Da li će cena kvadrata i dalje "divljati": Sve se više gradi, ali tražnja je i dalje veća od ponude
Samo u februaru ove godine prijavljena je izgradnja 3.434 stana, s prosečnom površinom od skoro 70 kvadrata
To što je u februaru ove godine izdato za trećinu više građevinskih dozvola nego u istom periodu prošle godine nije samo zbog "zastoja“ u godini buktanja pandemije korone, već zbog toga što je u našoj zemlji tražnja za stanovima i dalje veća od ponude, ističu poznavaoci tržišta nekretnina.
Naime, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru je izdato 1.995 građevinskih dozvola, što je za 31,6 odsto više u odnosu na isti mesec 2021. godine. Od tog broja, 78,5 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 21,5 odsto na ostale građevine.
Najviše u Beogradu
Ukoliko se posmatraju samo zgrade, 72,8 odsto dozvola izdato je za stambene objekte, a 27,2 odsto za nestambene zgrade. Takođe, u toku februara prijavljena je izgradnja 3.434 stana, s prosečnom površinom od skoro 70 kvadrata (68,9 metara kvadratnih).
Da se najviše gradi u glavnom gradu Srbije potvrđuje i statistika. Tako se najveća građevinska aktivnost očekuje u Beogradskoj oblasti (35,3 odsto), zatim slede Raška oblast (17,4 odsto), Mačvanska oblast (9,5 odsto), Sremska oblast (7,8 odsto) i Južnobačka oblast (6,8 odsto).
Prema rečima Kaće Lazarević, vlasnice istoimene agencije za promet nekretnina, rast broja izdatih građevinskih dozvola ukazuje samo na jednu stvar.
- To je znak da ljudi žele da kupe stanove i da je još uvek manja ponuda nego potražnja. Očigledno je da, i pored tako velikog broja građevinskih dozvola i objekata, još uvek nije postignut stepen gradnje kao što je bio nekada, na primer u novobeogradskim blokovima 45 ili 70, kada smo imali masovnu izgradnju – kaže za 24sedam Kaća Lazarević.
Prosek stigao do 2.000 evra
Inače, prosečne cene stanova, prema poslednjim podacima Geodetskog zavoda (RGZ), iznose za starogradnju u Beogradu oko 1.600 evra po kvadratu, a za novogradnju 1.980 evra. Nešto pristupačnije je u drugim gradovima, pa tako u Novom Sadu starogradnja košta 1.395 evra, a novogradnja 1.410 evra po kvadratu, u Nišu 950 i 1.010 evra kvadrat, a u Kragujevcu 825 i 1.056 evra.
S obzirom na to da se većina stanova na tržištu, kako pokazuju podaci RGZ, kupuje za gotov novac, a samo oko 30 odsto putem stambenog kredita, postavlja se pitanje ko su kupci.
- To su uglavnom naši ljudi, oni koji imaju višak para na računu, ili su zaradili ili nasledili, a ima i onih koji su dobili novac od restitucuje. Očigledno je da ljudi imaju para na računu i da žele taj novac da investiraju u kupovinu nekretnine pošto tu nema kamata, nema dodatnih troškova – ističe Kaća Lazarević.
Na pitanje dokle će cene nekretnina da rastu i da li možda možemo očekivati smirivanje tržišta, ona odgovara:
- Sve dok je velika potražnja za stanovima i cene će biti takve...
Prema njenom mišljenju, ne treba očekivati da će se cene stanova u skorije vreme spustiti.
- Biće problema sa građevinskim materijalom, pa neće moći da se zida kao sada. A oni koji grade diktiraće velike cene – naglašava Kaća Lazarević.
BONUS VIDEO:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari