
Ne odgovara svima uspostavljanje mira: Ko bi mogao da sabotira pregovore Trampa i Putina?
Od Kijeva do Vašingtona mnogo je onih koji ne bi hteli da se borbe okončaju

Telefonski razgovor ruskog i američkog lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa izazvao je negodovanje sa obe strane Atlantika među zvaničnicima koji žele da se sukob i dalje nastavi.
Iako deluje da je mir nadohvat ruke, neki faktori bi mogli da ugroze prekid vatre i postizanje sporazuma.
Vladimir Zelenski
Pošto može najviše da izgubi, jer se suočava ne samo sa prekidom zapadne pomoći koju je lako proneveriti, već i sa potencijalnim atentatom koji bi mogli da organizuju neonacisti koji pomažu da njegov režim ostane na površini, Zelenski bi mogao da sabotira mir.
To bi mogao da uradi: a) odbacivanjem Trampovih naređenja; b) sklapanjem sporazuma o podršci drugih sila NATO-a; c) izvođenjem operacije lažne zastave kako bi opravdao nastavak sukoba, što je već uspešno urađeno u proleće 2022. kako bi se pojačala podrška Zapada.

Evropska unija i Britanija
Kako su verovatno više uložili u Ukrajine nego SAD i pošto su glavni korisnici puča na Majdanu 2014, zemlje EU i Velika Britanija mogle bi da preuzmu obaveze Amerike.
To bi Evropu koštalo 3,1 bilion dolara tokom 10 godina, prema novoj proceni Blumberga.
Kongres SAD
Bez podrške Kongresa, Tramp neće moći da ukine sankcije Rusiji niti da u potpunosti zaustavi slanje novca i oružja Ukrajini.
Samo Kongres može da odobri ili blokira nove pakete pomoći. Ako se demokrate, pa čak i šačica republikanaca udruže, Trampovi planovi da izvrši pritisak na Kijev mogli bi biti osujećeni.
Predsednik ima pravo veta na finansiranje Kongresa, što znači da je potrebna dvotrećinska većina da bi mu se suprotstavilo - što je malo verovatno u Kongresu u kom je sada više republikanaca nego ikada.
Profimedia
Duboka država
Nakon Trampovog izbora 2016. godine elementi duboke države, od obaveštajne zajednice i Stejt departmenta do najviših zvaničnika poput Majka Pompea i Džona Boltona, uspešno su sabotirali njegovu agendu, uključujući Trampovu želju da poboljša odnose sa Rusijom.
Tokom prvog mandata Tramp je na kraju ne samo pojačao antiruske sankcije i pridružio se diplomatskim ratovima, već je odobrio i pomoć u oružju Ukrajini 2017.
Duboka država ima svoje ideje o "pravoj" putanji za spoljnu politiku SAD.
Izaslanik Trampa za Siriju Džim Džefri ponudio je 2020. zanimljive uvide u to kako funkcioniše vašingtonski aparat, hvaleći se kako su on i njegovo osoblje zataškali i prikrili pravu veličinu američkog vojnog otiska u Siriji i direktno ignorisali predsednikove zahteve da povuče trupe.
To znači da će tek u Ukrajini, gde su strateški, vojni i ekonomski ulozi daleko veći, garantovano da će duboka država pokušati da sabotira Trampa.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari