Sjajan rast Zapadnog Balkana: Albanija plus osam, Srbija 6,5 odsto

04.11.2021

09:55

0

EBRD je povećao prognozu rasta za privrede Zapadnog Balkana u 2021. na 6,4 odsto u proseku

Sjajan rast Zapadnog Balkana: Albanija plus osam, Srbija 6,5 odsto
Copyright Profimedia

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je svoju prognozu za region Zapadnog Balkana za 2021. godinu na 6,4 odsto u svom najnovijem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama, objavljenom danas.

Značajna revizija naviše prognoze za 2021. zasnovana je na rezultatima ostvarenim u prvoj polovini godine koji su bili bolji od očekivanih, kao i naznakama nastavka rasta tokom trećeg kvartala.

- Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donela je snažan skok. Ali sada vidimo sve više razloga za zabrinutost. Dok visoke cene roba idu u korist izvoznicima, one dosta opterećuju trgovinski bilans uvoznika. Snabdevanje pristupačnom energijom kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je prostor za manevar vlada ograničen – kaže glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik.

Srbija oporavak bazira na izvozu

Što se tiče Srbije, nakon blage kontrakcije u 2020. godini, privreda snažno raste u 2021. godini, primećuje EBRD.

Snažna ekspanzija izvoza i industrije odražava oporavak evrozone EU, glavnog trgovinskog partnera Srbije, dok je usledio i snažan rast potrošnje domaćinstava. Strane direktne investicije su se oporavile u prvoj polovini 2021. dostižući skoro nivo iz 2019. godine, što će olakšati budući rast.

Inflacija je porasla za 5,7 odsto u septembru ove u odnosu na septembar prošle godine.

Monetarna politika je ostala akomodativna (ekspanzivna), te je centralna banka održala referentnu kamatnu stopu na istorijskom minimum od jedan odsto.

Širi region na 5,5 odsto

Slično kao i u ostalim regionima EBRD-a, i na Zapadnom Balkanu potrošačke cene su u postepenom rastu od početka 2021. godine usled povećanja cena hrane i energenata. Fiskalna politika je ostala prilagodljiva i na ruku privredi, a stope monetarne politike na istorijski najnižim nivoima kako bi se podržala ekonomski oporavak, međutim verovatnoća zaoštravanja raste, s obzirom na i dalje rastuće nivoe cena i trendove u evrozoni.
Predviđa se da će ekonomije širom regiona u kojima EBRD ulaže ove godine rasti u proseku za 5,5 odsto. Iako ovo predstavlja reviziju naviše od 1,3 procentna poena u odnosu na njenu junsku prognozu nakon dobrog učinka u prvoj polovini godine.

Očekuje se da će srpska ekonomija u 2021. godini rasti za 6,5 odsto, a 2022. za 4,3 odsto.

Nekima povukla industrija, drugima turizam

Industrijska proizvodnja i rastući izvoz u zemlje EU podržavaju rast i u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, dok su privrede Albanije, Kosova (banka južnu srpski pokrajinu vodi zasebno) i Crne Gore imale koristi od snažnog oporavka u ugostiteljskom sektoru tokom letnjih meseci.

Oporavak je takođe zasnovan na ekspanziji privatne potrošnje usled rastućeg nivoa doznaka iz inostranstva, povećanja plata i rasta kreditne aktivnosti u većini privreda regiona.

Banka upozorava na rizike koji su pred nama.

- Iako su znaci ekonomskog oporavka na Zapadnom Balkanu do sada bili snažni, ostaju značajne neizvesnosti, posebno one vezane za budući tok pandemije i potencijalno pogoršanje spoljnih faktora – ističe Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan.

Fiskalna ranjivost država se povećala zbog sprovođenja velikih paketa podsticajnih mera kao odgovor na krizu kovid-19. Javni dug u regionima EBRD je s tim u skladu porastao u proseku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. godine. Iako su troškovi zaduživanja u većini privreda ostali ispod nivoa koji su bili pre krize, u nekim zemljama su naglo porasli.

Zapadni Balkan – pregled po državama

U Albaniji je privredna aktivnost zabeležila pozitivan rast tri kvartala zaredom, podstaknuta povećanjem domaće i eksterne potražnje.

Nakon što je bio neaktivan u prvih pet meseci 2021. godine, sektor turizma se snažno oporavio u letnjoj sezoni sa brojem stranih turista koji se skoro izjednačio sa cifrom pre pandemije u periodu jun – avgust.

Predviđeno je da će privreda rasti za osam odsto u 2021. i za 3,7 odsto u 2022. godini.

Kosovo 7,7 odsto

Privreda (samoproglašenog) Kosova se oporavlja uglavnom zahvaljujući poboljšanim eksternim faktorima, javlja EBRD.

Izvoz usluga, koji je bio više od četiri puta veći od izvoza robe pre pandemije, udvostručio se u prvih sedam meseci u poređenju sa istim periodom 2020. godine, uglavnom zbog priliva vezanih za putovanja. Izvoz robe je takođe snažno porastao.

Potrošnja domaćinstava je podržana kontinuirano rastućim prilivom doznaka i rastom kreditne aktivnosti.

Predviđa se da će privreda rasti za 7,7 odsto u 2021. i za 4,5 u 2022. godini.

Ekonomski učinak Bosne i Hercegovine premašio je očekivanja u drugom tromesečju 2021. godine uz oporavak na spoljnim tržištima, snažnu ekspanziju domaće privatne potrošnje i podržan efektom niske baze.

Izvoz roba i usluga porastao je za više od 50 posto u realnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu, usled snažnog oporavka EU, glavnog izvoznog tržišta Bosne, i premašio je nivo iz 2019. kako u realnom tako i u nominalnom smislu.

Kratkoročni pokazatelji trgovine i industrije ukazuju na nastavak ekspanzije industrijske proizvodnje i usluga u trećem kvartalu.

Očekuje se da će privreda porasti za 4,5 odsto 2021. i 3,0 odsto 2022. godine.

Privreda Crne Gore je počela snažno da se oporavlja nakon jedne od najgorih kontrakcija u regionima EBRD-a u 2020.

Nakon sporog početka, turizam je tokom leta snažno ojačao, a broj stranih turista i noćenja u kolektivnim smeštajima dostigao je oko 85 odsto nivoa iz 2019. u julu/avgustu. Iako su turisti uglavnom bili iz zemalja iz okruženja, bilo je i turista i iz daljih regiona.

Na osnovu ovog rezultata, vladin budžet je zabeležio višak u letnjim mesecima. Predviđa se da će BDP porasti za 12,3 odsto u 2021. i za 5,7 odsto u 2022. godini.

U Severnoj Makedoniji je u toku oporavak sa rastom koji je vođen i domaćom i spoljnom potražnjom. Potrošnja domaćinstava je snažno rasla, podržana povećanjem plata, rastom kreditne aktivnosti i doznakama iz inostranstva (iako i dalje na relativno niskom nivou u poređenju sa drugim regionalnim ekonomijama).

Izvoz robe je porastao i u vrednosti i u obimu, vođen oporavkom u EU i rastući u tandemu sa uvozom.

Predviđa se da će privreda rasti za 4,0 odsto i 2021. i 2022. godine.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike