Simboli Beograda: Ova zdanja i spomenici zaštitni su znakovi prestonice

03.01.2021

09:09 >> 08:36

0

Prepoznatljivi objekti u glavnom gradu odolevaju zubu vremena

Simboli Beograda: Ova zdanja i spomenici zaštitni su znakovi prestonice
Copyright Profimedia

Glavni grad se kroz vekove menjao pod uticajem različitih osvajača, ali i pod uticajem ljudi koji su živeli i radili u njemu. Za jedne, simbol Beograda je Pobednik, dok je za druge to Hram Svetog Save, međutim, koliko su stanovnici upućeni u kulturno-istorijski značaj starih simbola prestonice?

Hram Svetog Save

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Hram Svetog Save najveći je pravoslavni hram na prostoru čitavog Balkana, koji, uz verski, tradicionalni i kulturno-istorijski značaj, čini dominantni simbol prestonice.

Ideja njegove izgradnje potekla je daleke 1879. godine, kada je jedan od najpoznatijih predstavnika Srba u Dubrovniku Matija Ban izneo ideju o podizanju crkve Svetog Save na Vračaru. Na tačno tri veka od spaljivanja moštiju Svetog Save, u prestonici je osnovano društvo čiji je cilj bio da se na tom mestu podigne hram u čast osnivača Srpske pravoslavne crkve.

Arhitekte Bogdan Nestorović i Aleksandar Derok, zajedno sa inženjerom Vojislavom Zađinom, osmislili su glavni simbol Beograda u srpsko-vizantijskom stilu, sa četiri zvonika visoka po 44 metra. Zbog svoje nadmorske visine u odnosu na reku Savu, ali i zbog visine objekta, Hram Svetog Save ima istaknuto mesto na beogradskom horizontu i vidljiv je sa svih prilaza gradu.

Pobednik

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Nedodirljiv simbol Beograda – Pobednik, visok 14 metara, podignut je 1928. na gornjem delu Beogradske tvrđave povodom desetogodišnjice proboja Solunskog fronta.

Restauracija ove bronzane muške figure sa sokolom u levoj ruci i spuštenim mačem u desnoj, završena je u februaru ove godine, a prve ideje za izradu spomenika potiču iz 1912, kada se posle pobede u Prvom balkanskom ratu u javnosti počinju iznositi predlozi za podizanje spomenika, u slavu pobede Srba nad Turcima. Statua je, po zamisli vajara Ivana Meštrovića i konstruktora Petra Bajalovića, trebalo da predstavlja centralnu figuru monumentalne kompozicije sa fontanom. Međutim, Meštrović, kao austrougarski državljanin, bio je primoran da napusti Srbiju.

Pročitajte još

S namerom da je završi, vajar se vratio u Beograd po okončanju Prvog svetskog rata. Okolnosti, ali i finansijska podrška su se promenili. Godine 1927. beogradska opština odlučuje da skulptura Pobednik bude na Terazijama, međutim, javnost je osporavala njeno postavljanje. Jednima je smetalo to što je izliven nag muškarac, drugima što ne predstavlja junaka balkanskih ratova, a trećima što nema nacionalnih obeležja.

Tako je završio na Kalemegdanu, a vreme i okolnosti dovele su do toga da Pobednik postane trijumfalni simbol Beograda.

Avalski toranj

Wikimedia/Aleksandar Lakic

Avalski toranj – simbol trajanja, stradanja i ponovnog rađanja, godinama je predstavljao jedinstveno građevinsko delo arhitekata Uglješe Bogunovića i Slobodana Janjića i konstruktora akademika Milana Krstića i jedini je toranj na svetu koji je za presek imao jednakostranični trougao koji je simbolisao srpski tronožac za sedenje.

Televizijski toranj, čija visina dostiže 202,87 metara, izgrađen je 1964. godine, a njegov prvi život okončalo je NATO bombardovanje u noći između 29. i 30. aprila 1999.

Ponovo se rodio tokom proleća 2005, a ni početkom 21. veka toranj nije izgubio svoj prvobitni značaj – digitalno emitovanje programa vrhunskog kvaliteta.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike