Slani vodič: Postoji čak 14 vrsta soli, a svaka ima svoje prednosti i mane

16.12.2020

13:55 >> 13:48

0

Autor: Z. A.

Bez soli sve je bljutavo

Slani vodič: Postoji čak 14 vrsta soli, a svaka ima svoje prednosti i mane
Copyright Pexels

Možete da spremate najfantastičnije jelo na svetu, ali ako ga ne posolite, niko neće primetiti da ste u njeg stavili najkvalitetenije i najskuplje sastojke. Jer so baš svkoj hrani daje ukus. Znamo svi za kuhinjsku so, morsku so, u poslednje vreme često se pominje i himalajksa so kao veoma zdrava… A da li ste znali da ima čak 13 vrsta soli i da je svaka specifične teksture i ukusa?

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI I: Neke namirnice po obliku podsećaju na neke naše organe, a ta sličnost uopšte nije slučajna

Upustite se u kulinarsko putovanje kroz slanu dolinu i izaberite so koja vama odgovara.

Kuhinjska so

Poznata i kao jodirana, reč je o soli koja je veoma sitna. Sadrži kalijum-jodid i ne grudva se. U velikim količinama može imati metalni ukus, pa je najbolja za pripremanje kuvanih jela. Jodirana so se koristi kada u organizmu postoji deficit joda. To može da se dogodi kod nedovoljnog unosa joda kroz hranu (tj. hranom dobijenom iz zemljišta siromašnog jodom) ili usled radioaktivnog zagađenja. Nedostatak joda utiče ina funkciju štitne žlezde. Sve jestive soli na našem tržištu su jodirane.

Dobija se iz iz rudnika soli. Ovi „rudnici“ su podzemne lokacije na kojima se ranije nataložila so, a to su regioni koje je nekada pokrivalo more ili izuzetno slano jezero. Kamena so je sive boje. Od nje nastaje rafinirana kao najčešće korišćena so a koja sadrži uglavnom natrijum-hlorid.

Morska so

Sakuplja se iz morske vode koja je isparila i ostavila slani talog. U zavisnosti od slanoće morske vode, zavisiće i intenzitet ukusa morske soli. Može biti i krupnija i sitnija, pa je dobra i za slane i za slatke recepte.

Manje je rafinisana od kuhinjske soli i sadrži malo prirodnog joda, iako ne toliko koliko jodirana kuhinjska so. Može se smatrati nešto zdravijom u odnosu na kuhinjsku so.

Kalijumova so

Nalazi se u mnogim vrstama povrća kao prirodni sastojak. Kalijumova so se koristi u kombinaciji dijetetske soli zajedno sa natrijumovom, u cilju sinhronizacije balansa vode u ljudskom organizmu. Preporučuje se da se ne koristi sama, jer njeno samostalno konzumiranje može da dovede do stanja opasnih po zdravlje: gubitka vode, velikih grčeva u mišićima i infarkta.

Pixabay

Košer so

Svoj naziv dobila je zbog toga što se koristi prilikom obrade mesa u tradicionalnoj jevrejskoj kuhinji, čiji se principi pripreme nazivaju košer. Ova so je krupnija, ali ima lagnu teksturu koja se brzo razlaže, zbog čega je pogodna za sve vrste jela.

Himalajska roze so

Najčistija so dolazi iz rudnika soli koji se nalazi na planini Himalaji u Pakistanu. U sebi sadrži čak 84 minerala, pa je najbolja kada se koristi za salate ili na kraju kuvanja i pečenja.
Ova so potiče sa dna drevnog okeana, sačuvanog u himalajskim planinama. Ima roze boju zato što je bogata gvožđem. Sadrži čak 84 mikroelementa koji su potrebni našem organizmu. Himalajska so povoljno deluje na ćelijsku pH vrednost (kiselost), doprinosi ravnoteži šećera u krvi, smanjuje grčeve u mišićima. Mnogi stručnjaci je preporučuju kao najzdraviju so koja se može naći na tržištu.
Zahvaljujući svojoj popularnost, lakše ju je naći u prodaji i jeftinija je nego neke druge egzotične vrste soli.

Himalajska crna so

Neobičan proces u kom se so kuva 24 sata sa ugljem, travama i začinima kreira ovu posebnu vrstu himalajske crne soli. Ukus podseća na onaj koji imaju kuvana jaja, pa je crna so popularna u veganskim i vegetarijanskim jelima.

Havajska crvena so

Ova specifična so nastaje mešanjem morske soli sa vulkanskom glinom. Njen ukus podseća na onaj koji imaju orašasti plodovi, pa je treba upotrebljavati samo u posebnim jelima.

Pixabay

Havajska crna so

Iz mešavine morske soli i aktivnog uglja, dobija se havajska crna so. Ima jak ukus i specifičan šmek, pa je obavezno prvo treba probati kako bi bila upotrebljena na najadekvatniji način.

Keltska siva so

Pošto se prikuplja na obalama Francuske, naziva se još i sel gris. Svoju sivu boju keltska so dobija zbog posebnih minerala koji se u njoj nalaze. Idealna je da se pospe preko pečenog povrća, grilovanog mesa i morskih plodova.

Kiparska crna so

Ovaj tip crne soli karakterističan je za ostrvo Kipar i Mediteransko more. Veliki kristali soli formiraju se prirodnim putem, pa iako deluju kao minijaturni parčići uglja, ukus im je zapravo veoma blag.

Persijska plava so

Plava so dolazi iz Irana, nekadašnje Persije, što objašnjava njen naziv. Zavodljivu plavu boju dobija zbog svoje molekularne strukture. Pošto je krupna, treba je prvo usitniti, a zatim koristiti u jelima od ribe i s paradajzom.

Cvet soli ili fleur de sel

U prevodu znači cvet soli, a posredi je vrsta morske soli koja dolazi sa obala Bretanje. Kaže se da ima ukus i miris koji asocira na more. Zbog toga što je lepljiva i vlažna, treba je koristiti kao začin nakon pripreme nekog specijaliteta. Ova so je poprilično skupa. Iako je u kulinarstvu na visokoj ceni, u nutritivnom pogledu, to je samo morska so bogatija mineralima sa delikatnim ukusom i teksturom.

ČITAJTE I: Mnogi misle da je višak, a zapravo je praktična: Znate li čemu služi rupa na kašici za špagete?

Dimljena so

Kao što sam naziv sugeriše, radi se o soli koja se dimi pod zapaljenim drvetom. U zavisnosti od tipa drveta i dužine dimljenja, dobiće se različiti ukusi. Ipak, najsigurnije je da se koristi prilikom pravljenja mesa, posebno roštilja.

Pexels

Začinske soli

Radi se o solima koje su pomešane sa drugim sastojcima. To mogu biti mrvice tartufa, sušeni celer, provansalska mešavina začina i drugo. Obično se upotrebljavaju ne da posole hranu već da daju dodatan ukus svakom jelu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: CityMagazine

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike