Veći porez na kuću i stan: Državi realno tek neki procenat više

23.12.2022

18:35

0

Većina lokalnih samouprava povećaće porez na imovinu zbog rasta cena nekretnina ali taj rast će samo kod retkih da u 2023. bude veći od inflacije. Nekima je porez i manji

Veći porez na kuću i stan: Državi realno tek neki procenat više
Ilustracija - Copyright Pixabay

Najvažniji poreski prihod za opštine i gradove, porez na imovinu, u sledećoj godini će  se povećati od pet od 15 odsto, kako je već koja lokalna samouprava odlučila. Negde se čak neće ni menja, kao u Novom Sadu, tako da je situacija za 2023. godinu u ovom pogledu prilično šarolika.

Ali i tamo gde će se porez menjati naviše, građani će uglavnom realno biti na „dobitku“, jer rast poreza uveliko kaska za inflacijom. A ona je za 2023. godinu planirana na oko 11 odsto, i prema tome je napravljen republički budžet. Lokalne samouprave su, izgleda imale neku drugu kalkulaciju, jer porez su povećale za pet do 21 odsto.

U onim sredinama gde je stanogradnja uznapredovala, opštine će manjak novca moći da nadoknade naplatom poreza na novoizgrađene kvadrate. Tamo gde se ne gradi naveliko, novac od kog se grade škole i ambulante/domovi zdravlja ili popravljaju lokalni putevi, će morati da za budžet nađu negde drugde.

Poreske stope državnih dažbina na nepokretnosti se uglavnom nisu po srpskim gradovima menjale, osim tamo gde su eventualno prekrajane gradske zone. Rast poreza na imovinu trebalo bi tako a padne samo na račun rasta cena nekretnina . A taj rast je, to svi znamo, bio povelik.

Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda, u trećem tromesečju 2022. cene prodatih nekretnina su bile 13 odsto veće nego godinu dana ranije, dok je tokom 2019. i 2020. godišnji taj rast cena bio oko odam odsto.

Ali to prosek za Republiku, je u Beogradu je indeks rasta cene kvadrata novogradnje 11,4 a starogradnje čak 15,4 odsto, u Vojvodini 8,8 i 13,75 odsto a u Južnoj i Istočnoj Srbiji je starogradnja čak skuplja 18,84 odsto.

U Beogradu pet odsto, u Kragujevcu 21

Međutim, i pored takvog rasta cena Grad Beograd je odlučio da porez na imovinu bude veći samo pet odsto. Tako će kao osnovicu za porez u 2023. godini Beograđani imati 247.720 dinara (2.111 evra) po kvadratnom metru stana u ekstrazoni (Dedinje), dok je u osmoj zoni (Besni fok) ona 43.428 dinara 370 evra. Za kuće u istim zonama to je 232.110 dinara (1.978 evra) i 35.201 dinara (300 evra) po kvadratu.

U odnosu na prošlu godinu stanovnici Dedinja će platiti 5,35 odsto više poreza za stan a oni u Besnom foku (Opština Palilula) 22,2 odsto. Onima koji žive u kućama na Dedinju porez praktično ostaje isti, jer se osnovica promenila za samo 0,92 odsto, dok je u Besnom foku i manja za 22,4 odsto.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

 

Za one „u sredini“, koji stanuju od druge do četvrte zone, poreska osnovica je otišla između četiri i šet odsto.

Ovakvu beogradsku nelogičnost da oni kojima je nekretnina u višoj zoni, a time joj je i kvadrat skuplji, imaju manji rast poreza nego oni sa jeftinijim domovima nadmašili su u Kragujevcu.

Tamo je onima sa skupljim stanovima, porez za 2023. godinu – manji. U 2023. godini porez na kuću od 100 kvadrata u ekstra i prvoj zoni (42.621 dinar po kvadratu, 363 evra) biće 5.115 dinara i umanjen je u odnosu na iznos iz 2022. godine za neverovatnih 32 odsto.

Ko ima kuću u petoj zoni (18.748 dinara, 160 evra), moraće da da više za 8,6 odsto.
Kod stanova poreznici nisu bili tako izdašni pa će vlasnici stanova u prvoj zoni, gde je kvadrat procenjen na 119.981 dinar (1.023 evra) sledeće godine platiti 9,1 odsto poreza više, a oni u petoj (75.696 dinara, 645 evra), 2,8 odsto.

Slično je i u Čačku, gde su „poreske“ cene kvadrata najmanje skočile u prvoj zoni, a značajno više na periferiji - četvrtoj i petoj zoni.

Vlasnicima stanova u prvoj zoni porez će biti uvećan za jedan, a za one u petoj zoni porez biti veći za devet odsto. Porez ostaje isti kod kuća u prvoj zoni, u trećoj će platiti 20 odsto više nego ove godine a u petoj zoni devet odsto.

U Novom Sadu porez kao da cene ne rastu

U Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji, i verovatno najvećem gradilištu stanova posle Beograda, već treću godinu ne podižu osnovicu poreza na imovinu. A tamo je cena kvadrata u novogradnji, pokazuju podati Republičkog zavoda za statistiku, skočila u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period 2021. za 16,31 odsto.

Tako Novosađanima i dalje „poreski“ kvadrat stana košta 110.326 dinara (940 evra) u prvoj zoni a 39.000 dinara u petoj (332 evra), dok je kod kuća to od 93.190 dinara (794 evra) do 28.860 dinara (246 evra).

Prema rečima agenata za nekretnine kvadrat novog stana se u najvećem gradu Vojvodine nigde ne može naći ispod 2.000 evra.

Primerom „glavnog grada“ pokrajine nisu se vodili u Zrenjaninu ali ni u Subotici.

U Zrenjaninu prosečna cena kvadrata stana u prvoj zoni u 2023. godini iznosi 101.813 dinara (868 evra), a u poslednjoj petoj – 23.628 (201 evro). To je rast od 21 odsto za godinu dana u prvoj zoni, dok se u poslednjoj nije menjao.

Tanjug/Vladimir Sporčić
 

 

Kod kuća je prva zona 52.338 dinara (446 evra) a u petoj 11.879 (101 evro), što daje rast od devet odsto u prvoj i iznos poreza bez promene u petoj.

U Subotici osnovice za stanove idu od 37.906 dinara (323 evra) za četvrtu zonu do 94.873 dinara (809 evra) za prvu, što je rast od 14,4 odnosno 17,2 odsto. Za kuće je raspon od 21.140 (180 evra) do 55.936 (477 evra) i rastom od osam ili devet odsto.

"Unapređeni" će platiti više

Od najvećih srpskih gradova samo u Nišu lokalna samouprava je odlučila da porez prilagodi inflaciji, tj rastu cena nekretnina. Kako će ove godine inflacija biti oko 15 odsto a u sledećoj 11, gradske vlasti Niša su porez, odnosno poresku osnovicu podigle za 15 do 16 odsto. Pritom su spojene prva i druga zona, tako da će oni „unapređeni“ iz druge platiti veći račun.

Kako je obrazloženo pri donošenju odluke, za prosečan stan od 60 kvadrata star 20 godina porez će biti 7.200 do 8.900 dinara.

Po zonama osnovice za porez izgledaju ovako: stan u prvoj zoni poreznici cene 123.533 dinara po kvadratu (1.053 evra) a u osmoj 13.076 (111 evra), a kuće 74.785 dinara (637 evra) i 3.252 dinara (28 evra).

Osnovice su povećane i na jugu, u Pirotu za 8-13 odsto za stanove i 7-8 odsto za kuće, a cene novogradnje su porasle 15,3 odsto…

Koliko god lokalni poreznici povećali dažbinu, porez se dobija isto - kada se „poreska“ tržišna vrednost pomnoži sa brojem kvadrata nekretnine i na to se obračuna lokalna poreska stopa.

Srećom i za ove nove osnovice važe star pravila da ukoliko je prebivalište vlasnika prijavljeno na toj adresi, porez na imovinu se umanjuje se za 50 odsto (najviše za 20.000 dinara).

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike