Šakali se namnožili u Vojvodini: Za 12 godina broj skočio sa 800 na 4.200, sve češće prilaze naseljima
Podaci se odnose na 17 lovišta „Vojvodinašuma“, a stručnjaci upozoravaju da ih ostaci hrane i divlje deponije privlače bliže ljudima
Broj šakala u Srbiji poslednjih godina naglo raste, a posebno upečatljivi podaci stižu iz Vojvodine, gde ih je u lovištima „Vojvodinašuma“ danas gotovo pet puta više nego pre 12 godina.
Prema podacima ovog javnog preduzeća, u 17 lovišta posebne namene, ukupne površine oko 109.000 hektara, pre 12 godina evidentirano je oko 800 šakala. Danas se njihova brojnost procenjuje na oko 4.200 jedinki. :
Važno je, međutim, naglasiti da se ti podaci ne odnose na celu teritoriju Vojvodine, već isključivo na lovišta kojima gazduju „Vojvodinašume“.
Šakali su se tokom poslednjih decenija veoma dobro prilagodili promenama u prirodi i čovekovom prisustvu, pa se sve češće mogu videti i u blizini naseljenih mesta.
Šakali „stežu obruč“ oko prestonice: Nekada ih je bilo manje od 200, sada ih ima na hiljade
24sedam/Goran Sivački
Zašto prilaze ljudima?
Branislav Stankov iz „Vojvodinašuma“ objašnjava da ih naseljima najčešće privlače lako dostupni izvori hrane, pre svega divlje deponije, smetlišta i ostaci hrane koje ljudi ostavljaju za sobom.
– Deponije, smetlišta, otpad i neobazrivo bacanje ostataka dovode do toga da šakali počinju da koriste taj resurs. Tada dolaze u kontakt sa ljudima – objasnio je Stankov.
Posebno pogodno stanište za ovu vrstu predstavljaju priobalni delovi velikih reka, pa stručnjaci navode da se šakali mogu očekivati i na području uz Dunav, između Novog Sada, Kamenjara i Futoga.
Ipak, to ne znači da je na tom potezu potvrđeno prisustvo čopora, već samo da teren odgovara njihovim potrebama.
Lov za sada ne rešava problem
Šakal nije zaštićena vrsta i može se loviti tokom cele godine, ali postojeći modeli lova za sada nisu dovoljni da se brojnost drži pod punom kontrolom.
– Ne možemo da ga rešimo organizovanim odstrelom. Komercijalni metodi lova očigledno nisu dovoljni – rekao je Stankov.
Stručnjaci već godinama ukazuju da šakali, iako po pravilu izbegavaju ljude, zbog obilja hrane koju im čovek praktično ostavlja na raspolaganju sve manje zavise od prirodnog plena i zato se približavaju urbanim i prigradskim zonama.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari