Za Đurđevdan se ljudi kite biljem, a kapije i prozori cvećem i travkama... za ljubav, zdravlje i blagostanje

06.05.2023

11:44

0

Autor: Z. A.

Mnogi đurđevdanski običaji povezani su s prirodom

Za Đurđevdan se ljudi kite biljem, a kapije i prozori cvećem i travkama... za ljubav, zdravlje i blagostanje
Copyright Pexels

Đurđevdan je krsna slava velikog broja porodica u Srbiji, praznik koji je povezan s odlaskom u prirodu, gde ljudi beru biljke za sreću i zdravlje u kući, bolje prinose useva, lepotu devojaka....

Đurđevdan je praznik sa mnogo narodnih običaja i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost i svakako seže u vreme pre prijema hrišćanstva. Smatra se da je praznik Svetog Đorđa zauzeo mesto starog srpskog božanstva plodnosti.

Takođe, praznik se smatra granicom između zime i leta, vezan je za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve, a malo koji praznik kod Srba ima toliko običaja i verovanja i magijskih radnji, koji još žive u nekim krajevima zemlje.

Unsplash
 

Đurđevak, mlečika i maslačak

Veoma važno na ovaj dana je cveće: đurđevak, mlečika, maslačak - od tih biljaka pletu se venčići kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući, da bi godina i dom bili „berićetni“ ( narod kaže kaže „da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru“).
Venčići treba da ostanu na vratima preko cele godine, sve do sledećeg Đurđevdana.

Đurđevdansko kićenje donosi zdravlje i blagostanje porodici i čuva njihov imetak. U nekim krajevima od bilja se prave eliksiri ili čajevi.

U nekim delovima Srbije postoji i običaj krađe kapije u jutro na Đurđevdan - momci ukradu kapiju kuće u kojoj živi devojka za udaju, a tim običajem biraju je kao najpoželjniju.

Profimedia
 

Prilepača i zdravac

U nekim krajevima Srbije se tokom branja cveća devojke i mladići gađaju biljkom prilepača, prilep ili broćika. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su lepljivi. Ako se devojci dopada mladić ili momku devojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalepi, to znači da će se i on ili ona „zalepiti za vas“.

Važnost ovog običaja za devojke pred udaju bila je u staro vreme vreme izuzetno važna, ali je zanimljivo da je danas u određenim krajevima naše zemlje zadržala jaku simboliku. Biljka je veoma zdrava, pomaže kod grčeva, ubalažava stres...

Pixabay
 

Jorgovan

I danas se, kao i ranije, na „branju“ gledaju momci i devojke koje pored prilipa beru i zdravac koji im donose zdravlje, ali i drugo bilje, poput đurđevka i jorgovana.

Ove biljke zatim potapaju u vodu kojom se sutradan umivaju (ili njome peru kosu) kako bi cele godine, do narednog Đurđevdana, blistale lepotom.

AgroTV
Leska

Leska

Na Đurđevdan se od leske prave krstići – jedna grana se rascepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se veruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Profimedia
Grab

Grab

Još jedno drvo ima posebno značenje, a to je grab. Kada se naiđe na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani kako bi se „vaša simpatija grabila” za vas.

Olistalim grančicama graba momci i devojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

Na Đurđevdan ne valja spavati preko dana da vas glava ne bi bolela cele godine. No narod je i za to smislio lek. Ako vam se već desi da danas zadremate, onda na Markovdan treba „spavati na istom mestu“ i bol će nestati.

Pexels
Vrba

Vrba, selen kopriva

Na đurđevdanskim urancima mladi se opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem „da budu zdravi kao zdravac“, koprivom „da kopriva opeče bolesti sa njim“, i selenom „da im duša miriše kao selen“

Običaj je i da žene i devojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”.

Pexels
Kopriva

Veruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro, godina biti plodna, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, narod čeka velika suša. Veruje se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.

Pexels
Branje cveća

Bonus video:

 


 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike