BDP Srbije raste najviše u Evropi ali treba nam još malo

26.06.2024

14:19

0

Autor: G.M.Š.

Po rastu domaćeg proizvoda Srbija je u vrhu Evrope ali nam zbog zaostatka iz devedesetih treba još malo veći da sustignemo Čehe i Poljake

BDP Srbije raste najviše u Evropi ali treba nam još malo
Profesor Milojko Arsić - Copyright 24sedam/Goran Sivački

U ovoj godini Srbija nastavlja sa relativno velikim rastom ekonomije i ostvaruje bolje makroekonomske rezultate od velike većine evropskih zemalja. Kod plata i inflacije situacije nije tako dobra, ali ide na bolje, kažu stručnjaci iz FREN-a.

U prvom tromesečju je zabeleženo 4,7%, što najveći privredni rast od 2021. godine, istaknuto je na prezentaciji biltena „Kvartalni monitor“ Fondacije za razvoj ekonomske nauke (FREN).

Privredni rast, koji u nedostatku većeg izvoza zbog krize u EU, vuče velika domaća tražnja (investicije, privatna i državna potrošnja) a najveći nosioci rasta su građevinarstvo, ITK i turizam i transport.

– Rast je mnogo veći nego po Evropi i pokazalo se da su manje razvijene zemlje otpornije na udare krize. Međutim, domaća tražnja može da bude spas samo kratkoročno, za duži period je potreban rast izvoza. Očekujemo pad stope rasta BDP-a u dugoj polovini godine, zbog više baze za računanje iz prošle godine, pa bi do kraja godine mogao da bude na 3,5%. To je manji rast od dugoročno očekivanog za Srbiju od 4% ali je dobar imajući u vidu kretanja u evropskim privredama – reka je Milojko Arsić, urednik Monitora i profesor na Ekonomskom fakultetu.

Po rastu BDP-a Srbija je uspela da se probije na 10. mestu u Evropi, gledano u poslednjih pet godina, ali da bi dostigla uporedive ekonomije Centralna i Istočne Evrope (CIE), zemlje poput Češke, Slovačke ili Poljske, potreban je stalni rast od oko 5%. Trenutno je Srbija po razvoju na 55% razvijenosti proseka zemalja Srednje Evrope.

Plate će stagnirati, što je dobro za inflaciju

Plate su u Srbiji u prva četiri meseca ove godine povećane za 15% nominalno (u novcu) a za oko 9% realno (kada se odbije inflacija) u odnosu na isti period prošle godine. Ali, kada se pogleda kretanje unutar godine, zarade „ne mrdaju“.

Kada će nam pojeftiniti krediti

Plate će stagnirati, inflacija pasti tako da za običnog građanina ostaje samo pitanje kada će mu pristup kreditima biti olakšan, tj. kada će pasti kamatne stope.
Najvažnija mera monetarne politike u prvoj polovini godine je smanjenje referentne kamatne stope od strane Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke. Sredinom juna referentna kamatna stopa NBS je smanjena sa 6,5% na 6,25% što će uticati na blago smanjenje kamata na dinarske kredite. Pre toga isti je uradila ECB, sa 4,5% na 4,25%, što će uticati na kamate na kredite u evrima.
– Do kraja godine se očekuje da će i NBS i ECB smanjiti referentne kamatne stope, ali su broj i veličina smanjenja za sada neizvesni, zbog relativno visoke i postojane bazne inflacije. Veći pad kamata na komercijalne kredite ne može se očekivati pre sledeće godine – zaključuje Milojko Arsić.

– U godinu smo ušli sa velikim povećanjem zarada u državnom sektoru ali u aprilu su zarade bile samo 0,8% nominalno veće nego u januaru, a realno su pale 0,8 odsto. Zarade stagniraju i tako će verovatno ostati do pred kraj godine – objašnjava Arsić.

Stagnacija zarada, ma kako to čudno zvučalo, ima u svoje prednosti. U makroekonomskom slučaju to je manja inflacija jer porast plata u prethodnom periodu, znatno iznad rasta produktivnosti i posebno u sektoru usluga, dobar je deo razloga zašto je bazna inflacija i dalje relativno visoka.

– Sada više nema rasta cena hrane i energenata, koji su dali veliko ubrzanje inflaciji od sredine 2021. do prve polovine 2023. godine. U ovoj godini najveći doprinos inflaciji dolazi od rasta cena usluga, kao i drugde u Evropi, a tu veliku ulogu ima rast plata odnosno troškova rada. Inflacija bi do kraja godine mogla da se spusti sa sadašnjih 4,5% na oko 3,5% – ističe urednik „Kvartalnog monitora“.

I pored povoljnijih inflatornih trendova u Evropi, Srbija i dalje ima visoku inflaciju (najvišu u Evropi, nakon Rumunije i Crne Gore) a rast potrošačkih cena (4,5%) je znato veći nego u evrozoni (2,6%) i regionu CIE (2,8%).

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike