Sombor – grad umnih ljudi

22.10.2020

09:30 >> 10:10

0

U ovom gradu stvarali su Laza Kostić, Milan Konjović, Ernest Bošnjak

Sombor – grad umnih ljudi
Copyright Promo/Slavica Kalaba

Na zapadu Bačke, na obalame reke Mostonge, smestio se Sombor, gradić sa nešto više od 50.000 stanovnika koji je i dalje poznat kao najzeleniji grad i to s pravom. Još 1903.godine iz doline Misisipija su ovde doneti bođoši kojih danas u gradu ima preko pet hiljada. U četiri parka i dve šumice rastu sekvoje, drveće ginka,  lipe, kesteni. U gradu su nikle i tise iako ovo podneblje nije karakteristično za njih.

Promo/Slavica Kalaba

O tome kako je Sombor dobio ime postoji nekoliko teorija. Po jednoj, to je složenica od reči „samo“ i „bor“, što znači „bor na osami“. Druga teorija, ime grada povezuje sa vrstom divljeg govečeta zomabarom. Najverovatnija je treća verzija po kojoj je grad dobio ime po vlastelinskoj porodici Cobor Sent Mihalj koja je gazdovala na tom području. Somborci svoj grad od milošte zovu Ravangrad, Zelengrad, Miograd…

Promo/Slavica Kalaba

Sedište uprave grada i Zapadno-bačkog okruga nalazi se u zgradi Županije koja je izgrađena 1808.godine a 1882.godine su joj dozidani bočni tornjevi i začelja. U Svečanoj sali se nalazi slika- Ferenca Ajzenhuta „Bitka kod Sente” veličine 7×4 metra, koja sa ramom zauzima skoro 40 kvadrata.

O Županiji kruži i priča da ima soba koliko i dana u godini što i nije baš tačno. Zgrada ima dosta prostorija a broj se menjao pregrađivanjem. Krajem prošlog veka imala je tačno 201 prostoriju.

Promo/Slavica Kalaba

U centru, u blizini Gradske kuće, delu koje Somborci zovu „Lanci“ jer taj mali prostor ograđuju lanci, nalazi se zgrada sa sunčanim satom i zlokobnim natpisom „Jedan ti je od ovih poslednji“. U toj zgradi Plebanije, Župnog dvora i nekadašnjeg franjevačkog samostana, je Sombor 1749. dobio status slobodnog i kraljevskog grada a ta privilegija je, između ostalog, plaćena 150.000 rajnskih forinti u zlatu.

Promo/Slavica Kalaba

Sombor je grad iz koga je poteklo dosta književnika, slikara, pedagoga, sportista. Somborac Vasilije Damjanović je autor prve srpske aritmetike, Avram Mrazović osnovao je „Normu“, prvu školu sa tečajevima za obrazovanje srpskih učitelja a Ivan Jugović je bio prvi učitelj Velike škole u Beogradu.

Somborski nastavnici ozbiljno shavataju svoj poziv. Tako smo čuli priču o Cunca Neni, nastavnici fizičkog koja bi sedela na Kanalu i učila decu da plivaju. I danas postoji tradicija u somborskim školama da deca moraju da nauče da plivaju.

U samom centru grada, na šetalištu, nalaze se statue književnika Veljka Petrovića, prvog filmadžije Ernesta Bošnjaka i pesnika Laze Kostića, ispred kuće u kojoj je živeo sa suprugom Julijanom Palanački. Kod njega uvek neko sedne „kako bi se malo porazgovarali“.

Laza Kostić je rođen u Kovilju ali je najviše vremena proveo u Somboru i postao simbol ovog grada. Ovde ga je 25 godina čekala njegova Jula i ovde su nastale pesme posvećene njegovoj najvećoj ljubavi Lenki Dunđerski. Jedna od središnjih gradskih ulica nosi njegovo ime kao i Srpska čitaonica i kulturni centar.

Promo/Slavica Kalaba

Zahvaljujući štamparu Ernestu Bošnjaku, Somborci su u Gradskom pozorištu gledali prve filmove a kasnije je podigao zgradu prvog bioskopa koga je nazvao „Arena“. Nedugo zatim je počeo i da snima kratke filmove. San mu je bio da od Sombora napravi Holivud u čemu nije uspeo ali je zato nastala  predstava „Kad je Sombor bio Holivud“.

Promo/Slavica Kalaba

Glavno šetalište krasi i spomen obeležje književniku Veljku Petroviću koji je poznat po rodoljubivim i socijalnim temama, kao i po opisu ravnice, njenih ljudi i posebno svog rodnog grada koga je zvao Ravangrad.

Iz ovog bačkog grada potekla su i slikari Milan Konjević i Sava Stojkov. U samom centru nalazi se galerija „Milan Konjović” koja je legat velikog slikara, sa više od hiljadu slika, pastela, akvarela, crteža i tapiserija.

Promo/Slavica Kalaba

Sava Stojkov je izlagao na svih pet kontinenata, priredio je preko 500 samostalnih izložbi i iza njega je ostalo preko 20.000 slika. Bio je jedan od najpoznatijih slikara naive.

Somborci vole sport i o tome svedoče prva sportska društva koja su bila osnovana u drugoj polovini XIX veka. Među njima je bilo mačevalačko, šahovsko pa čak i klizačko društvo. U ovom gradu rođeni su čuveni Radivoje Korać, teniser Filip Krajinović i NBA igrač Nikola Jokić.

Zašto se Sombor poznat po fijakerima?

Kažu da je to najopevaniji grad jer je o njemu napisano 40 pesama. U pesmi „Fijaker stari“ koju peva Zvonko Bogdan, Somborac po rođenju, spominje se fijaker koji luta ulicama Sombora i „nosi zaljubljeni par“.

Fijakeri su, na neki način, simbol ovog vojvođanskog grada. Nekada su Somborcima na raspolaganju bili fijakeri za individualnu vožnju i oni za kolektivnu. Pred kraj Drugog svetskog rata bilo je 70 fijakerista koji su morali strogo da se pridržavaju pravilnika a mušterije su čekali na uređenom mestu kod Gradskog muzeja gde ih i danas možete zateći.

Promo/Slavica Kalaba

U pesmi se pominje i „arteski bunar“ čije je iskopavanje počelo 1887.godine kako bi svi stanovnici Sombora imali ispravnu vodu za piće. Vodu iz arteskog bunara su posle u specijalanim buradima razvozili po kućama.

Somborsko narodno pozorište

Promo/Slavica Kalaba

Pozorišna zgrada izgrađena je 1882.godine i sva velika imena srpske pozorišne scene su ovde režirala. Reditelji kažu da se sjajno osećaju kada dođu da rade u Somboru ili kako jedan od njih reče „tamo se osećam kao gospodin reditelj“.

Prošle godine je premijerno prikazana predstava „Semper idem“, po romanu Đorđa Lebovića, u dramatizaciji i režiji Gorčina Stojanovića i koja je upravo osvojila četiri nagrade na 65.Sterijinom pozorju.

Predstava je specifična po tome što traje šest sati i svih šest sati će vam držati pažnju kao i knjiga Đorđa Lebovića koju vam preporučujemo da pročitate.

Za one male čitaoce preporučujemo knjigu Mileta Novića „Pričam ti priču o Somboru“.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike