Prva srpska buntovnica: Jelena J. Dimitrijević je učila Turkinje o emancipaciji

08.03.2021

10:30 >> 11:29

0

Bila je pisac, poliglota, svetska putnica i naša prva feministkinja

Prva srpska buntovnica: Jelena J. Dimitrijević je učila Turkinje o emancipaciji
Copyright Facebook

O njoj se ne uči u školama pa retko ko zna da je Jelena J. Dimitrijević bila naša pesnikinja i svetska putnica koja se među prvima borila za ženska prava.

Bila je žena neobične pojave, pogotovu za kraj XIX veka i, za ondašnja shvatanja, pomalo misteriozna. Nosila je naočare, pušila cigarete, nosila kravatu umesto marame, štap i cilindar i objavljivala knjige pod svojim imenom, što je u ono doba bilo nezamislivo.

Printscreen

Rođena je u Kruševcu 1862. godine u bogatoj porodici gde se ulagalo u decu, obrazovanje i knjige, što je još jedna neobičnost iz njenog života. Bila je deseto dete, ćerka trgovca Nikole Miljkovića i Stamenke Milojković. Odrasla je na imanju svog dede po majci, kneza Milojka, najbogatijeg čoveka u Aleksincu.

Nažalost, školovanja nije završila zbog povrede oka i nije joj bilo dozvoljeno da dugo čita ali je ona to u tajnosti radila. Govorila je nekoliko jezika: francuski, ruski, nemački, grčki, engleski i turski koji joj je omogućio da se druži sa uglednim turskim ženama. Odlazila je u njihove odaje, gde muškarci nisu smeli da uđu kada vide njene cipele ispred vrata. Sa njima je otvoreno razgovarala o njihovom položaju i o tome da treba da na ulicu izlaze otkrivene glave i lica jer je to osnovno ljudsko pravo.

Printscreen

Prvu zbirku poezije „Pesme I (Jelenine pesme)” objavila je 1894. u Nišu, a nakon objavljivanja nagađalo se ko je autor. Kako je verno opisala život turskih žena, verovalo se da je u pitanju Turkinja koja je pobegla iz harema a u prilog tome su dodavali erotizam iz njenih pesama.

1881.godine se udala za potporučnika Jovana Dimitrijevića sa kojim je delila istu strast prema knjigama. Govorila je da u momačkom stanu svog muža „od nameštaja zatekla samo knjige“. Tada se seli u Niš koji je bio deo Osmanskog carstva do 1878. godine.

Sva njena dela su posvećena ženi, njenom položaju u porodici i društvu i njenim osećanjima i često ističe očiglednu nepravdu nad ženama u svetu.

Divljaci! Žena još je vama „žena”,

Stvor od drveta, haljina od tkiva,

Od sto vam ljeta maloletna biva.

Divljaci! Žena još je vama „žena”

Svoju energiju posvetila je proučavanju muslimanki, a 1897. godine objavila je „Pisma iz Niša o haremima“ što je dragoceno svedočanstvo o životu žena tog vremena. Njen roman „Nove žene“ bavio se dilemama sa kojima se suočavaju obrazovane muslimanske žene u XX veku u odnosu na njihov tradicionalni način života. Za ovu knjigu je dobila nagradu Matice srpske.

Tokom Balkanskih ratova je bila bolničarka i jedna od prvih članica Kola srpskih sestara. Kralj Aleksandar Obrenović dodelio joj je Orden Svetog Save V reda.

Posle pogibije supruga tokom Prvog svetskog rata, Jelena putuje po Francuskoj, Španiji, odlazi u Ameriku, Egipat, Siriju, Palestinu, Indiju, Cejlon, Kinu i Japana. U Indiji je bila gost pesnika Rabindrata Tagore.

Sa 64 godine je započela putovanje po Dalekom Istoku posle kog je nastala knjiga „Sedam mora i tri okeana“. Mnogi su to smatrali neprimerenim njenim godinama ali se ona nije obazirala. Bila je radoznala, volela je ljude i želela je da upoznaje različite kulture i religije, iako je bila pravoslavnih shvatanja i ponosna na svoje srpsko poreklo.

Printscreen

O njenoj neobuzdanom duhu govori i to što je u Americi ušla u crkvu gde je bila jedina belkinja. Ostaće zabeleženo da je ona napisala prvi putopis o Americi pod nazivom „Novi svet ili u Americi godinu dana“.

Facebook

Umrla je 1945.godine u Beogradu i sahranjena je na Novom groblju. U Nišu i Aleksincu nalaze se ulice koje nose njeno ime a na Niškoj tvrđavi se nalazi njena bista. U Beogradu u Francuskoj 29 i dalje stoje njeni inicijali na zgradi u kojoj je živela i koju je preuredila.

Testamentom zgrada je pripala SANU kako bi od prihoda kuće mogle da se školuju srpske studentkinje u Engleskoj. Kasnije je kuća postala vlasništvo jedne banke a danas se ne zna ko je vlasnik.

Pročitajte i ovo:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike