Danas praznujemo Lazarevu subotu i Vrbicu: Veruje se da je ovo praznik dece, evo šta bi trebalo da uradite! (FOTO)

16.04.2022

05:20

0

Autor: 24sedam

Praznuje se uoči Cveti koje se sutra obeležavaju

Danas praznujemo Lazarevu subotu i Vrbicu: Veruje se da je ovo praznik dece, evo šta bi trebalo da uradite! (FOTO)
vrbica1 - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović/spc

Srpska pravoslavna crkva danas praznuje Lazarevu subotu ili ti Subotu pravednog Lazara koja je posvećena vaskrsenju Lazara iz Vitinije koga je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih posle četvorodnevnog prebivanja u grobu.

Lazareva subota praznuje se uoči Cveti, koje se obeležavaju sutra, a mnogima je upravo ovaj dan krsna slava.

Za ovu subotu, koja se obeležava uvek u pretposlednjoj nedelji Velikog Vaskršnjeg posta, vezuje se i veoma živopisan običaj u narodu poznat kao Vrbica. Postojalo je verovanje, koje se održalo i danas, da se na ovaj dan bere olistalo pruće od vrbe. Lazareva subota, odnosno Vrbica, dan je dečije radosti.

U hrišćanstvu, današnji praznik označava pobedu života nad smrću, a na bogosluženjima se pominju stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo, kao garancija za vaskrsenje svih vernika.

Običaji na današnji dan

S obzirom na to da je ovaj praznik u vreme uskršnjeg posta, crkveno pravilo je da nije dobro na taj dan igrati i pevati. Naravno, slavska trpeza je uvek posna.

Tada se u našim hramovima u popodnevnim časovima služi večernje bogosluženje i u crkvu se unose mladi vrbovi listari, tek olistali.

Pošto se vrba osvešta, narodu se dele grančice, a zatim se vrši trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima.

Narod obilazi oko hrama uz pevanje tropara Lazareve subote.

U nekim selima postoji i običaj nazvan Lazarice. Tog dana, devojke okićene vrbovim granama idu od kuće do kuće i pevaju pesme koje prizivaju zdravlje.

Foto:24sedam/Katarina Mihajlović
 

Tu se jasno vidi veza ovog praznika sa mnogo starijim praznikom buđenja proleća, koji korene vuče iz prethrišćanskog perioda.

Na sajtu Opanak.net ovako su opisali tu scenu: “Pesmu pevaju devojke lazarice dok premeštaju jedno manje dete iz ruke u ruku slaveći plodnost. Devojaka je najčešće morao biti neparan broj.”

Jedna devojka bila bi preobučena u muško odelo predstavljajući Lazara.

U ruci bi držala štap, jatagan ili maramu, a na glavi kalpak ili šešir okićen cvećem ili perjem.

I, Lazarica, devojka obučena u svečano belo odelo, bila bi okićena cvećem, dok bi joj tanki veo prekrivao lice. Ostale devojke – pevačice, takođe su bile svečano obučene, okićene cvećem, u ruci noseći beli luk, zvonca i praporce. Uz pesmu, plesale bi i išle od kuće do kuće, a domaćini bi ih darivali najčešće jajima ili posnim kolačima.

Praznovala se i u školama

Lazareva subota se do Drugog svetskog rata proslavljala i u školama, kao svečanost. 

Deca su lepo oblačila, ukrašena zvončićima, kretali su se u povorkama, a provodila su vreme u igri. Litija se uvek držala izvan hrama.

Najčešće praznik slave majke i deca, a običaj je da se u crkvu donesu vrbe koje se osveštavaju i kasnije se nose kući i njima se ukrašava dom.

Foto:24sedam/Katarina Mihajlović
 

Na Lazarevu subotu se kupuju zvončići, a običaj je da se dragim ljudima poklanja cveće.

Običaj je i da se na Vrbicu nose grančice oko struka ili da se od njih isplete venac za glavu i ukrasi se cvećem.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike