Misterija čuvene Mikelanđelove freske u Sikstinskoj kapeli: Šta krije „Stvaranje Adama“? (FOTO)
Reč je o jednom od najznačajnijih i najpoznatijih dela u istoriji umetnosti
Mikelanđelo Buonaroti smatra se jednim od najznačajnijih umetnika renesanse i istorije umetnosti uopšte. Freske kojima je ukrasio svod Sikstinske kapele u Rimu njegovo su najmonumentalnije dostignuće i jedno od najznačajnijih i najpoznatijih dela u istoriji umetnosti.
Celokupan Mikelanđelov rad započet je u maju 1508, a dovršen na Dan mrtvih 1512, dvadeset tri godine pre nego je počeo da slika čuveni "Strašni sud".
Jeo i spavao na skeli
Nikada nije, kako mnogi veruju, slikao u ležećem položaju. Radio je grozničavo, gotovo ludački, u grobnoj tišini. Zbog fizičkog i psihičkog premora posle izvesnog vremena više nije bio u stanju da siđe sa skela. Jeo je i spavao na svom „radnom mestu“.
"Stvaranje Adama" jedan je od devet prizora na najvišem delu svoda Sikstinske kapele, najprepoznatljiviji od svih. Iako je četvrti u nizu, dovršen je među poslednjima i dan-danas izaziva veliku pažnju javnosti.
Žarište celog prizora
Mikelanđelo je ovim delom približio tajnu doticanja čovečanstva i Tvorca i uobličio je. Na slici monumentalni Bog pruža svoju ruku, nošen anđelima u ovalu tamnocrvenog plašta, ka čoveku - Adamu, koji leži na novostvorenoj Zemlji. Tačka gde se njihove ruke skoro spajaju predstavlja žarište celog prizora. Između Božijeg i Adamovog kažiprsta kao da postoji iskra, kao da se prenosi energija.
Ljudski mozak
Najveći broj istoričara umetnosti danas smatra da je Mikelanđelo ovde oslikao priču iz Prve knjige Mojsijeve: “I stvori Bog čovjeka po obličju svojemu, po obličju Božijemu stvori ga”, navodi Istorijski zabavnik.
Ipak, ima i onih koji veruju da je renesansni majstor hteo da prikaže nešto drugo. Neki eksperti na polju anatomije smatraju da delo sadrži aluzije na anatomiju čovečijeg tela i da je desna strana slike zapravo anatomski tačna slika ljudskog mozga.
Tajanstveni nabor u odori Boga
Prema njihovom mišljenju, na slici se mogu videti neki delovi mozga poput malog mozga, hipofize i optičkog nerva. Takođe se veruje da jedan čudan, uspravni nabor u odori figure Boga zapravo predstavlja kičmenu moždinu, dok drugi, u obliku slova “Y”, krije ilustraciju očnog nerva.
Poznato je da je Mikelanđelo secirao leševe i učio na njima, baš kao i Leonardo da Vinči, ali je za razliku od njega, uništio sve crteže i beleške koje svedoče o njegovim istraživanjima.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari