Najvažniji klimatski zakon dosad: I Srbija „spremna za 55“

22.04.2023

12:53

0

Evropski parlament (EP) je u Strazburu izglasao izmene u tri oblasti koje su glavni deo klimatskog paketa zakona "Fit for 55" (Spreman za 55), s kojim želi da se uskladi i Srbija

Najvažniji klimatski zakon dosad: I Srbija „spremna za 55“
Ilustracija - Copyright Pixabay/Ralf Vetterle

Srbija kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji želi da se što više uskladi sa  klimatskim ciiljevima EU, a Evopa je upravo usvojila paket zakona "Fit for 55". Zakon se odnosi na cilj EU da smanji emisiju gasova staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine, i da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

EP je ove nedelje usvojio izmene sistema trgovine emisionim jedinicama (ETS), klimatskog socijalnog fonda, kao i carine na emisije ugljen-dioksida, koje će morati da plate proizvođači van Evropske unije koji izvoze robu u EU.

Nova pravila za uvoz robe u EU će važiti od 2034. godine i uključivaće carine na gvožđe, čelik, aluminijum, đubrivo, električnu energiju ili vodonik.

Pregovarač EP za reformu ETS, Peter Lise, izjavio je je ovo "najveći zakon za zaštitu klime svih vremena".

- Iako su gotovo sve države članice uključene kada je u pitanju zelenija budućnost, propisi i ciljevi predstavljaju izazove - rekao je on.

Nema više "klimatskog dampinga"

Trgovina količinama emisija štetnih gasova je ključni instrument za evropsku zaštitu klime. Kompanije moraju kupiti sertifikate o zagađenju ako emituju CO2. Ovo bi trebalo da stvori podsticaj da se proizvodi manje. Sistem se sada pooštrava, pri čemu se broj dozvola za zagađenje smanjuje brže nego što je ranije planirano.

Ovo takođe ima za cilj da motiviše zemlje koje nisu članice EU da povećaju svoje ciljeve zaštite klime. Od 2034. godine proizvođači u inostranstvu će morati da plaćaju i emisiju ugljen dioksida (CO2) ako žele da prodaju svoju robu u EU.

Cilj ove mere je da obezbedi da napori u zaštiti klime ne budu potkopani premeštanjem proizvodnje iz EU u zemlje s labavijim propisima. Pravila se odnose na gvožđe, čelik, cement i aluminijum, ali i na đubriva, struju ili vodonik.

Svako ko želi da uveze ovu robu mora da nadoknadi razliku između cene CO2 plaćene u zemlji proizvodnje i više cene CO2 dozvola u sistemu EU za trgovinu emisijama.

- Prilagođavanje granice CO2 jača princip „zagađivač plaća“' kao osnovu za održivu industrijsku politiku. Takav mehanizam štiti evropsko tržište od curenja ugljenika od strane trećih zemalja sa slabijim ekološkim standardima - pohvalila je nemačka evroposlanica Delara Burkhard, portparolka za ekološku politiku delegacije nemačkih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu.

"Proširivanjem šeme trgovanja emisijama (ETS) na nove sektore, jačanjem njenih instrumenata i ukidanjem besplatnih emisijskih jedinica, obezbedicemo to da će najveći zagađivači u EU morati da napusti stare prakse i pređu na čiste tehnologije, procese i proizvode", saopštilo je slovenačko Ministarstvo životne sredine, klime i energetike a vezano za mehanizam za prilagođavanje ugljenika na granicama.

U leto 2022. godine, Španija je predložila gornju granicu za mehanizam emisija CO2 koji je osmišljen da podstakne smanjenje zagađenja i učini da sektori koji emituju najviše stakleničkih gasova budu isplativi.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike