Vladeta Jerotić u jednoj rečenici objasnio kako čovek može biti i ostati zdrav

03.12.2022

18:01

0

Autor: Z. A.

Njegove rečenice leče

Vladeta Jerotić u jednoj rečenici objasnio kako čovek može biti i ostati zdrav
Copyright Printscreen/Youtube/Agape - Aleksandar Gajšek Pexels

Akademik Vladeta Jerotić, neuropsihijatar, živeo je 95 godina i lečio ljude rečima.

Razvoju psihoterapije u Srbiji posvetio je gotovo ceo život. Bio je čovek velikog znanja, velike širine i kulture, a njegova zaostavština u našoj kulturi je nemerljiva u pogledu duhovnosti i zdravlja.

Kao čovek crkve i velikog znanja, bio je profesor na Pravoslavnom fakultetu, a njegova predavanja bila su poput žurke u čast života - dolazili su studenti i sa drugih fakulteta, ali i ljudi koji su imali određenih problema i dugo razgovarali s njim

Uvek je rado i nadahnuto govorio o čovekovom duhovnom rastu, medicini i hrišćanstvu i svim drugim religijama, bez predrasuda. Njegove knjige, stavovi, citati, emisije u kojima je učestvovao, način na koji je govorio... nadahnjuju, inspirišu i leče.
Printscreen/Youtube/Agape - Aleksandar Gajšek
Vladeta Jerotić, neuropsihijatar i duhovnik

Ovaj neuropsihijatar smatrao je da pojačana izloženost stresu uzrokuje psihosomatska oboljenja. Njihovom nastanku doprinose i potisnuta osećanja, kao i neadekvatna nega duhovnog i mentalnog zdravlja.

- Od gripa do raka, sve su bolesti psihosomatske - govorio je Vladeta Jerotić.

Psihički faktori uzrokuju fizičke bolesti

Šta su u stvari psihosomatske bolesti? To su fizičke bolesti čiji je nastanak i tok pod bitnim uticajem psihičkih faktora. Često se zato kaže da su to bolesti koje uključuju i duh i telo, negativno utiču na organe, njihovo funkcionisanje i izazivaju nezdrave promene na njima.

Iako se termin „psihosomatski“ pojavljuje tek u 19. veku, razmišljanje o udelu psihičkih faktora u nastanku i lečenju fizičkih oboljenja staro je koliko i najstarije civilizacije. Sokrat je smatrao da se telo ne može izlečiti, ako se ne leči duša, a Hipokrat da se ne može lečiti bolest ako se ne leči bolesnik.

- Čir na želucu je nekada naš narod zvao „grizlica“. Oni su bili bolji psihosomatičari nego lekari jer je narod davno nazvao čir na želucu grizlica, što znači da grizeš samoga sebe – rekao je Jerotić.

Profimedia
Bol u stomaku

Kako nastaje čir na želucu

Poznato je da je glavni okidač za pojavu čira na želucu zapravo stres. Pre nekoliko vekova otkrili su da okidač za čir može da bude i heliko bakterija, ali profesor je pokazao da je i ona povezana sa psihosomatskim oboljenjem.

- Heliko bakterija se izleči antibioticima, ali nakon nekog vremena se vraća i ponovo nastaje čir. Ako se stalno stresiramo zbog nečega, prelazimo granicu u stresu, oštećujemo telo i onda nastaju bolesti - jasno je rekao lekar.

Vladeta Jerotić je objasnio da su hipertenzija i infarkt isto psihosomatske bolesti. Tako se hipertenzija, kao posledica pojačanog stresa, sve češće javlja kod osoba koje nemaju genetsku predispoziciju za visok pritisak, a infarkt ranije nije bio toliko rasprostranjena bolest.

Profimedia
Bol u grudima

Koliko u nastanku karcinoma učestvuje duševno stanje čoveka

Rak je kao bolest poznat još iz medicinskog dela indijskog umetničkog epa Ramajana iz 2000. godine pre naše ere i egipatskih papirusa iz 1500. godine pre našeg vremena. Slavni grčki lekar Hipokrat dao je prvi ime bolesti karcinom, smatrajući da ona dolazi usled poremećenih odnosa između krvi, sluzi i žuči, prema njegovom poznatom učenju o sokovima.

Drugi grčki lekar Galen, iz drugog veka naše ere, mislio je da crna žuč prouzrokuje rak, pa da su ovoj bolesti, dakle, skloni ljudi melanholičnog temperamenta.

Ovo isto je još mislio i čuveni arapski lekar iz 1000. godine – Avicena. Prema tibetansko-lamaističkoj medicini, već vekovima se misli da je poslednji uzrok raku u faktoru ličnosti.
Još u XIX veku većina poznatih lekara je mislila da rak lakše nastaje kod osoba sklonih povećanoj i produženoj nervnoj napregnutosti, ali i žalosti.

Pexels
Stres

Krajem XIX veka počela su u Engleskoj u bolnicama za rak prva sistematska izučavanja, koja su pokazala da je od 250 ispitanika, 156 imalo, pre izbijanje bolesti, teška duševna opterećenja, naročito prouzrokovana smrću nekog bliskog srodnika.


Ne tvrdeći, naravno, da je rak posledica samo psihičkog uticaja, logično je pretpostaviti da u njegovom nastajanju učestvuje ceo organizam, dakle i duševno stanje.
Još 1931. Forg je naglasio da pored sigurne uloge tzv. karcinogenih faktora, kao što su zračenje, isparenja, nikotin, virusi itd., i emotivni činioci moraju da pripreme teren za početak karcinogenog dejstva štetnih materija. Forg je naročitu pažnju obratio na depresivna stanja koja deluju na endokrinu ravnotežu, a njeni poremećaji spremaju ćelije da budu osetljive i prijemčive na kancerogene materije, piše sensa.rs.
Pexels
Bolovi

Ovo je ključ

Rizik od psihosomatskih oboljenja i dalje raste jer je vreme sve izazovnije i stresnije.

Međutim, Jerotić je u samo jednoj rečenici objasnio kako neko može godinama ostati zdrav:
„Zato što je psihički zdrav. Psihičko zdravlje je relativno jedinstvo tela, duše i duha.“

Bonus video:

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike