Kina objavljuje novu mapu koristeći stara kineska imena za teritorije koje su pod kontrolom Rusije

28.02.2023

21:20

0

Autor: M.M.

Kinesko ministarstvo prirodnih resursa objavilo je 14. februara novu zvaničnu mapu sveta na kojoj se vraćaju stari kineski nazivi osam gradova i oblasti koje je Rusija pripojila krajem 19. i početkom 20. veka

Kina objavljuje novu mapu koristeći stara kineska imena za teritorije koje su pod kontrolom Rusije
Putin i Si Đinping - Copyright Tanjug/AP Photo/Alexander Zemlianichenko, Pool, File

Kina je nedavno objavila novu verziju svoje mape sveta sa politički osetljivim promenama koje utiču na Rusiju.

Ovo je usledilo neposredno pre nego što je Peking objavio plan kojim se promovišu mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije.

Kinesko ministarstvo prirodnih resursa objavilo je 14. februara novu zvaničnu mapu sveta na kojoj se vraćaju stari kineski nazivi osam gradova i oblasti koje je Rusija pripojila krajem 19. i početkom 20. veka.

Deset dana kasnije, 24. februara, Peking je objavio dokument od 12 tačaka u kojem se ponavljaju pozivi na političko rešenje rusko-ukrajinskog sukoba. 

Profimedia
 

Nova mapa

Međutim, kako Peking teži bližim ekonomskim vezama sa Moskvom usred tekućeg sukoba između Rusije i Ukrajine, izdao je direktive da regione koji su pod kontrolom Rusije naziva originalnim kineskim imenima.

Na primer, Vladivostok pod ruskom kontrolom bi se sada na kineskom zvao Haishenvai, ostrvo Sahalin bi bilo Kujedao, a lanac Stanovoi bi se ponovo zvao Spoljni lanac Ksing'an.

Ruski nazivi osam lokacija sada bi bili prikazani u zagradama prema novim direktivama Pekinga.

U međuvremenu, u Kini bi često kružili članci kineskih kolumnista o tome koliko su zemlje u prošlosti zauzele strane sile.

Zemlje pod kontolom Rusije

Godine 1689. dinastija Ćing (1636–1912) i Rusija potpisale su Nerčinski ugovor, koji je predviđao da Vladivostok pripada dinastiji Ćing. Međutim, kada je King vlada potpisala tri ugovora za okončanje Drugog opijumskog rata 1860. godine, kinesko-ruski Pekinški ugovor potpisan u novembru te godine formalno je ustupio oko 154.440 kvadratnih milja teritorije istočno od reke Usuri, uključujući Vladivostok.

Vladivostok je prvobitno bio pod jurisdikcijom Jilina u dinastiji Ćing pre 1860. godine, a njegovo prvobitno ime je bilo Haišenvej, što na mandžurskom jeziku znači „malo ribarsko selo pored mora“.

Od juna 1860.to područje je pod kontrolom Rusije i preimenovano je u Vladivostok, što znači „Osvajanje Istoka“ ili „Vladanje Istokom“.

Posle Drugog svetskog rata, Kina je potpisala je sporazum sa Sovjetskim Savezom u kojem se navodi da će Vladivostok biti vraćen Kini za 50 godina. 

Ugovori koje je potpisao vođa Đang Cemin

Bivši kineski vođa Đang Cemin ustupio je delove zemlje 47 puta veće od Tajvana Rusiji i drugim susednim zemljama, što se naširoko nazivalo „izdajničkim ugovorima“.

Tokom dinastije Ćing, Rusija je preuzela velike delove kineske teritorije zbog toga što je Kina izgubila u Opijumskim ratovima. Ćing Kina je bila prinuđena da potpiše niz ugovora - zajednički poznatih kao „Nejednaki ugovori“ – koji su dali teritorije i luke raznim zapadnim silama, kao i Rusiji i Japanu.

Međutim, umesto da povrati ogroman deo aneksiranih zemalja, tadašnji vođa Đang Cemin ih je potpisao Rusiji, bez ikakvih uslova.

Od 1991. do 2001. Đang je potpisao tri ugovora sa Rusijom: Mihail Gorbačov 1991., Boris Jeljcin 1999. i Vladimir Putin 2001. godine, priznajući sve ugovore između Kine i Rusije potpisane tokom dinastije Ćing, i predajući im više od 54 miliona kvadratnih milja sporne granične teritorije prema Rusiji.

AP Photo/Lee Jin-man
 

 

Dana 9. decembra 1999. Đang Cemin i tadašnji ruski predsednik Boris Jeljcin potpisali su sporazum o granici između Kine i Rusije, koji je u potpunosti priznao niz neravnopravnih ugovora između Rusije i vlade Ćinga i bezuslovno poklonio više od milion kvadratnih kilometara zemlje. na severoistoku Kine do Rusije. Kao rezultat toga, ušće reke Tumen dodeljeno je Rusiji, a Kina više nije imala ušće u Japansko more. Pored toga, Rusiji je dat i Tuvanski Uriankhai, koji je 1944. godine pod kontrolom Sovjetskog Saveza bez ugovora.

U julu 2001. Đang i Jeljcin su odlučili da podele ostrvo Heikiazi - koje je pripadalo Kini - i dali polovinu Rusiji.

Đang je takođe potpisao niz graničnih sporazuma sa drugim zemljama o bezuslovnom ustupanju više od 500.000 kvadratnih kilometara zemlje na severozapadu Kine nekoliko zemalja Centralne Azije, uključujući Tadžikistan. Deo planine Laošan, planine Džein u provinciji Junan i planine Faka u provinciji Guangsi, kao i ostrvo Bah Long Vi, najveće ostrvo među svim ostrvima u Južnom kineskom moru, Đang je takođe bezuslovno dao Vijetnamu.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike