Izvoznici pritiskaju, ali neće proći: "Za dinar zarade neće se rizikovati da u Srbiji ne bude brašna"

22.03.2022

20:00

0

I pored velikih pritisaka izvoznika i trgovaca, neće biti izvoza pšenice, a u Srbiji će biti dovoljno brašna, kažu iz Unije pekara

Izvoznici pritiskaju, ali neće proći: "Za dinar zarade neće se rizikovati da u Srbiji ne bude brašna"
pšenica brod izvoz - Copyright Profimedia Pixabay

Vlada je upozorena, predsednik Srbije obavešten, i malo je verovatno da će u Srbiji dok traje kriza biti dozvoljen izvoz pšenice, i pored velikog pritiska trgovaca i izvoznika koji je pojačan poslednjih dana, kažu nam iz Unije pekara.

- Seljaci više nemaju pšenicu, možda je kod njih jedan odsto požnjevenog, tako da je sva količina kod šest-sedam velikih trgovaca. Cena pšenice je sada u Srbiji 36 dinara za kilogram, a u svetu izvoznik može da dobije 37 ili 38. Za taj jedan dinar ili dva da rizikujemo sigurnost snabdevanja u zemlji stvarno je suludo. Vlada je upozorena i mislim da od izvoza pšenice neće biti ništa – kaže za 24sedam Zoran Pralica, predsednik Unije pekara.

O nestašici ni govora

Pralica kaže da nestašice brašna u Srbiji neće biti.

- Može da dođe do situacije da u nekoj prodavnici nema brašna jer ne stignu da popune rafove kada potrošače uhvati talas panike pa počnu da prave zalihe. Ali brašna generalno ima, a mlinari imaju šta da samelju. Robne rezerve su samlele 25.000 tona pšenice samo za pakovanje od po kilogram, a na stanju imaju i 15.000 tona brašna, plus pšenice na lageru – objašnjava Pralica.

On dodaje da se sada „malo mešetari sa cenom“, jer Evropa ne zna šta će i gde će zbog toga što je odsečeno tržište Rusije i Ukrajine koje daje 34 odsto svetskog izvoza žitarica.

- Nije mi jasno zašto je ovakva sitaucija s cenom na berzi, budući da EU ima dovoljno pšenice na lagerima i rezervama. Slična je situacija bila 2011. godine, kada ruska pšenica nije izašla na tržište, a EU je svoje rezerve izvozila na Bliski istok i u Afriku, pa je veštački napravljena nestašica u Evropi, odnosno skok cene na berzi – priseća se Pralica.

 

Profimedia
 

Kaže da je naša sreća što imamo dovoljno pšenice, kukuruza, ulja, i sada smo u povlašćenom položaju u odnosu na zemlje u okruženju, ali i one u Evropi. Na prošlonedeljnom sastanku sa mlinarima i skladištarima utvrđeno je da Srbija ima 600.000-700.000 tona pšenice, a da nam do sledeće žetve, odnosno i meseca posle toga da se požnjeveno prosuši, treba 400.000 tona najviše.

Izvoziti samo brašno

- Naši uputi nadležnima su bili da se višak izveze susednim državama, ali ne kroz pšenicu nego kroz brašno, kako bi se zaposlili i naši mlinarski kapaciteti, a pomoć bi svakako stigla i komšije bi imale hleba – rekao je Pralica.

To, kaže naš sagovornik, ima i dve prednosti. Lakše se kontroliše, jer logistički kapacitet izvoza brašna je 1.200 tona dnevno, a pšenice može odjednom da se izveze 10.000-15.000 tona dnevno.

Drugi bitan razlog zbog kojeg ne bi trebalo izvoziti pšenicu već brašno je to što se kod mlevenja „kod kuće“ od ostataka dobija i stočna hrana.

- A to znači da će i za životinje biti hrane, ili će ona biti jeftinija, što na kraju dovodi i do pitanja snabdevenosti mesom i njegove cene. Sve je to u poljoprivredi usko povezano – ističe Pralica.

To nam je u razgovoru potvrdio i Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije.

- Kada dajemo subvencije po hektaru za žitarice, a onda izvezemo kukuruz i pšenicu, kome mi to onda subvencionišemo cenu, našim proizvođačima ili potrošačima u inostranstvu? Gospodo trgovci, vežite se za domaće stočarstvo – naglašava Budimović.

U svetu cena i do 400 evra

Tržište žitarica u svetu je eksplodiralo u poslednjih godinu i po dana, iako u međuvremenu žetva nije bila mala. Prvo opravdanje su bili kovid i pokidani lanci snabdevanja, a aktuelno su ratna dešavanja u Ukrajini.

Profimedia
 

Pšenica na berzama u Parizu i Čikagu košta 376,5 evra po toni za isporuku u maju, a pre dve nedelje je bila gotovo 400 evra. Zbog toga su opravdani razlozi izvoznika da iskoriste trenutak i izvezu ono što su već kupili po ceni koja im konačno daje priliku da (ekstra) profitiraju.

Na novosadskoj Produktnoj berzi je, očekivano, nastalo zatišje. Pšenica se za isporuku odmah trguje po ceni od 35,5 dinara za kilogram, bez PDV-a, što daje cenu nešto veću od 300 evra po toni.

Uredba o privremenoj zabrani izvoza svela je trgovinu pšenicom i kukuruzom na simboličnu, tako da ni cena pri tako malom prometu nije relevantna, ističe Nenad Budimović.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike