Povratak Karađorđevića: Na današnji dan Skupština Srbije izabrala Petra I za kralja Srbije

15.06.2021

14:16 >> 14:27

0

Autor: M. I.

Tokom Petrove vladavine učvršćen je parlamentarizam u našoj zemlji

Povratak Karađorđevića: Na današnji dan Skupština Srbije izabrala Petra I za kralja Srbije
Copyright Wikipedia

Na današnji dan 1903. godine, posle ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage Obrenović u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala je Petra Karađorđevića za kralja Srbije.

pročitajte još:

Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Povukao se s vlasti 22. juna 1914, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar.

Život u inostranstvu

Petar Prvi Karađorđević rođen je kao peto dete kneza Aleksandra i kneginje Perside (kćerke Vojvode Jevrema Nenadovića) na Petrovdan, 11. jula 1844. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, a dalje školovanje je nastavio u Švajcarskoj. Po završenom školovanju septembra 1861, Knežević Petar se upisuje u pariski Kolež Sen Barb, a 1862. u čuvenu vojnu akademiju u Sen-Siru koju završava 1864. godine. U Parizu se bavio fotografijom i slikarstvom, i usavršavao svoje vojničko i političko obrazovanje. Ono mu je otvorilo vidike ideja političkog liberalizma, parlamentarizma, demokratije i njenih institucija. Početkom 1868, sa svega 24 godine, knežević Petar u Beču je štampao svoj prevod knjige engleskog političara i filozofa Džona Stjuarta Mila “O slobodi”, sa svojim predgovorom, koji će kasnije postati njegov politički program.

 

Wikipedia

Petar se pridružio Legiji stranaca francuske vojske 1870. godine i sa njom je učestvovao u ratu između Francuske i Pruske, zbog čega je odlikovan Ordenom Legije časti. Godine 1875. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u Bosansko-hercegovačkom ustanku. Nakon neuspele Topolske bune 1877, vodio je živu političku aktivnost.

U leto 1883. godine na Cetinju se oženio Kneginjom Ljubicom – Zorkom, najstarijom kćerkom crnogorskog Knjaza Nikole. U tom braku rođeno je petoro dece: ćerke Jelena i Milena (umrla kao dete), i sinovi Đorđe (odrekao se prava nasledstva prestola 1909), Aleksandar i Andrija (umro kao dete). Posle kraćeg boravka u Parizu, porodica Karađorđević preselila se na Cetinje, gde je ostala sledećih deset godina. Zbog lošeg materijalnog položaja, Petar je prodao kuću u Parizu 1894, i nastanio se sa porodicom u Ženevi. Njegovi kontakti sa ljudima iz Srbije, naročito sa vođom radikala Nikolom Pašićem nikada nisu prestajali.

Petar je kasnije još više pojačao svoju političku aktivnost za povratak u Srbiju. Još 1901. godine pokušao je da iskoristi smrt kralja Milana Obranovića i stupi u bliže odnose sa Austro-Ugarskom, nudeći joj svoj politički program.

Majski prevrat i dolazak na vlast

U noći između 28. i 29. maja (po starom kalendaru) 1903. godine oficiri zaverenici ubili su kralja Aleksandra i kraljicu Dragu Obrenović. Grupa oficira je izvela državni udar i proglasila kneževića Petra Karađorđevića za kralja Srbije, što je svojim izborom potvrdila Narodna Skupština 15. juna. Posle 45 godina Karađorđevići ponovo dolaze na čelo srpske države.

Wikipedia

– Želim da budem pravi ustavni Kralj Srbije – rekao je kralj Petar I u svom proglasu tokom polaganja zakletve.

Od samog početka svoje vladavine, Kralj Petar I suočio se sa ozbiljnim preprekama. Zemlja je bila rastrzana unutrašnjom političkom borbom. Austro-Ugarska je u početku bila naklonjena novom srpskom kralju, ali je ubrzo postala otvoreni neprijatelj Srbije, naročito posle krize izazvane aneksijom Bosne i Hercegovine 1908. godine.

Ratovi

Prvi balkanski rat protiv Turske 1912, i Drugi, protiv Bugarske 1913, okončani su trijumfom srpske vojske pod vrhovnom komandom Kralja Petra I, i oslobađanjem Raške oblasti, Kosova, Metohije i Makedonije, i njihovim pripajanjem Srbiji.

Wikipedia

Usled stalnih i teških napora u Balkanskim ratovima, zdravstveno stanje Kralja Petra I se pogoršalo, i on je 24. juna 1914. preneo kraljevska ovlašćenja na svog sina prestolonaslednika Aleksandra. Mesec dana kasnije, Austro-Ugarska objavila je rat Srbiji, čime je započet Prvi svetski rat. Posle veličanstvenih pobeda na Ceru i Kolubari 1914, posle ulaska Nemačke i Bugarske u rat 1915, srpska vojska bila je prinuđena na povlačenje i napuštanje zemlje. Albanska golgota ostavila je velikog traga na zdravlje ostarelog Kralja. On je ipak doživeo da dočeka konačnu pobedu i oslobođenje Srbije, i stvaranje nove države nastale ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca.

Preminuo je 16. avgusta 1921. u Beogradu, u kući na Senjaku, u Vase Pelagića 40, a sahranjen je u svojoj zadužbini na Oplencu. Zbog svojih zasluga u Balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu u srpskom narodu ostao je zapamćen kao Kralj Petar I Oslobodilac.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike