timestamp=1699484400)
Profimedia
Pogledaj galeriju
![](/data/images/2021-11-09/204010_profimedia-0017409892_iff.jpg?timestamp=1699484400)
Profimedia
Pogledaj galeriju
![](/data/images/2021-11-09/204009_profimedia-0480103607_iff.jpg?timestamp=1699484400)
Profimedia
Pogledaj galeriju
Već 9. novembra ljudi su samoinicijativno počeli da razbijaju delove zida, a 13. novembra istočnonemačka vojska počela je s organizovanim uklanjanjem nekih delova.
Zid je razdvajao dva dela zemlje 10.315 dana.
Državljanima DDR-a bilo je odmah omogućeno da prelaze iz Istočnog u Zapadni Berlin, međutim, pogranična služba je do 23. novembra ograničavala ulazak zapadnonemačkih državljana u Istočni Berlin. Do zvaničnog ujedinjenja Nemačke došlo je 3. oktobra 1990. godine.
Simbol hladnog rata
Zid je bio i oličenje hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i njenih struktura.
Istočnonemački lider Gunter Šabovski je novinare iz sveta upoznao s najnovijim odlukama režima, ali nije odmah otkrio informaciju o otvaranju granica. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Šabovski je naglas čitao dokument u kojem je pisalo da će se vize za putovanje i iseljavanje iz zemlje izdavati bez ikakvih uslova.
- Od kada? - upitao ga je novinar.
Šabovski je za trenutak oklevao, a zatim krenuo da improvizuje: "Koliko znam, odmah, od ovog trenutka." Nekolicina novinara odmah je izašla iz dvorane, a u novinske agencije je stigla informacija: "Istočni Nemci od ovog trenutka mogu da putuju u inostranstvo."
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari