Znate li zašto se bukvar zove baš tako? Odgovor se krije u jednoj reči staroj vekovima
Naziv knjige iz koje su generacije učile prva slova ima mnogo dublje korene nego što se na prvi pogled čini
Gotovo svako dete u Srbiji svoj prvi ozbiljniji susret sa slovima ima uz bukvar. Generacije su iz njega učile da čitaju i pišu, ali malo ko se zapita zbog čega se knjiga namenjena prvacima uopšte zove baš – bukvar.
Odgovor nas vraća stotinama godina unazad, a iza sasvim obične reči krije se zanimljiva priča o jeziku, pismu, pa čak i jednom drvetu.
Kakve veze bukva ima sa slovima?
Reč „bukvar“ povezana je sa starom slovenskom rečju „bukva“, koja nije imala samo značenje drveta kakvo poznajemo danas. U staroslovenskom jeziku oblici iz iste porodice označavali su slovo, odnosno pisani znak.
Otuda i naziv za knjigu namenjenu učenju slova – bukvar.
Priča, međutim, seže još dublje. Etimolozi slovensku reč za slovo povezuju sa starim germanskim rečima. U gotskom je „bōka“ označavala slovo, dok je množinski oblik „bōkōs“ mogao da znači knjigu, pismo ili dokument.
I te reči povezane su sa nazivom za bukvu.
Postoji tradicionalno objašnjenje prema kojem je ova neobična veza nastala zato što su se pisani znaci nekada urezivali u drvene, odnosno bukove daščice. Ipak, taj detalj ne treba uzimati kao potpuno dokazanu istorijsku činjenicu, već kao jedno od tumačenja porekla ove drevne veze između bukve, slova i knjige.
Zanimljiva paralela preživela je do danas i u drugim jezicima – engleske reči „book“ (knjiga) i „beech“ (bukva), kao i nemačke „Buch“ (knjiga) i „Buche“ (bukva), pripadaju istoj staroj etimološkoj porodici.
Srbi su bukvar imali još u 16. veku
Istorija srpskog bukvara takođe je mnogo starija nego što bi mnogi pretpostavili.
Prvim srpskim bukvarom smatra se delo Inoka Save, jeromonaha manastira Dečani, štampano 1597. godine u Veneciji.
Bila je to izuzetno mala knjiga. Na njenim stranicama nalazila se azbuka, zatim samoglasnici i slogovi, a potom i tadašnja imena slova – „az“, „buke“, „vede“...
Sudbina ovog dela bila je neobična. Bukvar je vekovima bio gotovo potpuno zaboravljen, toliko da za njega nije znao ni Vuk Karadžić. Tek mnogo kasnije ponovo je otkriven i dobio mesto koje mu pripada u istoriji srpske pismenosti.
Jedna reč sa vekovima istorije
Zato „bukvar“ nije tek proizvoljan naziv za prvi udžbenik koji dete dobije u školi. U samo nekoliko slova te reči sačuvana je veoma stara veza između drveta, pisanog znaka i knjige.
Drugim rečima, kada prvak danas otvori bukvar i počne da uči svoja prva slova, koristi reč čiji nas trag vodi daleko u prošlost evropske pismenosti.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari