EU muku muči sa špijunima: Brisel postao njihova prestonica, a bez obzira na američke prisluškivače, najviše se plaše Rusa i Kineza

06.12.2022

20:27

0

Iako je problem očigledan, za njegovo rešavanje potrebno je mnogo više od „lovaca", jer za početak nije poznato ni koliko stranih agenata deluje u glavnom gradu Evropske unije

EU muku muči sa špijunima: Brisel postao njihova prestonica, a bez obzira na američke prisluškivače, najviše se plaše Rusa i Kineza
Ilustracija - Copyright Profimedia

Brisel je oduvek imao problem sa velikim brojem špijuna, koji su se vrzmali na svim mestima na kojima su mogli da dođu do informacija. Ako je verovati upozorenju iz 2019. osoblju Evropske službe za spoljne poslove, veliki broj njih boravi u barovima i restoranima u blizini sedišta Evropske komisije, gde otvaraju četvore oči i uši kako bi obavili svoj posao što bolje mogu.

Oni koji u EU rade na otkrivanju špijuna udvostručili su sada svoje napore zbog neprijateljstva sa Rusijom, ekonomskog rata sa Kinom i previranja između velikih svetskih sila u čijem se središtu našla i Evropska unija.

Iako je problem očigledan, za njegovo rešavanje potrebno je mnogo više od „lovaca", jer za početak nije poznato ni koliko špijuna deluje u glavnom gradu EU, o čemu svedoče brojni odgovori zvaničnika koji sa nelagodom priznaju da nemaju ideju koliki bi taj broj mogao da bude.

Sjedinjene Američke Države i Australija zahtevaju da se ljudi koji rade za strane interese registruju, dajući barem uvid u pokušaje uticaja na političke procese u bloku, ali Belgija nije za to.

Brisel je domaćin ne samo institucija EU i NATO-a, već i oko 100 drugih međunarodnih organizacija i 300 stranih diplomatskih misija. Oni zajedno zapošljavaju oko 26.000 registrovanih diplomata, prema belgijskom ministarstvu spoljnih poslova, a svaki od njih je mogući špijun.

Za prisluškivača diplomatski pasoš je dovoljno pokriće. Ne samo da je priča sa najvišim zvaničnicima i otkrivanje informacija u okviru opisa posla, već su diplomate i zaštićene od krivičnog gonjenja prema Bečkoj konvenciji. Belgijski bezbednosni zvaničnici procenjuju da u nekim ambasadama između 10 i 20 odsto diplomata čine obaveštajci.

Poslovi u akademskim krugovima ili trustovima mozgova, mesta na kojima su ljudi plaćeni da pribavljaju i analiziraju informacije, takođe su atraktivna pokrića.

Profimedia
 

Slobodni univerzitet u Briselu zatvorio je Konfučijev institut, kineski jezički i kulturni program, 2019. godine nakon što je direktor instituta optužen za špijuniranje u korist Pekinga. Belgija je takođe izbacila kineskog doktoranta 2021. jer je njegov akademski rad bio paravan za obaveštajni rad, prenose belgijski mediji.

Novinarstvo je još jedan posao koji pruža pristup nizu događaja, kao i dobar izgovor za radoznalost i prijateljski pristup u razgovoru sa ključnim zvaničnicima. Čak svaki peti kineski novinar koji radi u Briselu osumnjičen je da je obaveštajac, navode belgijske bezbednosne službe.

Hvatanje špijuna u belgijskom stilu

Hvatanje špijuna koji čine briselsku međunarodnu zajednicu zavisi od belgijske vlade.

Evropska komisija, Evropski savet, Evropski parlament i NATO imaju svaki svoju kancelariju za bezbednost, koja radi na sprečavanju špijuna da uđu u njihove zgrade i pristupe osetljivim dokumentima.

Međutim, ne postoji zvanična obaveštajna agencija EU, pa čak ni krovna organizacija koja bi koordinirala 27 nacionalnih špijunskih službi bloka - za razliku od, recimo, nacionalnih policijskih snaga, gde Evropol igra koordinirajuću ulogu. Neki su pozvali da Evropa stvori svoju verziju CIA-e, jedinstveno telo koje koordinira špijunske napore bloka, ali to u najboljem slučaju ostaje daleka mogućnost.

Profimedia
 

- Znam da je to osetljivo za neke zemlje članice, ali bi imalo smisla imati obaveštajnu agenciju na evropskom nivou koja bi branila strateške interese Evrope - rekao je Samjuel Kogolati, belgijski parlamentarac iz stranke Zelenih glasno pričao o rizicima kineskog uticaja u Belgiji.

- Rizik od špijunaže je prisutan i ne može se zanemariti - dodao je on.

Malo je verovatno da će do koordinacije na nivou EU doći uskoro, rekao je belgijski zvaničnik koji je često u kontaktu sa obaveštajnim agencijama.

Umesto toga, najveći deo odgovornosti pada na belgijsku Službu državne bezbednosti i vojne kolege u Generalnoj obaveštajnoj i bezbednosnoj službi - koji sarađuju sa 120 službi iz 80 zemalja u lovu na špijune.

Belgija ima dugu istoriju u ovoj praksi.

Šezdesetih godina prošlog veka predsednik Šarl de Gol povukao je Francusku iz vojne komandne strukture NATO-a, primoravši transatlantsku odbrambenu alijansu da premesti svoje sedište u Brisel. Plašeći se sovjetskog uticaja, SAD su insistirale da Belgija pojača svoje kontraobaveštajne napore.

Belgijska državna bezbednost je šestostruko povećala svoje ljudstvo, a belgijski kabinet je tada rekao da želi da spreči da Brisel postane „važan špijunski centar“.

Uprkos tome, Brisel se i dalje smatrao prestonicom špijuna - posebno nakon završetka hladnog rata, kada je kontraobaveštajna služba postala manji prioritet. Tako je Belgija bila nespremna kada se suočila sa velikim špijunskim skandalom 2003. godine, nakon što su prisluškivački uređaji otkriveni u zgradi Jusa Lipsija Evropskog saveta.

Profimedia
 

Obaveštajna agencija zemlje bila je 2016. samo upola manja od one kod kolega iz EU, prema poverljivom merilu belgijske vlade.

Od tada su rasli pozivi za dodatnim ulaganjima: od same službe državne bezbednosti, belgijskih pravosudnih organa, Evropskog parlamenta i nekoliko belgijskih političara.

Nedovoljno intenziviranje lova

Decenijama su lideri EU, a posebno belgijski političari, odbacivali ideju da bi ljudi u mestima poput Pekinga, Moskve ili Teherana zapravo bili zainteresovani za tehnička dokumenta EU, ali su nedavni događaji neke od njih upozorili na rizike.

- Evropljani nikada nisu bili jaki u kontraobaveštajnim službama. Bili su veoma zavisni od SAD-a. Sada postoji određena promena mentaliteta - rekao je bivši visoki američki obaveštajni zvaničnik za „Politiko".

- Tamo je veoma opasan svet. Jednostavno ne shvataju koliko treba da budu oprezni - dodao je on.

Ruska aneksija Krima 2014. povećala je svest o opasnostima, a ulaganje u ovaj sektor je poraslo. Nakon perioda u kojem je agencija dala prednost borbi protiv terorizma, posle terorističkih napada u Parizu i Briselu 2015. i 2016, fokus je sada ponovo na kontraobaveštajnoj službi, rekli su belgijski bezbednosni zvaničnici.

- Belgija je pojačala svoje napore i postala proaktivnija - rekao je visoki zvaničnik EU.

Profimedia
 

Belgijska vlada je saopštila da ima za cilj da od Brisela napravi „neprijateljsko operativno okruženje“ za strane špijune, prema svojoj nedavnoj strategiji nacionalne bezbednosti.

Ranije ove godine Belgija je usvojila zakon koji daje bezbednosnim zvaničnicima više slobode tokom istraga. Ministar pravde Vincent Van Kuikenborn, zadužen za državnu bezbednost, rekao je da će im zakon dati „više ovlašćenja da obavljaju razgovore, nametljivije metode, ali uvek u skladu sa zakonom“. To će omogućiti, na primer, izvorima službi državne bezbednosti da učestvuju u zabranjenim demonstracijama kako bi držali na oku svoje mete.

Belgijska državna služba bezbednosti skoro će udvostručiti svoje osoblje na 1.000 ljudi do 2024. godine, u oviru investicije koju je vlada nazvala „istorijskom“. Koji broj njih će raditi u kontraobaveštajnoj službi poverljiva je informacija, rekli su belgijski bezbednosni zvaničnici, ali su otkrili da i taj broj raste.

Od Van Kuikenborna se takođe očekuje da donese novi zakon koji će olakšati krivično gonjenje proširenjem definicije špijuniranja. Špijunaža sama po sebi nije klasifikovana kao zločin u Belgiji. Samo saopštavanjem poverljivih informacija od ključnog nacionalnog interesa neprijateljskoj ili stranoj sili špijuni se izlažu riziku od krivičnog gonjenja.

Bivši belgijski diplomata Osvald Gantoa, na primer, bio je pod istragom zbog odavanja informacija ruskim tajnim službama, ali je tek 2018. osuđen za nezakonito udruživanje u svrhu falsifikovanja.

Neki su, međutim, zabrinuti da su napori Belgije i dalje nedovoljni.

Profimedia
 

Drugi belgijski zvaničnik naglasio je da, iako više novca ide belgijskoj službi državne bezbednosti, a posebno kontraobaveštajnoj službi, zemlja ne može da se takmiči sa resursima stranih sila poput Kine i Rusije.

Bez mnogo pompe

Ako Belgija pojačava svoju borbu protiv špijuna, zbog čega češće nema vesti o tome?

Presude za špijunažu često dospevaju na naslovne strane kako u SAD tako i u drugim zemljama EU i sveta. Neposredno pred početak leta Estonija je jednu ženu osudila na više od osam godina, proglasivši je krivom za špijuniranje u korist Kine. Nemački rezervni vojnik osuđen je zbog prenošenja informacija Moskvi, a u Stokholmu se trenutno sudi dvojici Šveđana zbog špijuniranja za Rusiju.

Belgija ima tiši pristup iz više razloga.

Prvo, kako ne mogu krivično da gone špijune i kako i dalje imaju ograničena sredstva, belgijski kontraobaveštajci moraju da postavljaju prioritete.

To znači da će špijuni iz „neprijateljskih“ zemalja, poput Rusije, Irana ili Kine, dobiti više pažnju, što će belgijske kontraobaveštajce odvratiti od špijuna koje su na njihov prag poslali strani saveznici.

Američko prisluškivanje zemlja EU i Angele Merkel

Angela Merkel; Profimedia
Angela Merkel

Danska državna televizija objavila je u junu 2021. godine da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) koristila partnerstvo s odsekom danske tajne službe za špijuniranje visokih zvaničnika susednih zemalja, uključujući i nemačku kancelarku Angelu Merkel.

NSA je pomoću danskih informatičkih kablova špijunirala visoke zvaničnike u Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Nemačkoj, uključujući bivšeg nemačkog ministra spoljnih poslova Frank-Valtera Štajnmajera i bivšeg nemačkog opozicionog lidera Pera Štajnbruka, navodi se u rezultatima istrage koja je sprovođena od 2012. do 2014. godine.

 

- To je pitanje prioriteta. Radije bih da Amerikanci ili Nemci prisluškuju nego Kinezi ili Rusi - rekao je prvi belgijski zvaničnik.

Belgijske obaveštajne službe takođe imaju tendenciju da izbegavaju reflektore. Za špijune koji su uhvaćeni možda se nikada neće saznati, rekli su zvaničnici bezbednosti, jer bi javna suđenja naštetila diplomatskim odnosima.

Umesto toga, uhapšenim špijunima se često jednostavno kaže da napuste zemlju. To se dešava rutinski, ali se proces uglavnom odvija diskretno preko njihovih ambasada, dok se proterivanja retko objavljuju

Ponekad Belgija pomaže zemljama saveznicama da uhvate špijune na njenoj teritoriji. Belgijska policija je 2018. uhapsila Kineza za koga se sumnja da je špijunirao „General Electric Aviation".

Profimedia
 

- Potom je izručen Sjedinjenim Državama, veoma su im zahvalni na tome - rekao je Van Kuikenborn, a taj čovek je kasnije osuđen za zaveru da izvršavao ekonomsku špijunažu.

U drugim slučajevima Belgija bi mogla da obavesti sagovornike špijuna, tako da pristup informacijama prestane.

Retko se osumnjičeni špijuni jednostavno prozivaju. Godine 2020. pojavile su se vesti da je Frejzer Kameron, bivši britanski diplomata i bivši zvaničnik Evropske komisije koji je postao stručnjak za trust mozgova, bio pod istragom zbog sumnje da je prenosio osetljive informacije Kini. Kameron negira optužbe i nije se suočio sa optužbama.

Kada optužbe za špijuniranje dospeju u vesti, one ne odbijaju samo moguće agente, nego i podižu svest o problemu, rekli su bezbednosni zvaničnici.

- Shvatanje da špijunaža nije naučna fantastika, već opipljiv i stvaran rizik, prvi je korak da se zaštitimo od nje - rekao je portparol belgijskog ministarstva spoljnih poslova Nikolas Firens Gevart.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike