Kako je CIA sprovela lažnu vakcinaciju da bi locirala Bin Ladena: Posledice ove operacije se osećaju i danas (VIDEO)

30.03.2022

07:00

0

Američki agenti su vrbovali lokalnog doktora

Kako je CIA sprovela lažnu vakcinaciju da bi locirala Bin Ladena: Posledice ove operacije se osećaju i danas (VIDEO)
Copyright Profimedia

Malo posle ponoći 2. maja 2011, američke "Foke" su upale u dvospratnicu u pakistanskom Abotabadu, odjurile na poslednji sprat i ubile lidera Al Kaide Osamu bin Ladena.

Iako mnogi nisu žalili za čovekom koji je stajao iza pogibije velikoj broja ljudi, operacija koja je dovela do njega ugrozila je stotine hiljada života.

Naime, kako bi suzila krug oko Bin Ladena, CIA je u Pakistanu pokrenula lažnu vakcinaciju protiv hepatitisa B da bi prikupljala DNK uzroke meštana iz naselja u kome se, kako su sumnjali, krio najtraženiji svetski terorista.

Bebe su lažno vakcinisane kako bi se otkrilo dete koje je u srodstvu sa Bin Ladenom. Nadali su se da će tako lakše otkriti u kom kraju se on tačno krije.

Ideja je propala, a posledice narušenog poverenja osećaju se i danas.

AP Photo/B.K.Bangash,File
Kuća u kojoj se krio terorista

Kako je pre desetak godina upozoravala naučna zajednica, već je dovoljno teško podeliti vakcine deci u ruralnim, siromašnim i politički nestabilnim krajevima, a kada se tome dodaju glasine da su zapadnjačke vakcine "uzrokovale sterilitet kod devojčica", onda su napori još teži.

Duž pakistansko-avganistanske granice meštani su godinama terali medicinske radnike posvećene vakcinaciji, optužujući ih da su špijuni. Vođe talibana su svojevremeno zabranile vakcinaciju protiv dečje paralize u delovima Pakistana, pozivajući se upravo na primer lažne vakcinacije CIA.

Godine 2012. je tako ubijeno devetoro medicinskih radnika, zbog čega su morale da reaguju i UN, povlačeći timove za vakcinaciju. U to vreme se dečja paraliza proširila u Avganistanu, Pakistanu i Nigeriji, iako se bolest smatra prilično iskorenjenom u ostatku sveta.

Kada je nastupila pandemija koronavirusa, nepoverenje prema vakcinama u Pakistanu je bilo visoko.

Još od prvih navoda da su sprovođena lažna cepljenja, pokrenute su brojne "antivakserske" kampanje, iza kojih su uglavnom stajale islamske ekstremističke partije.

AP Photo/Matt Rourke, File
 

Monika Martinez-Bravo iz Centra za monetarne i finansijske studije u Madridu i Andreas Stegman sa Univerziteta u Vorviku istraživali su posledice ovih događaja. 

Prikupili su podatke 18.795 dece rođene od januara 2010. do jula 2012. iz 115 opština širom zemlje. Informacije su pokazivale da li su novorođena deca primila vakcine protiv morbila, dečje paralize, difterije i tetanusa.

Potom su te podatke uporedili sa političkim stavovima koji su vladali u svakom od tih distrikta, sudeći prema izborima koji su se održali 2008. godine, pre nego što su počeli da se pojavljuju prvi izveštaji o lažnoj vakcinaciji.

Kako su utvrdili, postojao je pad od 23 odsto u vakcinaciji protiv boginja i tetanusa, 28 odsto protiv dečje paralize i 39 odsto protiv morbila, i to u opštinama u kojima je vladala snažna podrška islamskom ekstremizmu.

- Roditelji u tim distriktima su najverovatnije bili više izloženi antivakcinalnoj propagandi koju promovišu ekstremističke partije - rekla je Martinez-Bravo.

Manje su vakcinisane devojčice nego dečaci.

U tim opštinama bilo je i više slučajeva dečje paralize, primera radi, nego u drugim krajevima zemlje, skoro dvostruko više u odnosu na prosek.

U potrazi za Bin Ladenom

Agenti CIA su vrbovali iskusnog pakistanskog doktora kako bi organizovao vakcinaciju u Abotabadu, a pokrenuo je i "projekat" u siromašnijem delu grada ne bi li sve izgledalo autentično, pisao je "Gardijan".

Doktor Šakil Afridi je kasnije uhapšen zbog saradnje sa američkim obaveštajcima.

Plan o vakcinaciji se rodio kada su američki agenti locirali kurira Al Kaide, Abu Ahmada al Kuvaitija. Verovalo se da je posećivao kuću u kojoj se krio Bin Laden. CIA je nadzirala objekat uz pomoć satelita i iz skrovišta u komšiluku. Ipak, bila im je potrebna potvrda da se terorista zaista tu i krije.

Želeli su da uzorke DNK Bin Ladenove dece uporede sa uzorkom njegove sestre, koja je preminula u Bostonu 2010. godine. Tako bi bili uvereni da je njegova porodica zaista tu prisutna.

Agenti su vrbovali Afridija, medicinskog radnika koji je bio zadužen za područje Kiber, duž granice sa Avganistanom.

Doktor je potom otputovao u Abotabad rekavši da ima sredstva za besplatnu vakcinaciju protiv hepatitisa B. Velikodušno je plaćao nižerangirane zdravstvene radnike koji su učestvovali u operaciji, ne znajući da je pravi cilj uhvatiti Bin Ladena.

Afridi je po celom gradu postavljao plakate o vakcinaciji kako bi se narod informisao i odazvao pozivima.

Vakcina protiv hepatitisa B se obično daje u tri doze, tako što se druga prima mesec dana posle prve. Međutim, kada je trebalo podeliti drugu dozu u siromašnom naselju nadomak Abotabada - Nava Šeru, doktor se vratio u Abotabad i premestio je medicinske sestre u predgrađe Bilal Taun, gde je živeo Bin Laden.

Nije poznato kako je doktor trebalo da prikupi DNK uz pomoć vakcinacije, iako su sestre bile obučene da izvuku malo krvi prilikom procedure.

Osama bin Laden, AP/Mazhar Ali Khan, File
 

- Čitava procedura nije rađena po propisima. Bilal Taun je pristojna oblast, zašto bi se tamo davale besplatne vakcine? I šta je doktor iz Kibera radio u Abotabadu? - naveo je jedan pakistanski zvaničnik.

Medicinska sestra Muhtar Bibi, poznata kao Bakhto, uspela je da dobije dozvolu da uđe u kompleks u kome je živeo Bin Laden kako bi podelila vakcine.

Prema nekoliko izvora, doktor, koji je čekao napolju, rekao joj je da ponese tašnu sa jednom elektronskom napravom. Nije bilo poznato čemu je uređaj bio namenjen i da li je torbu ostavila unutra. Nije bilo poznato da li je CIA zaista uspela da dođe do DNK Bin Ladena, iako se smatra da operacija nije uspela.

Bibi nije znala pravi razlog njene posete kući.

Pakistanske službe su saznale za doktorove aktivnosti tokom istrage operacije u kojoj je ubijen vođa Al Kaide. Pakistan je tada bio besan što nije obavešten o raciji, a SAD su bile frustrirane što se Islamabad fokusira na aktivnosti CIA, umesto da objasni zašto se terorista krio u Abotabadu pet godina.

Doktor Afridi je 2013. optužen za ubistvo pacijenta koga je lečio osam godina ranije. Kada je pakistanski premijer Imran Kan posetio Vašington 2019, rekao je da bi Afridi mogao da bude oslobođen u zamenu za Afiju Sidiki, koja izdržava kaznu u američkom zatvoru. I dalje je u zatvoru, kao opomena svima koji bi da sarađuju sa američkom vladom.

Na kraju ga je odao veš

Žica za sušenje veša odala je tajno skrovište Osame bin Ladena i navela obaveštajce iz CIA da izvedu operaciju njegove likvidacije, tvrdi se u knjizi “Uspon i pad Osame bin Ladena” Pitera Bergena, analitičara nacionalne bezbednosti i bivšeg producenta CNN.

U to vreme, Bin Laden je imao tri žene: Karijah Sabar (52), Siham al Šarif (44) i Amal el Sadah (17).

– Da bi neko bio pravi musliman, treba da se oženite sa samo četiri žene i ophodi se prema njima ravnopravno – piše Bergen u knjizi, opisujući Bin Ladenova verovanja.

Kako se navodi, Bin Laden je želeo da porodicu ponovo ujedini, zbog čega je naložio telohranitelju Ibrahimu Saidu Ahmedu abd al Hamidu da kupi zemlju, nađe arhitektu i izgradi jedan objekat u Abotabadu u Pakistanu.

Izgrađena je dvospratna kuća koja je na dva sprata imala po četiri sobe sa kupatilima, a na poslednjem spratu bili su spavaća soba, kupatilo, radna soba i terasa koju je Bin Laden lično koristio.

Navodno, članovi porodice su u kuću počeli da se doseljavaju 2005. godine i retko su je napuštali, samo je Amal išla u bolnicu dvaput, pod lažnim imenom, kako bi se porodila.

Telohranitelj, sa svojom porodicom, često je dolazio, ali je živeo u odvojenoj kući na istom imanju, prateći isti protokol – nisu često izlazili i bili su povučeni.

Međutim, jednog dana 2010. godine, doušnik CIA iz Pešavara je navodno primetio Ibrahima u gužvi. U avgustu, CIA je pratila njegov automobil do Bin Ladenovog skloništa, u kome je tada živeo sa tri žene, osmoro dece i četvoro unučića.

Nekoliko tajnovitih i bizarnih detalja je privuklo pažnju američkih obaveštajaca, navodi se u knjizi.

Nije bilo telefona ili interneta, kuća je imala svega nekoliko prozora i verandu opasanu zidom. Bila je najveća u tom kraju.

CIA se smestila u jednoj kući u blizini kako bi posmatrali život ukućana u sumnjivom objektu. Upravo im je sušenje veša najviše privuklo pažnju, jer je svakog jutra sušilica bila puna ženske odeće, tradicionalnih muških odora, dečjih pelena, ali i mnogih drugih delova odeće kojih je jednostavno bilo previše čak i za 11 članova telohraniteljeve porodice.

Agenti su izračunali da, sudeći po vešu, u kući žive odrasli muškarac, nekoliko odraslih žena i najmanje devetoro dece.

Kada su svoje pretpostavke izneli tadašnjem predsedniku SAD Baraku Obami, on je dao dozvolu da CIA likvidira teroristu.

U maju 2011, operacija je izvedena, a Vašington je kasnije saopštio da je Osama bin Laden mrtav, 10 godina nakon napada na Njujork i Pentagon.

Ubijen je sa sinom Halidom, njegova dva telohranitelja i jednom od njihovih žena. Pronađeno je 470.000 kompjuterskih fajlova na 10 hard-drajvova, pet kompjutera i oko 100 diskova i USB-ova, kao i hiljade pisama i tajnih dopisa. Pronađen je i rukom pisan dnevnik, koji su vodile dve Bin Ladenove ćerke, a u njemu su opisani poslednji dani života teroriste.  

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike