U inat izgledima: Bajden u 81. godini najavio kandidaturu za predsednika, a brojke, afere i krize koje je izazvao neće mu biti od pomoći

25.04.2023

21:12

0

Više puta je signalizirao da namerava da se kandiduje ponovo, uprkos pričama unutar Demokratske stranke da je prestar i nepopularan

U inat izgledima: Bajden u 81. godini najavio kandidaturu za predsednika, a brojke, afere i krize koje je izazvao neće mu biti od pomoći
Copyright AP Photo/Andrew Harnik, Pool, File

Američki predsednik Džozef Bajden zvanično je najavio kandidaturu za predsedničke izbore 2024. godine, što bi moglo da dovede do potencijalnog revanša sa njegovim protivnikom iz 2020, Donaldom Trampom.

U trominutnom video-snimu, objavljenom na njegovim društvenim mrežama u utorak ujutro Bajden je izbore koji će se održati sledeće godine predstavio kao bitku između pristalica „slobode“ i „ekstremista“ koji žele da je umanje.

- Sloboda. Lična sloboda je fundamentalna za to ko smo mi kao Amerikanci. Nema ništa važnije, svetije - rekao je on.

- To je bio posao mog prvog mandata, da se borim za našu demokratiju, da zaštitim naša prava, da se postaram da se svi u ovoj zemlji tretiraju jednako i da se svima daje fer prilika da to ostvare - dodao je.

- Ali znate, širom zemlje, MAGA ekstremisti stoje u redu kako bi preuzeli te temeljne slobode. Smanjenje socijalnog osiguranja koje ste plaćali celog svog života uz smanjenje poreza za veoma bogate. Diktiranje zdravstvenih odluka koje žene mogu doneti. Zabrana knjiga i govorenje ljudima koga mogu da vole. Sve to otežavajući vam mogućnost da glasate.

- Kada sam se kandidovao za predsednika pre četiri godine, rekao sam da smo u bici za dušu Amerike. I još uvek smo. Pitanje sa kojim se suočavamo jeste da li u narednim godinama imamo više slobode ili manje slobode, više prava ili manje. Znam šta želim da bude odgovor, a mislim da i vi znate. Ovo nije vreme za samozadovoljstvo.

 

 

- Zato se kandidujem za reizbor. Zato što poznajem Ameriku. Znam da smo dobri i pristojni ljudi. Znam da smo i dalje zemlja koja veruje u poštenje, poštovanje i dostojanstveno ophođenje prema drugima. Da smo nacija koja mržnji ne daje sigurnu luku. Verujemo da su svi jednaki, da svima treba dati fer šansu da uspeju.

- Svaka generacija Amerikanaca suočila se sa trenutkom u kom mora da brani demokratiju: da se založi za naše pravo na slobodu, založi za naše pravo glasa i naša građanska prava. I ovo je naš trenutak. Hajde da završimo ovaj posao. Znam da možemo - zaključio je Bajden.

Nepopularni predsednik

Bajdenova najava nije iznenađenje pošto je više puta signalizirao da namerava da se kandiduje ponovo, uprkos pričama unutar Demokratske stranke da je prestar i nepopularan. On je već najstariji predsednik u istoriji, sa podrškom koja je ostala na niskom nivou ispod 40 odsto.

Malo je verovatno da će se Bajden suočiti sa ozbiljnim izazovom za predsedničku nominaciju demokrata. Trenutno su jedini drugi proglašeni kandidati autorka Marijana Vilijamson, koja se neuspešno kandidovala pre četiri godine i Robert F. Kenedi Mlađi.

Josh Edelson/Pool Photo via AP
Robert F. Kenedi Mlađi

Sa republikanske strane, bivši predsednik Donald Tramp najavio je svoju kandidaturu krajem prošle godine, izgubivši od Bajdena kao aktuelnog predsednika 2020. Ankete pokazuju da je daleko ispred svih drugih proglašenih kandidata za republikansku nominaciju, uključujući bivšu ambasadorku UN Niki Hejli i bivšeg guverner Arkanzasa Asa Hačinsona.

Guverner Floride Ron Desantis, koji je prošlog novembra ubedljivo ponovo izabran na istu funkciju, smatra se najjačim protivnikom Trampu. I on i bivši potpredsednik Majk Pens tek treba da donesu odluku.

Amerikanci se ne bi obradovali ako bi ponovo morali da biraju između Bajdena i Trampa. Nedavne ankete su pokazale da čak 70 odsto zemlje, uključujući polovinu demokrata, ne želi da se Bajden ponovo kandiduje, dok je 60 odsto stanovništva, uključujući trećinu republikanaca, reklo isto za Trampa.

Tema Bajdenove kampanje

Saopštenje za predizbornu kampanju predsednika ponovo ga je predstavilo biračima sa zanimljivom porukom. Predstavljajući sebe kao kandidata za „slobodu“, on prisvaja temu koja je inače u središtu republikanskih kampanja.

Njegov argument je da „MAGA ekstremistim“, kako ih on naziva, prete da ograniče „temelje slobode“. Posebno su zapažene njegove aluzije na abortus i „zabranu knjiga“.

Sredinom 2022. godine Vrhovni sud SAD je poništio svoju presudu u značajnom slučaju Roe protiv Vejda iz 1973. godine, koji je sprečavao državne vlade da zabrane abortus do određenog trenutka (vremena u kom fetus može realno preživeti van materice, otprilike u 23. ili 24. nedelji trudnoće).

AP Photo/Andrew Harnik, Pool, File
 

Tu odluku omogućilo je Trampovo predsedništvo. Tokom svog mandata u Beloj kući bivši predsednik je u sud postavio tri konzervativne sudije, od kojih je jedna zamenila pokojnu progresivku Rut Bejder Ginsburg. Time je ravnotežu suda pomerio udesno, dajući konzervativnim sudijama većinu od šest prema tri.

Poništavanje ishoda slučaja Roe protiv Vejda omogućilo je državnim vladama širom SAD da nametnu mnogo stroža ograničenja pristupa abortusu. Više od deset država kojima vladaju republikanci sada ga potpuno zabranjuju, bez izuzetaka za slučajeve silovanja ili incesta.

Druge države su ga zabranile od šest nedelja trudnoće, što je vreme u kom mnoge žene ne znaju da su trudne, dok je nekolicina postavila blaži prag od 15 nedelja.

Abortus je ostao legalan, kao i ranije, u otprilike polovini američkih država.

Abortus je komplikovano pitanje i većina Amerikanaca podržava neka ograničenja, ali su zabrane uvedene nakon presude Roe protiv Vejda imale tendenciju da zalutaju na teritoriju koja je duboko nepopularna na nacionalnom nivou. Ovo pitanje je viđeno kao ključna motivacija za demokratske birače na međuizborima 2022. godine, na kojima su republikanci premašili očekivanja u Predstavničkom domu i nazadovali u Senatu.

Bajdenovo pozivanje na zabranu knjiga odnosi se na konzervativne napore, na državnom i lokalnom nivou, da se ograniče knjige i drugi materijali dostupni učenicima škola.

AP Photo/Andrew Harnik, Pool, File
 

„PEN America", neprofitna grupa koja sebe opisuje kao branioca slobodnog izražavanja i književnosti, nedavno je prijavila porast od 30 odsto u pokušajima da se zabrane naslovi knjiga iz školskih okruga i biblioteka. Organizacija kaže da su glavne knjige koje su na meti one o ljudima tamnije boje kože ili LGBT zajednici.

- Nikada nisam mislio da ću biti predsednik koji se bori protiv izabranih zvaničnika koji pokušavaju da zabrane i zabranjuju knjige - ​​rekao je Bajden u ponedeljak.

- Prazne police ne pomažu deci da nauče mnogo. I nikada nisam sreo roditelja koji želi da političar diktira šta njihovo dete može da nauči, šta može da misli ili ko može da bude.

Na Floridi, kojom upravlja potencijalni rival gospodina Bajdena za 2024, guverner Desantis, rat oko obrazovanja došao je do vrhunca prošle godine kada je državna vlada donela zakon o roditeljskim pravima u obrazovanju, koji su kritičari označili kao zakon „Ne govori gej“.

Ova mera zabranjuje diskusiju o seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu u školama. U početku se odnosila samo na osnovce, ali je nedavno proširena i sada obuhvata učenike srednje škole.

Bajdenova najava sugeriše da će pokušati da svog republikanskog protivnika, koji bi inače tvrdio da predstavlja malu, nenametljivu vladu, predstavi kao šampiona vladinog preteranog igranja sa životima birača.

AP Photo/Andrew Harnik, Pool, File
 

Na taj način pokušava da ukrade jednu od tradicionalnih političkih snaga druge strane i da je učini svojom.

Trampova reakcija

Bajdenov prethdnik Donald Tramp izjavio je da bi se reizbor aktuelnog američkog lidera Džozefa Bajdena mogao loše završiti, možda čak i trećim svetskim ratom, istovremeno izrazivši uverenje da Bajden neće osvojiti još jedan mandat. 

- Mislim da može da se desi nešto loše. Ova zemlja ima problema, završićemo sa trećim svetskim ratom. Oni pričaju o nuklearnom oružju, a mi imamo osobu koja ne razume šta se dešava. Ukrajina i Rusija se bore i mi smo uvučeni u to. To će biti katastrofa - izjavio je Tramp.

Bivši predsednik SAD ocenio je i da je Bajdenova neuspešna spoljna politika pojačala globalne tenzije i razgovore o nuklearnom oružju.

- Imamo Kinu sa Tajvanom - nikada nisu razgovarali na ovaj način kada sam ja bio predsednik jer su znali su da ne mogu tako da razgovaraju. Postojalo je nula šanse da Ukrajina i Rusija rade ono što rade upravo sada - istakao je Tramp i dodao da je imao dobre odnose sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom koji, kako je ocenio, to nikada ne bi uradio.

AP Photo/Evan Vucci
 

Osim toga, istakao je i da je haotično povlačenje američkih trupa iz Avganistana ukazalo na slabost Amerike.

- Mislim da je to bio najsramotniji trenutak u istoriji naše zemlje i niko nikada nije video ništa slično. Kada Putin pogleda to, kao i svi oni, i predsednik Si, Kim Džong Un, kada pogledaju šta se dešava u Iranu, oni vide slabost - smatra bivši predsednik SAD-a.

Tramp je ukazao na Bajdenove kognitivne poteškoće i rekao da veruje da najstariji predsednik u istoriji neće osvojiti novi mandat na opštim izborima 2024. godine.

Prethodnog dana, u ponedeljak, neposredno pre najave kandidature njegovog rivala Tramp jenazvao Bajdena „najkorumpiranijim predsednikom u američkoj istoriji“.

Trampa (76) je tada izjavio da mu je „nezamislivo“ da bi 80-godišnji predsednik tražio reizbor na osnovu svog dosijea.

AP Photo/Evan Vucci
 

- Mogli biste uzeti pet najgorih predsednika u američkoj istoriji i spojiti ih i oni ne bi napravili štetu koju je Džo Bajden naneo našoj naciji za samo nekoliko kratkih godina. Ni blizu - naveo je Tramp.

Bivši predsednik je nastavio da kritikuje Bajdena za rekordnu inflaciju, propale banke, slom američkog dolara, visoke cene gasa i pad vrednosti plata, što Tramp pripisuje Bajdenovoj „socijalističkoj katastrofi potrošnje“.

Tramp je pohvalio i svoj uspeh, posebno na granici, opisujući je kao „najbezbedniju granicu u istoriji SAD“ dok je bila pod njegovim nadzorom i uporedio ga sa haosom na granici pod Bajdenom.

- Pod Bajdenom južna granica je ukinuta i milioni ilegalnih stranaca su pušteni u naše zajednice. Ono što se sada dešava je neverovatno. Dolaze iz mentalnih ustanova i zatvora. Oni se bacaju u Sjedinjene Američke Države. Mnogi od ovih ljudi su veoma opasni, bačeni su. Mi smo kao smetlište - tvrdio je Tramp.

Bonus video

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike