Kako je Miljenko od američke Nape napravio drugu vinsku Francusku (FOTO)

14.12.2023

11:06

0

Autor: R.B.

Miljenko Majk Grgić, koji je pomogao da se dolina Napa uspostavi kao jedna od vodećih svetskih vinskih regiona, preminuo je u sredu u stotoj godini

Kako je Miljenko od američke Nape napravio drugu vinsku Francusku (FOTO)
Copyright Profimedia

Godina 1976. i trijumf na slepoj degustaciji šardonea u matičnoj zemlji ove sorte grožđa Francuskoj, ostaće zauvek zabeleženo zlatnim slovima ne samo u američkoj vinskoj istoriji već i u povesti celog civilizovanog sveta.

Šardone „šato montelan“ iz 1973. godine koji je stigao iz doline Napa u Kaliforniji, trijumfovao na degustaciji vina u Parizu 1976. godine i zauvek promenila percepciju kalifornijskih vina u svetu. A na degustaciju je stigao posredstvom Miljenka „Majka“ Grgiča, odnosno njegove vinarije „Ruterford“ (Rutherford, Grgich Hills Estate Vines), piše "Pres demokrat".

Grgić, koji je preminuo u sredu u svojoj stotoj godini, vodio je istoimenu vinariju do 2018. kada je u 95. godini baklju predao svojoj ćerki Vajolet, koja je sada predsednica, i Ivi Jeramazu, vinaru i potpredsedniku.

– Majk je bio vrhunski vinar i razvio je mnoge tehnike koje su pomogle da vina iz doline Napa budu najbolja na svetu. Majkovo nasleđe će se pamtiti generacije koje dolaze; njegovi napori su pomogli da se otvori put budućim inovacijama u vinu  – rekao je u sredu Majk Tompson američki predstavnik „D-Napa“.

Grgić je neformalno bio poznat i kao „kralj šardonea“, nakon što je, zajedno sa jopš jednim vinom iz doline Napa, nadmašio legendarna francuska vina u slepoj degustaciji koju su sproveli francuski vinski kritičari - neformalno poznatom kao „Presuda Pariza“.

– Majk i ja smo bili blizanci, da tako kažem, dugo vremena zbog degustacije u Parizu. Obojica smo došli u dolinu Napa kao stranci i oboje smo imali koristi od otvorenosti koja nam je omogućila da napredujemo. Pamtiću Majka kao srdačnog čoveka koji se uvek sećao svog porekla i bio je zahvalan za ono što je dobio iz ove doline – rekao je Voren Vinijarski, čiji je „kaberne sovinjon“ bio najbolje crveno vino na degustaciji.

Dok je Grgić često govorio o tome da su njegov život oblikovala čuda — svoju autobiografiju je nazvao „Čaša puna čuda“ — takođe je rekao da je živeo po tri pravila koja je naučio od svog oca: Svaki dan daj sve od sebe, svaki dan nauči nešto novo i svaki dan steći novog prijatelja.

Od jugoslovenskog azilanta do kralja šardonea

Rođen je kao Miljenko Grgić 1. aprila 1923. godine, kao najmlađi od 11 dece, u selu Desne u Hrvatskoj. Njegov otac je pravio vino, a Grgić je često opisivao kako je sa dve godine počeo da gazi grožđe u berbi. Sa 10 je otišao od kuće da živi sa udatom sestrom da bi mogao da nastavi školovanje.

Iako je planirao da bude trgovac u Desneu, mučna iskustva iz Drugog svetskog rata - umalo su ga ubili fašisti - naterala su ga da sledi očev put i postane vinar. Ponovo odlazi od kuće da bi studirao vinarstvo i vinogradarstvo na Univerzitetu u Zagrebu.

„Običaji Starog sveta“

Godine 2003. Grgića su tužile tri bivše radnice, dve sestre koje su tvrdile da ih je seksualno uznemiravao kad su imale 17 i 19 godina i knjigovođa koja je tvrdila da je dobila otkaz jer je od Grgića tražila da prestane sa seksualnim nasrtajima. Grgić je tada negirao optužbe, nazivajući svoje ponašanje "običajima Starog sveta", u intervjuu za „The Chronicle“. Stranke su se vansudski nagodile 2004. godine.​

Tamo je Grgić prvi put čuo za Kaliforniju, koju je posetio jedan od njegovih profesora i rekao svojim studentima, u razgovorima šapatom, „To je raj“.

Grgić se prijavio za program razmene studenata u poljoprivredi UN-a sa Nemačkom pre nego što je diplomirao. Sakupio je nekoliko američkih dolara, tada na crnom tržištu SFR Jugoslavije a na put je krenuo s koferom punim vinarskih knjiga.

Knjige se sada nalaze u „Smitsonijan“ muzeju američke istorije, zajedno sa njegovom zaštićenom beretkom, za koju je Grgić rekao da je prvi put kupio kada je izgubio svoj kišobran u Zagrebu i da nije mogao da priušti još jedan.

U Nemačkoj je podneo zahtev za politički azil u Kanadi, odobren kada je pristao da radi kao drvoseča u Britanskoj Kolumbiji. Dugo je putovao iz Hamburga čamcem, a zatim je prešao Kanadu vozom.

Iako je posao propao, izdržavao se poslovima, poput pranja sudova četiri godine, sve dok nije dobio ponudu za posao od vinara u dolini Napa — Li Stjuarta, osnivača vinarije „Šato Suveren“. Dok je radio za Stjuarta, Grgić je upoznao još jednog imigranta, Andrea Čeliščefa, koji je studirao vinarstvo u Rusiji i koji će postati poznat kao „dekan kalifornijskog vinarstva“ pošto je svoju stručnost podelio sa vinarima iz doline Napa.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike