U ovom manastiru se krunisao kralj Tvrtko
Svetinja je bila druga po rangu, među svim srpskim manastirima, odmah posle Studenice
Manastir Mileševu osnovao je kralj Vladislav, sin Stefana Prvovenčanog i unuk Nemanjin, u prvoj polovini 13. veka. Ugled i visoko mesto u crkvenoj hijerarhiji ovaj hram duguje i činjenici da je u njemu sahranjeno telo Svetog Save.
24sedam/ Goran Sivački
Tačno vreme podizanja crkve nije poznato. Prema nekim izvorima, Vladislav je manastir počeo da zida 1234. godine, mada neki detalji na freskama ukazuju da se to moglo desiti i desetak godina ranije dok je Vladislav bio samo kraljević i upravljao župom Crna stena. U svakom slučaju, sigurno je da je manastir nastao između 1219. i 1235. godine.
24sedam/ Goran Sivački
Oko 1235. godine, kralj Vladislav dozidao je još jednu pripratu da bi u njoj sahranio telo svog strica Svetog Save, koji se posle dugog puta po svetim zemljama istoka, razboleo i umro u Bugarskoj. Činjenica da je Savino telo sahranjeno u Mileševi podigla je ugled manastira, koji se po crkvenoj hijerarhiji nalazio na drugom mestu, odmah posle Studenice.
24sedam/ Goran Sivački
U Mileševi se 1377. godine krunisao za kralja Bosne i Srbije kralj Tvrtko, pošto se Mileševa u to vreme nalazila na teritoriji njegove države, a 1446. godine zahumski vladar Stjepan Vukčić Kosača uz svoju titulu dodao je naziv "herceg od Svetog Save", pa se njegova država koja se prostirala do Mileševe prozvala Hercegovinom.
Pročitajte još:
Turci su prvi put poharali manastir 1459. godine. Krajem 16. veka odneli su telo Svetog Save u Beograd i zapalili ga.
24sedam/ Goran Sivački
Freska Belog Anđela
Prijepolje je nicalo i razvijalo se pod krilima i budnim okom Belog anđela mileševskog. Ova freska kojom se putem prve satelitske slike koja je preletela Atlantik 23. jula 1962. godine. Beli Anđeo je zaštitni znak na jugozapadu Srbije, ali i najsjajnija freska u veličanstvenoj galeriji srednjovekovnog freskoslikarstva, smeštenoj pod kupolama mauzoleja svetog Save, manastira Mileševe.
Manastir ima izuzetan ugled i značaj i u svim srpskim srednjovekovnim izvorima pominje se kao „veliki manastir“ i u crkvenoj hijerarhiji manastira Srbije zauzima drugo mesto, odmah posle Studenice.
BONUS VIDEO:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari