Da čekamo mesecima ili da kupimo čega ima: Problema sa auto-čipovima će biti i u 2022, a možda i duže

13.12.2021

06:33

0

Problemi u proizvodnji automobila neće nestati sa istekom stare godine, najavljuju analitičari, a to će posebno pogoditi mala tržišta, kakvo je srpsko, kažu domaći dileri

Da čekamo mesecima ili da kupimo čega ima: Problema sa auto-čipovima će biti i u 2022, a možda i duže
čipovi profimedia-0642061924 - Copyright Profimedia

Novogodišnja atmosfera je nešto što je potpuno strano svetskoj automobilskoj industriji ove godine. Praznični duh i entuzijazam za novu godinu ubile su najave da će se globalna nestašica mikročipova, koja već gotovo dve godine podmeće klipove proizvodnji automobila, produžiti i duboko u 2022. godinu. A možda i duže. Toga su svesni i prodavci automobila na domaćem tržištu, a sve više i kupci koji su u dilemi da li da čekaju - i plate više.

Rokovi sve duži - automobili sve skuplji

- Lageri su tanki, isporuke se zbog čipova čekaju sve duže. Rokovi isporuke vozila iz proizvodnje su sada u proseku šest meseci, a ne očekujemo da će stvar da se poboljša do sredine sledeće godine. Poseban problem za naše tržište i slična tržišta je to što zbog nestašice proizvođači više ugrađuju čipove u električna i hibridna vozila. To moraju da rade i da bi zadovoljili ukupnu normu EU za emisiju štetnih gasova, da ne plaćaju visoke penale, ali i zbog toga što takva vozila sama po sebi imaju više elektronike od klasičnih. A to svakako nisu vozila koja imaju prođu na našem tržištu – kaže za 24sedam Milan Belin, predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova (SAUV).

Belin, koji je i generalni direktor "Reno Nisan Srbije“, kaže da zbog toga, recimo u "Renou“, naručeno vozilo koje danas uđe u proizvodnju, kupac može da očekuje da vidi u martu ili aprilu.

- Neki lager vozila još postoji, ali on se polako topi, tako da, teorijski, možemo da dođemo u situaciju da bukvalno nemamo šta da prodajemo. Vozilo za lager ne možete više ni da naručite – objašnjava Belin.

On kaže da se i kupci već navikavaju na situaciju i nalaze se pred izborom da li da ostanu "u automobilu“ u kojem su sada, da čekaju mesecima, ili da kupe neku marku i model koji može da im se brže isporuči.

- Pritom, i čekanje je trošak, jer cene automobila rastu i pitanje je koliko će to još da traje. Razlog tome su energetika, skuplji repromaterijali... Ni kupcima nije lako, to je sigurno – zaključuje Belin.

Većina kupuje "ono šta ima"

Da kupcima, kao ni prodavcima, nije lako, slaže se i Aleksandra Đokić, direktorka marketinga "Auto Čačka“, kuće koja prodaje modele najtraženije marke u Srbiji – "škode“.

- Neki kupci imaju razumevanja da se do automobila teško dolazi i da je još teže dati garanciju na neki rok za isporuku. Neki manje, pogotovo ako se radi o kompanijama kojima su automobili potrebni za svakodnevni posao, pa je tu i pregovaranje teško. A mi možemo da im kažemo samo ono što i sami znamo, a to je da će problema sigurno biti i u prvoj polovini sledeće godine. I pored toga očekujemo da ispunimo plan i da bez "dugovanja“ uđemo u drugu polovinu godine – kaže za 24sedam Đokićeva.

Profimedia
 

Direktorka ističe da se na tržištu vidi da se pomerio rok isporuke sa "od tri do šest meseci“ na "od šest do devet meseci“.

- Trudimo se da povučemo koliko god vozila možemo. Imamo vozila na lageru, ali to ne može da zadovolji potrebe svih kupaca, delom i zbog toga što se radi o skupljim vozilima, sa skupljom dodatnom opremom Ali u većini slučajeva klijenti se ipak odlučuju da kupe "ono što ima“ umesto da dugo čekaju na određeni model – naglašava Đokićeva.

Vesti iz sveta nisu baš optimistične

Da se normalizacija proizvodnje čipova ne očekuje pre druge polovine nastupajuće godine, još početkom oktobra najavila je Lisa Su, šefica hardverskog džina AMD-a, a ovih dana su to potvrdili i analitičari svetskih finansijskih kuća.

Zašto su čipovi toliko bitni

Moderna automobilska proizvodnja ne može se više zamisliti bez delova kao što su mikročipovi, kontroleri, senzori i raznorazni drugi elektronski poluprovodnici. U automobil se ne može ni ući dok kompjuter ne otvori vrata, motor se neće pokrenuti dok on ne da "varnicu“, a potom kontroliše sve -  od osvetljenja puta, preko sistema za kočenje i "držanje“ na putu, do navigacije i audio-video sistema.
Zbog toga i ne čudi što danas pravi trošak proizvodnje nisu motor (agregat) i menjač, već "prateća“ elektronika koja čini 40 odsto fabričkog koštanja vozila, pokazuje jedna analiza "Dilojta“.

Nestašica čipova pogodila je celu elektronsku industriju, od proizvođača konzola za igranje do onih koji prave grafičke karte za poslovne i lične računare. Ali deluje kao da je automobilska industrija ipak najveći gubitnik u ovoj partiji karata s pandemijom koronavirusa.

Automobilskim divovima kao bumerang se vratilo to što su početkom pandemije 2020. godine otkazali narudžbe čipova i poluprovodničkih komponenti, jer su zbog zatvaranja i proizvodnje, ali i pada potražnje, smanjili sopstvenu proizvodnju. Na njihovo mesto upali su svi drugi, a čipove i mikroračunare danas nalazimo u svemu - od vozila, telefona, televizora do frižidera. Sve te stvari su postale ljudima još „neophodnije“ u vreme zaključavanja, rada od kuće i eksplozije prelaska „na oblak“. Kada se „otvaranjem“ ponovo javila tražnja za kolima, auto-industrija je ostala kratkih rukava.

A to u novcu znači gubitak u prodaji, „težak“ 60 milijardi dolara samo u prvoj polovini ove godine. A pogođeni su svi - od „Forda“, „Dženeral motorsa“, „Fijat Krajslera“ (sa „Pežoom“ sada u grupi „Stelantis“) do „Folksvagena“ i „Honde“. Jedino je od velikih dobro prošla ona najveća kuća, „Tojota“, koja je dobro naučila lekciju šta znači prekinut lanac snabdevanja nakon cunamija koji je pogodio Japan 2011. godine.

AlixPartners
Izbacite elektorniku i ostane vam samo hrpa gvožđa: Moderni automobil

Da bi spasle prihode, auto-kompanije su onda interno prebacivale to malo čipova što su dobijale sa sporoprodajućih na traženija vozila, pikape i SUV-ove, tako da je to dodatno poremetilo tržište "normalnih“ automobila.

I pored toga što fabrike čipova na Tajvanu i u Kini povećavaju i kapacitete i proizvodnju, sam napredak tehnologije zahteva više vremena za razvoj i veću cenu po jedinici. To je dodatni razlog produžetka nestašice, kao i razlog najava da nestašica neće prestati pre kraja prvog polugodišta.

To je, zasad, okvirni (a možda i optimistični) rok kada bi i proizvođači elektronike za zabavu, ali i proizvođači automobila, mogli da se nadaju da im to neće biti ometajući faktor, prognoziraju analitičari iz "Dilojta " i „JP Morgana“.

Nisu svi optimisti...

- Mi ne očekujemo da će 2023. godine biti nestašice. Reći to isto za 2022. malo je nezgodnije, ponuda će biti veća, ali će i dalje biti „džepova" nestašica u prvih šest meseci - rekao je nedavno za CNBC Gokul Hariharan, iz „JP Morganovog“ istraživačkog dela za tehnologije i telekomunikacije u Aziji.

Nešto manje optimistični su u „Dilojtu“, gde u poslednjem izveštaju (Technology, Media & Telecommunications 2022 Predictions report) prognoziraju da će nestašice biti i u prvim mesecima 2023. godine.

- I krajem 2022. godine kupci će i dalje čekati od 10 do 20 nedelja na razne vrste čipova, ali nestašica neće biti ovako oštra, jer venčer kapital investitori najavljuju ulaganje u fabrike čipova od šest milijardi dolara u 2022. godini, što je oko tri puta više nego što se godišnje ulagalo u periodu između 2016. i 2020. godine.

Već je počelo ili će početi da se pravi u 2022. godini 29 fabrika čipova u Kini, na Tajvanu, u SAD, Evropi, na Bliskom istoku... Tako će proizvodni kapaciteti porasti 36 odsto do kraja 2022. godine, ili se barem tako očekuje.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike