Gvantanamo - 20 godina posle: Mesto na kome su pravila prestala da postoje

22.01.2022

20:33

0

Autor: 24sedam

Ni posle dve decenije arhitekte napada 11. septembra nisu izvedene pred sud

Gvantanamo - 20 godina posle: Mesto na kome su pravila prestala da postoje
Ilustracija - Copyright AP Photo/Jacquelyn Martin

Kada je Mansur Adajfi u okovima bio gurnut ka golim telima u mrtvom mraku, sa kapuljačom preko glave, mislio je da će umreti.

Nalazio se u Avganistanu, gde je trebalo da započne studije, ali umesto toga, optužen je da je lider Al Kaide, kidnapovali su ga tamošnji "gospodari rata" i predali ga CIA.

Držan je u zatvoru u Avganistanu, a potom je prebačen u zloglasni zatvor Gvantanamo.

Rođen u ruralnom delu Jemena, bez struje i vode, Adajfi nije znao mnogo o američkim vrednostima, ali je pretpostavljao da su neki principi isti svuda u svetu - da si nevin dok se ne dokaže suprotno, da ukoliko nemaš šta da kriješ, reći ćeš istinu, i da svi, ma ko da su, imaju prava.

Verovao je i da će zdrav razum prevladati. Tada je imao samo 18 godina.

 

 

Nažalost, nije bio u pravu. Narednih 14 godina je proveo u Gvantanamu, sve do 2016.

Ove godine se, inače, navršava 20 godina od otvaranja zatvora Gvantanamo u koji su SAD strpale zatvorenike za koje su smatrale da su povezani sa Al Kaidom i terorističkim napadom 11. septembra 2001. godine. Međutim, bilo je i onih koji su godine proveli u zatočeništvu bez ikakve optužnice ili pak potpuno nevini.

U memoarima koje je pisao dok je bio u okovima, Adajfi je detaljno opisao kroz šta je sve prošao. 

- U početku nismo imali nikakva prava. Nismo mogli da govorimo, da stojimo, da se molimo, nismo smeli da gledamo čuvare - morali smo danonoćno da poštujemo pravila - rekao je on opisujući zatvorski sistem vrednosti.

- Pogrešno je bilo ispravno, a ispravno je bilo pogrešno - dodao je Adajfi.

Ipak, u njegovoj knjizi nada nije umrla.

- Pokušali su da nas slome, da dokažu da smo životinje. Umesto toga, dokazali smo da smo ljudi. Čak i kroz teškoće i mučenje stvorili smo jaku vezu, bratstvo - objasnio je on.

 

 

Adajfi je pripadao zatvorenicima za koje se verovalo da su, većim delom, nedužni. Osamdeset šest odsto osuđenika činili su muškarci koji su uhvaćeni nakon što je Amerika po Pakistanu i Avganistanu delila flajere nudeći nagrade za hvatanje "sumnjivih ljudi". Mnoge su predali suparnički farmeri. Samo osam odsto zatvorenika je zaista bilo povezano sa Al Kaidom, odnosno, pretpostavljalo se da su njihovi borci.

Međutim, zatvorske vlasti za to nisu marile.

- Kada smo stupili u štrajk glađu, nazivali su to džihadom. Kao da smo nuklearnu silu mogli da savladamo štrajkom glađu! Da biste preživeli u Gvantanamu, morali ste imati smisao za humor - rekao je on.

Smatralo se da je Adajfi jedan od najopasnijih zatvorenika. Advokatima je savetovano da ga ne zastupaju i ne savetuju, a istražitelji su u svojim beleškama tvrdili da se radi o najgorem od najgorih. Ubrzo je dobio reputaciju ozloglašenog "zatvorenika 441" - ali ne zbog terorističkih ambicija, već zato što je godine proveo organizujući zatočenike da se bore za svoja prava. Medijsku pažnju je privukao štrajkom glađu i izazivanjem haosa kada su drugi zatvorenici prolazili kroz loš tretman.

 

 

- Ljudi i dalje pitaju da li Gvantanamo treba da postoji. Da li ste ludi? Šta da su američki dečaci kidnapovani, poslati na mesto koje nisu poznavali, zatočeni, mučeni i držani tamo pet, 10, 20 godina bez optužnice? Dok su moja braća još tamo, ja sam i dalje zatočen - istakao je on.

Nekadašnji američki predsednik Barak Obama je, još tokom predizborne kampanje, obećao da će zatvoriti Gvantanamo, ali to se nije dogodilo. I Džo Bajden je naveo da se za to zalaže.

Međutim, niko ne obraća pažnju ni na zatvorenike koji su pušteni na slobodu.

Adajfi je objavio knjigu, gostovao u brojnim svetskim emisijama, dobio prestižnu stipendiju Sandens, ali nije u mogućnosti da se zaposli, vozi ili ima zdravstveno osiguranje.

Mesto na kome su pravila prestala da postoje

Dana 4. januara 2002. godine, brigadni general Majkl Lehnert je primio hitno naređenje. Trebalo je da okupi grupu marinaca i mornara kako bi se izgradio zatvorski kamp na Kubi, na teritoriji koju kontrolišu SAD.

Lehnert je imao 96 sati da u zalivu Gvantanamo izgradi prvih 100 ćelija, dok 11. januara ne stigne avion sa prvim zatvorenicima iz Avganistana. Posao je završen na vreme. Bilo je pet prostorija bez prozora za ispitivanja, a na kulama su stajali snajperisti.

Zatvor je nazvan "Kamp Iks-rej" i izgrađen je za tri dana, ali se njegovo zatvaranje pokazalo mnogo težim.

AP Photo/U.S. Navy, Shane T.McCoy, File
 

U proteklih 20 godina, tamo je bilo zatočeno 780 zatvorenika. Prema jednoj studiji, 55 odsto njih nije počinilo nijedan neprijateljski akt protiv SAD ili njenih saveznika.

- Brzina stvaranja Gvantanama i hitnost da se sakupe informacije uzrokovali su loše posledice. Ja nisam advokat, ali čak i ja znam da kada zaobiđete pravnu praksu, loše stvari će se dogoditi - rekao je nedavno pred američkim Senatom sada već penzionisani Lehnert.

Lehnert je sa grupom vojnih oficira pokušao da osnuje zatvor koji bi funkcionisao po pravillima Ženevske konvencije, ali su ih zvaničnici iz Pentagona u tome osujetili. Kako je sam uvideo, pravila su prestala da važe.

- To je bila užasna greška - rekao je karijerni diplomata Danijel Frajd.

Ni posle 20 godina od terorističkog napada 11. septembra, pet optuženih za koje se sumnja da su direktno učestvovali u organizovanju tog napada i dalje nisu izvedeni pred sud. 

Istorijat zloglasnog kazamata

Gvantanamo je uspostavljen tokom vladavine američkog predsednika Džordža Buša mlađeg, a cilj je bio da se tamo drže osumnjičeni članovi Al Kaide koji su uhvaćeni tokom invazije na Avganistan 2001. godine.

Nalazi se na istoku Kube, u istoimenom zalivu, gde je smeštena američka mornarička baza. Ta teritorija je potpala pod kontrolu SAD još krajem 19. veka, a baza je tema mnogih burnih rasprava Havane i Vašingtona.

AP Photo/U.S. Navy, Shane T.McCoy, File
 

Decenijama Kuba insistira na tome da joj se vrati sporna oblast uzeta 1898. godine. Kubanski prvi predsednik je 1903. godine potpisao ukaz o trajnom zakupu, a nekoliko decenija kasnije Amerikanci su rešili da baš tu postave zatvorski kompleks, koji se danas sastoji od sedam jedinica. Prema navodima američke vojske, svi preostali zatvorenici se nalaze u jedinicama pet i šest.

Ko je sve bio tamo zatočen?

U zatvoru Gvantanamo je od 11. januara 2002. godine bilo pritvoreno 780 ljudi iz 48 zemalja. Samo protiv njih 16 su podignute optužnice.

Najviše osuđenika je bilo iz Avganistana (219), Saudijske Arabije (134), Jemena (115), Pakistana (72) i Alžira (23). Najmlađi je imao 15 godina - Omar Hadr, kanadski državljanin koji je posle 13 godina zatočeništva pušten na slobodu 2015. Inače, Hadr je priznao krivicu za ubistvo američkog narednika prve klase Kristofera Spira, na koga je navodno bacio granatu.

Godine 2017, kanadska vlada mu je isplatila 8,1 milion (američkih) dolara odštete i javno se izvinila za bilo kakvu umešanost u zlostavljanjima koje je pretrpeo.

Najstariji zatvorenik bio je Sajfula Parača (73), Pakistanac koji je poslednjih 17 godina proveo u Gvantanamu, takođe bez ikakve optužnice.

U maju je utvrđeno da ne predstavlja pretnju, pa mu je dozvoljeno da se u narednih nekoliko meseci vrati kući.

AP Photo/Lynne Sladky
 

Od 2002. godine, 732 zatvorenika Gvantanama su poslata natrag u svoje zemlje ili su prebačeni u druge države.

Najviše zatvorenika iz Gvantanama su primili Avganistan (203), Saudijska Arabija (140), Pakistan (63), Oman (30) i UAE (24).

Od 39 ljudi, koliko ih je ostalo u zatvoru, njih 17 se drže tamo do daljeg, bez predloga o prebacivanju, a 10 zatvorenika bi moglo da bude premešteno ukoliko se steknu uslovi za to. Protiv njih 10 američka vojska je podigla optužnice, a dvoje ih je osuđeno.

Inače, tamo se nalaze Halid šeik Muhamed, navodni idejni vođa napada 11. septembra, i četiri njegova saučesnika.

Zašto je i dalje otvoren?

Tokom 20 godina, Amerika je promenila četiri predsednika, a Gvantanamo je postao sinonim za kršenje ljudskih prava i mučenje zatvorenika.

Nekadašnji sekretar UN Kofi Anan poručio je 2006. godine da bi SAD trebalo da ga zatvore što pre, a Džordž Buš je svojevremeno izjavio da to neće biti lako.

Njegov naslednik Obama je već na početku svog mandata potpisao ukaz kojim se naređuje zatvaranje Gvantanama u narednih godinu dana, međutim, to se nikada nije dogodilo.

Donald Tramp je promenio priču, pa je 2018. godine naložio da Gvantanamo ostane otvoren.

Džo Bajden je obećao da će ga zatvoriti...

U julu 2021. godine pušten je prvi zatvorenik pod Bajdenovom administracijom. Reč je o Marokancu Abdulu Latifu Naseru koji je tamo bio zatočen od 2002. bez optužnice.

AP Photo/Lynne Sladky, File
 

U Bušovo vreme (2001-2009) pušteno je 540 zatvorenika, tokom Obamine vladavine (2009-2917) njih oko 200, a tokom Trampovog mandata (2017-2020) jedan zatvorenik.

- Zatvor je otvoren i posle 20 godina zbog američke pristrasne politike, i nažalost, zatvorenici su taoci te politike - rekao je Ramzi Kasem, profesor na Univerzitetu Siti Njujorške škole prava, koji zastupa još jednog zatvorenika, zatočenog godinama bez ikakve optužnice.

Reč je o Moatu al Alviju, jemenskom državljaninu, koga su pakistanske snage zarobile u decembru 2001. godine nadomak avganistanske granice i predale ga vojsci SAD. On je tada napomenuo da je bežao iz bezbednosnih razloga, ali da nije borac. Kako je kazao, oteli su ga i predali američkoj vojsci koja ga je u januaru 2002. prebacila u Gvantanamo. Nikada nije optužen, a Vrhovni sud mu je 2019. odbio zahtev za oslobađanje bez obrazloženja.

Kako kaže profesor Kasem, ne postoji politička volja da se zatvori Gvantanamo.

AP Photo/Lynne Sladky, File
 

Velika prepreka su i vojne komisije koje je Ministarstvo odbrane SAD organizovalo van okvira američkog i međunarodnog prava da bi podiglo optužbe protiv zatočenika u Gvantanamu.

Na taj način američka vlada može da sakrije dokaze o mučenju i da beskonačno drži zatvorenike u Gvantanamu.

- Komisije su stvorene kako bi se izbegla pravila koja bi obično ograničila delovanje regularnog civilnog ili vojnog suda, posebno zabranu korišćenja spornih dokaza - objasnio je Kasem.

Zatvorenicima se dodeljuju advokati i nije im dozvoljen uvid u dokaze u predmetima koji se vode protiv njih. 

Veliki broj advokata i boraca za ljudska prava se godinama bori za to da se Gvantanamo zatvori.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike