Da li vas pitaju koju slavu slavite: Kakva je praksa davanja slobodnih dana za verske praznike (ANKETA)

25.03.2022

19:15

0

Za dobijanje neradnih dana u načelu je potrebno zadovoljiti neke proceduralne zahteve...

Da li vas pitaju koju slavu slavite: Kakva je praksa davanja slobodnih dana za verske praznike (ANKETA)
slava profimedia-0630771465 - Copyright 24sedam/Profimedia

Vaskršnji praznici se približavaju. Ove godine oni se obeležavaju od 22. aprila (petak), zaključno sa 25. aprilom (ponedeljak). Ovaj verski praznik, koji se praznuje među pravoslavnim Srbima po starojulijanskom kalendaru, uz proslavu Božića (7. januara), u Srbiji je državni praznik, tako da ga neradno obeležavaju svi građani, bez obzira na versku i konfesionalnu pripadnost.

Pošto je praznik opšti i državni, iako je u suštini verske prirode, za njega ne treba nikakvo „pravdanje“ pred poslodavcem, ali ova dva praznika nisu i jedini verski praznici na koje imaju pravo da ne rade zaposleni u Srbiji. Za dobijanje tih "dodatnih" slobodnih dana, u načelu, potrebno je zadovoljiti neke proceduralne zahteve.

Mora da se prijavi...

Kažemo u načelu, jer u Srbiji nije raširena praksa da se poslodavcu „crno na belo“ iskazuje „u kog boga verujete“ ili koju slavu kao pravoslavni vernik slavite. A zakon to nalaže. Propisi generalno pretpostavljaju da, ukoliko želi da odsustvuje sa posla na dan svog verskog praznika, zaposleni to mora da prijavi poslodavcu.

Ali ni Zakonom o radu, ni Zakonom o državnim i drugim praznicima nije predviđeno kako i kada bi zaposleni trebalo o tome da se izjasni. Moguće je da je ta „praznina“ u propisima stavljena zbog potencijalne osetljivosti pitanja i izjašnjavanja o religijskoj pripadnosti, koja se u poslednje vreme u Evropi čak izbacuje kao pitanje sa redovnih popisa građana.

Procedure nema, ali prava postoje, pa je na poslodavcima ostalo da ih nekako regulišu, jer po zakonu poslodavac ne može zaposlenom uskratiti pravo da odsustvuje sa posla u dane verskih praznika, ako je prethodno obavešten da ih zaposleni praznuje. Izuzetak je situacija kada je neophodno da se na taj dan radi „zbog organizacije i tehnologije procesa rada“.

- Svaki „vanredni“ slobodan dan morao bi da se po zakonu potkrepi odlukom poslodavca, i inspekcija to može da traži. Ako proces proizvodnje zahteva da zaposleni radi i na svoj praznik, naravno, svaki takav rad se računa kao rad u posebnom režimu i tako bi morao i da se dodatno plati – kaže za 24sedam Jelena Jevtović, savetnica za pravne poslove u Uniji poslodavaca Srbije.

Ne mogu svi uvek da praznuju na praznik

Pitanje slobodnih dana generalno, a posebno rada na praznike, goruće je u sektoru trgovine, odnosno maloprodaje, i zbog velikog broja radnih dana i zbog velikog broja radnika. U nekim firmama to je rešeno – elektronski.

Foto:Pixabay/ Joseph Mucira
Slobodni dani zavise i od dogovora sa šefom...

- Kod nas se vode elektronski karneti svakog zaposlenog sa njegovim podacima i on pri zapošljavanju kaže, ako želi, koje je vere i koju slavu slavi. Onda njegov poslovođa na vreme dobija „upozorenje“ sistema kada je radniku praznik ili slava. Ukoliko je to moguće, dobija slobodan dan, ukoliko nije, dobija uvećanu zaradu. Naravno, imamo objekte i u Novom Pazaru i u Subotici, gde su zaposleni većinom muslimani ili katolici, pa naravno nije moguće da svi odsustvuju na Božić ili Bajram. Isto je i kod pravoslavnih, kada je velika slava poput Svetog Nikole – objašnjava Boško Ilijev, predsednik Samostalnog sindikata u „Delezu“ (trgovinski lanci „Maksi i „Tempo“).

Ilijev navodi i detalj da postoje kompanijski propisi koji kažu da kada se menja slava, recimo kada se devojka uda, o datumu nove slave treba da pismeno obavesti poslodavca bar 15 dana pre tog praznika. Ukoliko se slava već proslavila jednom u godini, ova nova će morati da za slobodan dan „sačeka“ sledeću.

Koji su "neradni“ verski praznici i kada su neplaćeni

A prema zakonu zaposleni ima pravo da ne radi na prvi dan krsne slave ako je pravoslavne vere, na prvi dan Božića i u dane uskršnjih praznika počev od Velikog petka, a zaključno sa drugim danom Uskrsa za katolike i protestante prema njihovom (gregorijanskom) kalendaru.

Verski (gotovo) kao državni praznik

Razlike u radnim pravima na državni praznik i verski praznik nema, tako da zaposlenima koji praznuju sledi redovna dnevnica, a onima koji moraju da rade i na svoj praznik, ta dnevnica je uvećana za 110 odsto.

Jedina razlika je da kod verskih praznika nema „prebacivanja“ neradnog dana na prvi sledeći radni ako pada u nedelju, kao što je to slučaj kod državnih praznika. Takođe, ako recimo pravoslavnom slava padne u nedelju ili neki drugi dan koji inače ne bi trebalo da radi po rasporedu u firmi, taj dan mu ostaje neplaćen.

Pripadnici islamske zajednice ne bi trebalo da rade na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama, a pripadnici jevrejske zajednice na prvi dan Jom Kipura.

Na specijalizovanom portalu za pravne propise Paragraf.rs konstatuju da je činjenica da se u praksi retko donose rešenja kojima se utvrđuje pravo na odsustvo, odnosno kojima se utvrđuje obaveza rada zaposlenih na dane praznika.

Ta praksa proizlazi kao suprotna odredbi člana 193. ZOR („Zaposlenom se u pisanom obliku dostavlja rešenje o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, sa obrazloženjem i poukom o pravnom leku...“), a Inspekcija rada u praksi često toleriše izostajanje rešenja, sa ciljem da se izađe u susret poslodavcima i da se rasterete dodatne papirologije.

U suprotnom bi poslodavac svakom pojedinačnom zaposlenom o pravu na odsustvo na dan praznika ili rada na dan praznika morao da napiše i uruči rešenje.

I na kraju, kao i kod državnih praznika, i kod verskih praznika koji se praznuju neradno poslodavac ne može da ih radniku računa u dane predviđene za redovni godišnji odmor, već su to „dodatni“ slobodni dani.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike