Koliko bi svet koštao rat Rusije i NATO-a: Ovo je najkritičnija tačka u Evropi, a posledice sukoba osetili bismo svi
Javni dug bi otišao u nebesa, a prve na udaru bile bi Baltičke zemlje
Čak i ograničen rat Rusije i NATO-a doveo bi do velikog broja žrtava, talasa izbeglica i ozbiljne ekonomske krize, upozorava američki medij Blumberg.
Direktne posledice, uključujući uništenje infrastrukture, energetske šokove i poremećaje na tržištima, mogle bi da umanje svetski BDP za 1,3 odsto - oko 1,5 biliona dolara u prvoj godini.
- To je gotovo jednako uticaju ruske invazije na Ukrajinu - navodi Blumberg, uz upozorenje da bi posledice bile još ozbiljnije ako bi se sukob proširio van baltičkog regiona.
Ogromni udari na evropske zemlje
Procene zasnovane na više ekonomskih modela pokazuju sledeće:
- Baltik bi doživeo pad BDP-a od čak 43 odsto, što je slično gubicima na ukrajinskim okupiranim teritorijama;
Profimedia
- Nemačka, Poljska, Švedska i Finska bile bi izložene manjim, ali i dalje ozbiljnim udarima;
- EU u celini zabeležila bi pad BDP-a od 1,2 odsto, a javni dug bi dodatno porastao;
- Rusija, već izolovana sankcijama, izgubila bi oko 1 odsto BDP-a, dok bi povećana vojna potrošnja maskirala dublje probleme;
- Velika Britanija bi prošla najblaže - sa padom od svega 0,2 odsto, dok bi SAD i Kina osetile pad od 0,7 i 0,9 odsto.
Potencijalni okidači sukoba
Jedan od scenarija podrazumeva inscenirani incident duž železničke linije Moskva–Kalinjingrad, koja prolazi kroz Litvaniju.
Profimedia
Danske bezbednosne procene govore da bi "Rusija mogla da izazove lokalni sukob" već u narednih šest meseci.
U slučaju eskalacije, "Estonija, Letonija i Litvanija postale bi žarište". Iako su male ekonomije, one imaju ključni strateški značaj. Bez brzog američkog odgovora sukob bi mogao da se proširi na širi region.
Ruski vojni kapaciteti rastu
Blumberg piše da "Rusija proizvodi oružje brzinom koja će uskoro da premaši potrebe trupa u Ukrajini", što podiže dodatne sumnje kod evropskih lidera koji ne isključuju mogućnost direktnog sukoba.
Dodatnu nestabilnost izaziva i napad SAD i Izraela na Iran, bliskog saveznika Moskve, uprkos objavi privremenog prekida vatre.
Samit u Hagu i neizvesnosti oko Trampa
Tanjug/Christian Hartmann, Pool Photo via AP
Na samitu NATO-a u Hagu očekuje se da će Tramp potvrditi posvećenost članu 5 o kolektivnoj odbrani.
- Zvaničnici Trampove administracije ponovili su da će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a - piše Blumberg.
Ipak, evropski lideri su skeptični i podsećaju da je Tramp nedavno pitao zašto Rusija nije bila pozvana na samit G7.
Da li je rat na teritoriji NATO-a moguć?
Iako je verovatnoća izbijanja rata i dalje niska, zbog ograničenih kapaciteta Rusije i rizika od rata na dva fronta, upozorenja dolaze sa više strana. Lideri NATO-a sve otvorenije govore o mogućnosti napada u narednim godinama.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i nemački kancelar Fridrih Merc slažu se da bi Rusija za pet godina mogla biti spremna za sukob sa Alijansom. Ove izjave bruje u trenutku kada se pritisak na članice da povećaju vojne budžete dodatno pojačava.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari