Šest grešaka koje su Niksonu došle glave: Pre 50 godina odigrao se jedan od najvećih političkih skandala u istoriji Amerike (VIDEO)

10.08.2022

07:18

0

Autor: N. Pavlović

Termin "Votergejt" je postao simbol za vladinu korupciju

Šest grešaka koje su Niksonu došle glave: Pre 50 godina odigrao se jedan od najvećih političkih skandala u istoriji Amerike (VIDEO)
nikson - Copyright AP Photo/File

Pre 50 godina odigrao se jedan od najvećih političkih skandala u istoriji SAD - "Votergejt".

Jedini zadatak "provalnika" je bio da upadnu u prostorije Demokratskog nacionalnog komiteta (DNK) u Vašingtonu, ozvuče sobu i fotografišu dokumenta. Da je sve prošlo prema planu, niko nikada ne bi ni znao za to.

Međutim, taj 17. jun 1972. godine ušao je u istoriju. Provala je pokrenula niz događaja koji su doveli do smene predsednika Ričarda Niksona, koji je tako postao jedini američki lider koji je podneo ostavku.

Provala i pokušaj njenog prikrivanja su zauvek promenili američku politiku, a termin "Votergejt" je postao simbol vladine korupcije.

CNN prenosi da je bilo šest grešaka koje su dovele do istrage "Votergejta", čime je i pokrenut politički skandal.

1. Tim "F"

Dok je još bio u Beloj kući, Nikson je kreirao jedinicu koju su nazvali "vodoinstalateri", a imala je dva cilja: da istraži curenje osetljivih informacija i diskredituje suparnike.

AP Photo/Susan Walsh
Zgrada Votergejt

Pošto predsednik nije mogao da koristi zvanične organizacije poput FBI ili CIA za ilegalne aktivnosti, Bela kuća se koristila "grupom ološa", kako je to nazvao istoričar Tim Naftali.

- Zemlja je bila prilično srećna što su CIA i FBI odbili da se potpuno povinuju Niksonovoj volji, tako da je morao van institucija da potraži ljude koji će se baviti prljavim poslovima - rekao je.

Godine 1971, "vodoinstalateri" su provalili u psihijatrijsku ordinaciju koju je posećivao vojni analitičar Danijel Elsberg da bi fotografisali doktorove beleške o njemu, kako bi ga ocrnili u medijima. Elsberg je bio meta jer je obelodanio "Papire iz Pentagona", strogo poverljivi izveštaj koji je otkrio da su viši američki zvaničnici znali da rat u Vijetnamu ne može da se dobije.

Zadatak je bio da uđu i izađu neprimetno. Međutim, nisu mogli da otvore vrata, koja su tajno ostavili otključana dan ranije, tako da su morali da polome prozor. Nisu našli nikakve beleške, pa su otišli praznih ruku.

- Pomislili biste da bi to bio njihov kraj, ali nije. Ista grupa je ponovo uposlena. Nije kao da se Bela kuća oslanjala na prvi tim, već na tim "F". Tako da nije iznenađenje što su sve uprskali - rekao je Naftali.

2. Povećani su ulozi

Pet muškaraca, sa zadatkom da provale u DNK, više puta je to pokušavalo, a što više pokušavate nešto, veće su šanse da će vas uhvatiti.

- Prvi put su omanuli jer su vrata bila zaključana i nisu imali dobrog bravara sa njima. Drugi put nisu znali gde se nalazi kancelarija Lerija O'Brajena - dodao je Naftali.

O'Brajen je vodio kampanju demokratskog senatora Džordža Megoverna koji je bio NIksonov rival na predsedničkim izborima 1972. godine.

- Ozvučili su praznu konferencijsku salu - naveo je Naftali.

Nisu imali ni "treću sreću".

- Pošto su pokušali da isprave prethodne greške, hteli su da pomere "bubice". Ali imali su ih još tri koje su hteli da postave. Plan je bio i da se odašiljač stavi i u detektor za dim. Da su uspeli u tome, to bi bila ogromna špijunska operacija - istakao je istoričar specijalizovan za istoriju američkih predsednika.

AP Photo/Jae C. Hong
 

3. Zaboravili na vrata

Nekadašnji agent CIA Džejms Mekord napravio je grešku koja je i dovela do otkrivanja jednog od najvećih skandala 20. veka.

- Mekord je bio stručnjak za prisluškivanje u timu. Insistirao je da se ozvuče vrata. Upitali su ga da li je uklonio sve trake, a iako je odgovorio da jeste, zapravo, nije - rekao je Naftali.

Grupa je na svaki jezičak od brave postavila traku kako se ne bi vrata zalupila, od podruma do šestog sprata, gde su bile prostorije DNK.

Radnik obezbeđenja u zgradi Votergejt, Frenk Vils, spazio je zalepljenu traku preko jednog jezika, pa je pozvao policiju i prijavio provalu u 1.47 noću.

Godinama kasnije je jedan od provalnika, Euhenio Martinez, rekao da je bio iznenađen svim greškama koje su počinjene i da je to bilo veoma teško razumeti.

4. Problemi u komunikaciji

U slučaju da je policija obaveštena, postojao je plan B, ali i on je omanuo. Alfred C. Boldvin, koji je bio u izvidnici, stajao je prekoputa ulice sa voki-tokijem kako bi upozorio provalnike ukoliko neko dolazi.

Smanjio je ton na svom voki-tokiju, a kada je video policiju da se približava, njegove "kolege" nisu dobile upozorenje.

Kada je konačno uspeo da ih obavesti, bilo je prekasno, policija je već ušla u zgradu. Uočili su pet muškaraca, koji su nosili hirurške rukavice, kako se kriju iza stolova.

5. Nisu se ni obukli kako treba

Kada su odvedeni u pritvor, portparol Bele kuće Ron Zigler želeo je da umanji incident rekavši da se radi o "trećerazrednoj provali".

Novinari su stekli utisak da tu nema materijala za izveštavanje. Međutim, ubrzo su se pojavili znaci koji su pokazali da je priču teško ignorisati.

Pet provalnika, Bernard Barker, Virhilio Gonzales, Frenk Sturdžis i pomenuti Martinez i Mekord, pojavili su se nekoliko sati nakon hapšenja na sudu, obučeni u poslovna odela.

- Nikad nisam video tako dobro odevenog razbojnika - rekao je novinar Bob Vudvord, koji je "Votergejt" pratio za "Vašington post".

Ono što su pronašli kod njih je policiju dodatno začudilo. Imali su novčanice od 100 dolara, poređane po serijskim brojevima, alat za otvaranje brava, foto-aparate, kratkotalasni aparat koji je mogao da hvata policijske pozive i tri pištolja za bacanje suzavca veličine olovaka.

- Kada ih je policija Vašingtona uhvatila, imali su oko 35 rolni nerazvijenog filma i veoma napredne foto-aparate, tako da nisu tražili samo jedan dokument. Tražili su tonu dokumenata - rekao je Naftali.

Novinarka Lesli Stal je tada znala da to nije neka obična provala, već nešto mnogo ozbiljnije.

- Bila sam sve uzbuđenija - rekla je.

6. Trenutak za nevericu

Bez rezervnog plana u slučaju hapšenja, provalnici su bili primorani da otkriju neke ključne informacije tog jutra na sudu - tri ključna slova.

Vudvord se prisetio trenutka kada je vilica svima pala u sudnici.

Na pitanje sudije gde je bio zaposlen, jedan od osumjičenih je rekao: "CIA".

- CIA. O moj Bože. Sada smo na potpuno novoj teritoriji - rekla je Stalova.

Mekord se penzionisao iz CIA i bio je član obezbeđenja pri Niksonovom komitetu tokom predsedničke kampanje za drugi mandat. Druge su unajmili NIksonovi saradnici.

Bela kuća je odmah shvatila da bi svi ti tragovi mogli istragu da dovedu do njih.

U mesecima koji su usledili, FBI agenti, novinari i istrage kongresmena su sklapali delove skandala, a put je vodio do Bele kuće.

- "Votergejt" nije priča o jednoj provali. To je priča o načinu na koji je predsednik prokockao poverenje. Ono što je zaista problematično u celoj priči - da je Nikson izabrao profesionalnije ratnike za tajni posao, možete samo da zamislite kolika šteta bi bila načinjena našoj demokratiji - rekao je Naftali.

Niksonov kraj

Kada se Nikson kandidovao za drugi mandat, SAD su i dalje učestvovale u Vijetnamskom ratu, a zemlja je bila duboko podeljena. Kampanja je zato morala biti snažna i agresivna, ali je zato uključivala i ilegalnu špijunažu, što je predsedniku na kraju i došlo glave.

Novinari Bob Vudvord i Karl Bernstajn (koje su u poznatom filmu "Svi predsednikovi ljudi" igrali Robert Redford i Dastin Hofman) otkrili su detalje ovog velikog skandala. Njihovo izveštavanje im je donelo Pulicera, a poslužilo im je i kao osnova za knjigu po kojoj je snimljen i istoimeni film.

Veći deo informacija su dobijali od doušnika koga su nazvali Duboko grlo, a 2005. godine se otkrilo da je to bio Mark Felt, nekadašnji drugi čovek FBI-ja.

AP Photo/John Duricka, File
 

U avgustu 1972. godine Nikson je u govoru poručio kako se kune da njegova admnistracija nije bila umešana u provalu, a većina birača mu je poverovala, pa je pobedio na novembarskim izborima.

Kasnije se ispostavilo da je lagao. Utvrđeno je da je provalnicima obezbedio stotine hiljada dolara "za ćutanje". CIA je naložio da ometa istragu FBI-ja, a to je bio mnogo ozbiljniji prekršaj od provale. Radilo se o zloupotrebi predsedničkih ovlašćenja i namernoj opstrukciji pravde.

Sedam ljudi je optuženo za aferu "Votergejt", a po nagovaranju NIksonovih saradnika, petoro se izjasnilo krivima kako bi izbegli suđenje, a dvoje je osuđeno u januaru 1973. godine.

Kako je vreme prolazilo, nekoliko zaverenika je popustilo pod pritiskom javnosti. Anonimni doušnik Duboko grlo je glavnim informacijama snabdevao novinare.

Nekoliko Niksonovih saradnika je svedočilo pred velikom porotom da je predsednik tajno snimao svaki razgovor koji se odigrao u Ovalnom kabinetu. Da su tužioci mogli da se dočepaju tih snimaka imali bi dokaze o njegovoj krivici.

Nikson se mučio da zaštiti trake, a advokati su tvrdili da je njegovo izvršno pravo da zadrži snimke, međutim, sudija Džon Sirika, komitet Senata i nezavisni specijalni tužilac Arčibald Koks su želeli da dođu do njih.

Masakr subotnje večeri

Kada je Koks odbio da odustane od traka, Nikson je naložio da ga otpuste, zbog čega je nekoliko zvaničnika Ministarstva pravde podnelo ostavke. Ti događaji, koji su se dogodili 20. oktobra 1973, poznati su kao "Masakr subotnje večeri". Nikson je pristao da preda trake, ali ne sve.

AP Photo/Nick Ut, File
 

Početkom 1974. stvari su počele da se privode kraju. Velika porota je 1. marta optužila sedam Niksonovih saradnika po raznim optužnicama povezanim sa aferom "Votergejt".

Pošto porota nije znala da li može da pokrene tužbu protiv predsednika, označen je kao "neoptuženi kozaverenik".

Vrhovni sud je u julu naložio da Nikson preda snimke. U međuvremenu je pokrenut opoziv Niksona zbog opstrukcije pravde, zloupotrebe moći, kriminalnog zataškavanja i nekoliko prekršaja Ustava.

Konačno, Nikson je 5. avgusta predao trake koje su dokazale da je bio umešan u aferu "Votergejt". Pošto je bilo jasno da neće preživeti impičment, osramoćeni Nikson je podneo ostavku 8. avgusta i napustio je funkciju sledećeg dana.

Šest nedelja kasnije, Džerald Ford je položio predsedničku zakletvu i pomilovao Niksona za sva krivična dela koja je počinio dok je bio na funkciji. Neki od njegovih saradnika nisu imali toliko sreće, a pojedinci su završili i u federalnom zatvoru.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike