Kako do više vožnje na struju: U Srbiji i „kazne“ ako vozite zeleni automobil (FOTO/VIDEO)

18.09.2022

17:50

0

Države Evrope takmiče se kako da se više subvencionišu i stimulišu građani da se okrenu elektromobilnosti a u Srbiji možete biti „kažnjeni“ ako vozite električni automobil

Kako do više vožnje na struju: U Srbiji i „kazne“ ako vozite zeleni automobil (FOTO/VIDEO)
elektricni auto srbija - Copyright Pixabay/Profimedia

Najava „Stelantisa“, odnosno „Fijata“ u aprilu da će u Srbiji praviti električni automobil pokrenula je nakratko priču o neminovnosti dolaska sveta elektromobilnosti (i) u Srbiju. Iako se 2023. godina približila, u kojoj bi trebalo da počne gradnja novog pogona u Kragujevcu ali i ubrzana izgradnja mreže za punjenje tih e-automobila po Srbiji (prema programu Evropske komisije „Fit fo 55“), energetska kriza i povratak nafti i gasu, čak i uglju, unazadila je celu tranziciju.

Međutim, i u Srbiji su neki svesni da se mreža ne gradi za jedan dan i da će se, pre ili kasnije, i po srpskim putevima, lokalno ili u tranzitu, voziti priličan broj automobila na struju. A oni će morati da se negde i pune, jer nismo baš toliko mala zemlja da nas na putu električna vozila „preskoče“.

Prema velikom paketu mera, koji je Evropska komisija prezentovala prošle godine, pod nazivom "Fit for 55", države članice bi se obavezale da izgrade mrežu punjača za električne automobile širom EU. Plan je da punjači za električna vozila budu dostupni na svakih 60 km autoputa a da se za teški transport na svakih 150 kilometara instalira stanica za snabdevanje vodonikom.

U Srbiji je trenutno broj punjači simboličan, ali na tome se radi. Država je postavila nešto punjača na tzv. Koridoru 10 (autoput Beograd – Niš - Skoplje)  ali time se sada bave i privatne firme.

Dušan Mirković iz „Čardž end go“ (Charge & Go), kompanije koja se i u Srbiji bavi razvijanjem mreže stanica za punjenje električnih automobila, je za 24sedam govorio o nekim problemima sa kojima se susreću.

- Trenutno na teritoriji Srbije imamo oko pedesetak punjačkih mesta, a ambicija nam je da se taj broj značajno poveća do kraja ove godine i da pokrijemo teritoriju sa brzim i ultrabrzim punjačima na trasi koridora minimum na svakih 50 kilometara. U narednih nekoliko godina to bi bila na razdaljini od najviše 20 kilometara između dve stanice ali za tako nešto trebalo bi da imamo veću podršku države – kaže Mirković.

Subvencije su u Evropskoj uniji i Evropi generalno motor razvoja elektromobilnosti i bez njih, bilo novčanih, poreskih bilo povoljnosti za putarine, parking, ulazak u centar grada… ne bi bilo ni povećane kupovine električnih vozila. A u Skandinavskim zemljama, koje su uveliko razvile ovakav pristup, električni automobili se već godinama više kupuju nego novi automobili na benzinski i dizel pogon.

Subvencije ima i Srbija, ali samo za kupovinu automobila i one iznose do 5.000 evra za čisto električno vozilo.

- U Evropi postoje i druge subvencije koje su jednako važne. Imate subvenciju za kupovinu punjača za automobil, ali i subvencije i povoljnosti za kompanije koje postavljaju punjačke stanice i razvijaju mrežu. Toga bi moralo biti i u Srbiji – napominje Mirković.

Kazna za zelenu vožnju

Umesto širenja obima subvencija i podsticaja za kupovinu električnih automobila u Srbiji ima suprotnih, apsurdnih propisa koji odvraćaju ono malo ekološki osvećenih vozača od kupovine e-automobila.

- Pre neki dan sam imao vrlo čudnu situaciju s električnim automobilom, kada sam na Tari morao da platim ekološku taksu za ulazak u nacionalni park. Moje objašnjenje da je auto električni i da nikako ne zagađuje okolinu nije uvaženo i morao sam da platim. To je u najmanju ruku čudno – ističe Marković.

Nema više besplatnog punjenja?

Kako ćemo ubuduće puniti električne automobile zavisi i od pravca kojim ćemo krenuti u Srbiji. U susednoj Hrvatskoj od januara „Hrvatska elektroprivreda“ (HEP) počela je da naplaćuje punjenje električnih vozila na javno dostupnim „Elen“ punionicama na brojnim lokacijama na autoputevima.

Tamo gde se automobili komercijalno pune od ranije, kao što je to Beč, cene su ovih dana znatno podignute od 1. septembra, pa se u "tanke start" tarifi na punjaču kapaciteta 11 kilovatsati, od 1. septembra minut punjenja naplaćuje 7,5 evrocenti. To znači da vozač za punjenje od četiri sata plaća 18 evra, ili 56 odsto više nego ranije. Na brzim punjačima sat vremena je 23,28 evra. Opravdanje je, naravno, rast cene električne energije.

U Srbiji se i dalje ponegde još puni besplatno, po nekim tržnim centrima u Beogradu i javnim punjačima ali ima i mesta gde se naplaćuje.

- Ni u inostranstvu se svuda ne naplaćuje struja ali i normalno je da platite „gorivo“. Pitanje je šta ćete platiti, jer sada se i u Srbiji naplaćuje po minutu punjenja umesto po količini struje koja se preuzme, pa su u prednosti neki tipovi automobila koji se brže pune. Propisima to nije još razjašnjeno, radi se na tome, ali bilo bi normalno da platite po preuzetom kilovatčasu – napominje Dušan Mirković.

Do se propisi ne promene, a država ne pojača praktični deo podrške elektromobilnosti nešto možemo da „uradimo sami“ za tih 10.000 vozila na električni i hibridni pogon, koliko ih lokalno vozi po Srbiji.

Profesor Boris Dumnić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu istakao je ranije za 24sedam da će država će morati da da impuls time što će napraviti dobru mrežu punjačkih stanica na autoputevima i za saobraćaj između velikih gradova ali…

- Treba reći i da ne mora samo država da se uključi, već možemo i mi sami. Brojne firme mogu da instaliraju punjače na svojim parkinzima i tako pošalju poruku svojim zaposlenima da su električna vozila poželjnija – zaključuje Dumnić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike