Život u "enklavama": Zašto je vrabac, simbol Beograda, sve ređa pojava

28.10.2020

07:58 >> 08:21

0

Autor: Jovana Vrećo

Vrapci su osuđeni na poneki otvor za ventilaciju iz koga neretko budu izbačeni kao iz katapulta - kaže Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučav

Život u "enklavama": Zašto je vrabac, simbol Beograda, sve ređa pojava
Copyright Pixabay/ Jirreaux Hiroé

Vrabaca pokućara je iz godine u godinu sve manje. Ne morate biti stručnjak da biste to zaključili, jer se manjak vrabaca vidi golim okom.

Ovaj podatak za 24sedam potvrđuje Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, a kako on navodi postoje tri razloga koja utiču na smanjenje brojnosti vrabaca.

– Prvi razlog je taj što u Beogradu za vrapce nema više kvalitetne hrane. Nema više žitnice, niti kroz grad prolaze tovari sa žitaricama koje bi ispadale pokraj puta i kojima bi se vrapci hranili – objašnjava Knežević i dodaje kako sada mogu da pronađu samo ostatke brze hrane koja nije dobra ni za ljude, a još manje za vrapce.

Prema njegovim rečima, drugi razlog je savremena arhitektura, koja je iz svojih modernih fasada proterala vrapce.

Opomena

Knežević navodi da onog momenta kada simbol Beograda – vrabac pokućar, odnosno priroda, bude bitna onome ko gradi grad tada će biti nade i za naše pernate komšije.

– Dok se to ne desi vrapcima mogu pomoći gerilske akcije građana, sadnja žbunja i sprečavanje njihove seče i orezivanja do panja. Takođe i postavljanje pogodnih kućica za gnežđenje vrabaca pokućara, njihovo prihranjivanje žitaricama tokom zime, na mestima gde se okupljaju – navodi on.

– U fasadama modernih zgrada vrabac više ne može lako da ušuška svoje gnezdo. Osuđeni su na poneki otvor za ventilaciju iz koga neretko budu izbačeni kao iz katapulta – kaže naš sagovornik.

Život vrabaca u zelenim “enklavama” koje su pod stalnom opsadom betona, raznoraznih testera i potrebe da zelene površine izgledaju još ekstravagantnije od onoga kako je to priroda uredila, prema Kneževiću, predstavlja treći razlog.

– Nemaju više pošten žbun u koji bi se okupili i zaštitili od predatora kao što su mačke ili kopci. Nisu samo od žbunja i drveća u Beogradu ostali patrljci, travnjake je zamenio vreli beton, a ono malo travnjaka izgleda kao nekakav loše skrojen i izlizan pačvork. Vrapci na takvim travnjacima ne mogu da pronađu suvu dugačku travku koju bi upleli u svoje gnezdo, pa kao zamenu koriste plastične kese, a kad se izlegnu mladunci treba im oko sokolovo da bi navatali kojeg insekta za gladna usta u gnezdu – objašnjava Knežević.

Sve ih je manje

Podaci iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokazuju da je na teritoriji centralne gradske opštine Stari grad u zimu 2017. na 2018. godinu zabeleženo od 1.550 do 1.600 vrabaca pokućara. Evidentirane su 24 lokacije na kojima se vrapci okupljaju. Okupljališta predstavljaju mesta gde vrapci borave u jatima tokom zimskih meseci.

– Obično je to žbunasta vegetacija u čijoj se blizini nalazi izvor hrane do koga vrapci mogu brzo da dolete i da se sa istog tog mesta brzo vrate u žbun koji im predstavlja zaklon od predatora – objašnjava Knežević i dodaje da je jedna od metoda prebrojavanje jedinki vrabaca van gnezdeće sezone kada se okupe u jata i zauzmu živice, žbunje ili gustu krošnju nekog drveta.

Pixabay/ Balog Krisztina

S druge strane, kako naš sagovornik navodi, tokom zimskih meseci kada na žbunju i drveću nema lišća, tada je lako da se precizno prebroje vrapci sa udaljenosti tako da se ne poplaše i ne razbeže.

– Kada se zabeleže sva okupljališta, njih treba nekoliko puta obilaziti i prebrojavati okupljene vrapce kako bi se na kraju dobila što preciznija brojka – zaključuje Knežević.

Legenda o vrapcima

O tome kako je vrabac postao simbol Beograda postoji jedna istorijska legenda. Davne 1456. godine, kada je Beograd bio najznačajnije ugarsko uporište na južnoj granici, posle pada Carigrada, sultan Mehmed II pokrenuo je vojsku sa ciljem da se osvoje dva grada – Beograd i Smederevo.

Tokom prvog napada, Beograd su branili odredi Sibinjanin Janka (Janoša Hunjadija) i uspešno su razbili tursku flotu na Dunavu. Potom je sedam dana kasnije, 20. jula 1456. godine, ponovo otpočeo turski napad. Usledila je žestoka borba Hrišćana, i sveštenstvo se uključilo u odbranu grada, a bitke su se vodile i na bedemima i na ulicama.

Pobeda je izvojevana, Beograd je odbranjen, a sultan Mehmed II ranjen je u pokušaju sprečavanja povlačenja svoje vojske. Nažalost, tom prilikom je stradao veliki broj hrišćana, a tada je po istorijskoj legendi pronađen i jedan vrabac koji je bio proboden sa tri strele.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike