Potresna slika majke sa mrtvim detetom: Remek-dela koja su zauvek promenila umetnost (FOTO)

26.04.2022

17:01

0

Predstavljamo vam radove velikih majstora koji su se izdvojili kultnim statusom, lepotom i uticajem

Potresna slika majke sa mrtvim detetom: Remek-dela koja su zauvek promenila umetnost (FOTO)
remek dela - Copyright Profimedia

Može li umetničko delo promeniti svet? To je pitanje koje zahteva diskusiju, ali ako se misli samo na umetnički svet - definitivno može. Teško je izabrati samo nekoliko koja su to učinila, ali postoje ona koja se od samog nastanka s punim pravom nazivaju remek-delima.

Predstavljamo vam slike velikih majstora koje su se izdvojile kultnim statusom, lepotom i uticajem na kasniju umetnost.

Mazačo - „Poreski novčić“

Za otkriće linearne perspektive možemo zahvaliti arhitekti Filipu Bruneleskiju. Postojala je i pre, u slikarstvu i arhitekturi antičke Grčke i Rima, ali svi zapisi iz tog doba su izgubljeni - sve do XV veka.

Pre nje, umetnička dela su delovala dvodimenzionalno, nije bilo iluzije dubine i prostora. Zbog toga, njeno otkriće ima ogromnu važnost.

"Poreski novčić", Mazačo/Profimedia
 

Drugi velikan rane renesanse, Mazačo, u potpunosti je ovladao ovim, za to vreme revolucionarnim principom, i primenio ga u svojim delima. Koristio je i tada novu tehniku „chiaroscuro“ (jak kontrast svetlosti i senke), koju su kasnije koristili i Leonardo Da Vinči, Karavađo, Rembrant i umetnici baroka.

Osim „Poreskog novčića“, Mazačovo izuzetno poznato delo je i „Sveto trojstvo“, koje takođe odlikuje dubina.

„Poreski novčić“ se može videti u Kapeli Brankači u Firenci.

Sandro Botičeli - „Rađanje Venere“

Što se tiče inspiracije za ovo veličanstveno delo, po nekima je to Ovidijeva „Metamorfoza“, gde je Venera predstavljena kako naga stoji u školjci na obali mora, dok drugi smatraju da su to stihovi iz antičkih Homerskih himni (zbirka od 33 starogrčke himne nepoznatih autora, napisanih u slavu pojedinih božanstava).

Profimedia
 

Sa dolaskom renesanse i povratkom antičkih ideala, Botičelijeva Venera je jedna od prvih ženskih figura tog doba prikazana obnažena. Do tada, u srednjem veku, svi su uglavnom morali da budu prekriveni (osim Adama i Eve).

Jedna je od prvih slika u Toskani slikana na platnu, koje je u to doba otkriveno i dobijalo na popularnosti.

Izložena je u Galeriji Ufici u Firenci.

Leonardo Da Vinči – „Mona Liza“ (Đokonda)

Da je misteriozni Đokondin osmeh izuzetno bitan za svet umetnosti, već znate i sami. Nedavno je ustanovljeno da je njena vrednost neprocenjiva, a po nekim izvorima, svake godine je vidi 6 miliona ljudi.

Vrednost ove slike ne leži samo u popularnosti, već i u svim inovacijama koje je Da Vinči uveo slikajući je, kao i brojem pitanja bez jasnog odgovora koja postoje oko nje.

Mona Liza / Profimedia
 

Tehnika kojom je naslikana zove se „sfumato“, što, po objašnjenju samog Leonarda znači da je slika bez linija i ivica, kao da je zadimljena. Takođe, promenio je dotadašnja ustaljena pravila kompozicije, i uopšte slikanja portreta.

Predstavlja najveću atrakciju Luvra u Parizu.

Rembrant van Rajn - „Noćna straža“

Noćna straža“ je grupni portret naručen povodom posete Marije Mediči Holandiji 1638. godine. Predstavlja amsterdamsku gradsku stražu (danju, ne noću, ali se naziv ipak zadržao).

Osim što je posedovao izuzetnu veštinu, Rembrant se nije držao uobičajnih pravila koja se vezuju za ovakve slike - svetlo je dramatično, poze su atipične, i ne vide se svi podjednako. Kapetan, poručnik i misteriozna devojčica okupana svetlom su u prvom planu. Na klasičnim grupnim portretima, svi su se videli podjednako.

“Noćna straža”, Rembrant/Profimedia
 

Nekoliko puta je bila meta vandala. Dva puta su pokušali da je unište nožem, a jednom kiselinom.

Nalazi se u muzeju Rajksmuzeum u Amsterdamu.

Klod Mone - „Impresija, rađanje sunca“

Slika koja predstavlja francusku luku Avr u zoru ušla je u istoriju umetnosti kao delo po kojoj je ceo jedan pravac, impresionizam, dobio ime.

Njeno otkriće imalo je veliki uticaj na slikarstvo tog doba. Umetnike impresionizma nije zanimao predmet, već svetlost, potezi su široki, a detalji mahom zanemareni. Mone je radio serije slika koje bi prikazivale isti prizor, ali u različito doba dana, kada drugačija svetlost pada na njega.

"Impresija - rađanje sunca", Klod Mone/Profimedia
 

Druge dve stvari koje je impresionizam prigrlio, a koja su promenila umetnost su otkriće principa komplemetarnosti boja (što možemo videti i na ovoj slici, na kojoj se nalaze komplementarne boje plava i narandžasta) i dodavanje boja u tubi. Nanosili su ih direktno na platno, ne čekajući da se stari sloj osuši.

Čuva se u muzeju Marmotan-Mone u Parizu.

Vinsent van Gog - „Zvezdana noć“

Verovatno najpoznatije i najvoljenije Van Gogovo delo naslikano je u mentalnoj instituciji Sen Remi de Provans, gde je slavni slikar bio smešten posle poznatog incidenta sa odsecanjem uha. Na istom mestu je nastao veliki broj njegovih slika, među kojima su i „Irisi“.

"Zvezdana noć", Van Gog/Profimedia
 

Neka od Van Gogovih dela, ovo pogotovo, smatraju se začetkom ekspresionizma, fovizma i apstrakcije. Nalazi se u Muzeju Moderne Umetnosti - MoMA u Njujorku.

Edvard Munk - „Krik“ (Vrisak)

Ova slika je poznata i prisutna u popularnoj kulturi gotovo kao Mona Liza. Prikazuje osećanja na intezivan i izuzetno ekspresivan način, čime je inspirisala pripadnike ekspresionističkog pokreta 20. veka. Nastala je 1893. godine.

Profimedia
 

- Šetao sam sa dva prijatelja kad je sunce krenulo da zalazi. Odjednom, nebo je postalo crveno kao krv. Stao sam i naslonio sam se na ogradu, osećajući se neopisivo umorno. Jezičci vatre i krvi protezali su se preko plavičasto-crnog fjorda. Moji prijatelji su nastavili da hodaju, dok sam ja zaostao za njima, drhteći od straha. Tada sam čuo ogroman, beskonačan krik prirode - rekao je Munk o svom najpoznatijem delu, prvobitno naslovljenom „Der Schrei der Nator“ (Krik prirode).

Nalazi se u Nacionalnom muzeju u Oslu.

Prva apstraktna slika vodenim bojama Vasila Kandinskog iz 1910. godine

Kandinski je jedan od najznačajnijih predstavnika apstraktne umetnosti, a ova njegova slika možda i prvo čisto apstraktno delo. Apstrakcija je tada bila nešto potpuno novo u umetnosti Zapada, pravac koji ne sledi prirodne oblike, boje i načelo prostora.

Za Kandinskog, umetnost je bila sredstvo da prenese duhovnost i dubinu ljudskih emocija univerzalnim, svima razumljivim jezikom. Hteo je da slika onako kako melodija zvuči.

"Prva apstraktna slika vodenim bojama", Kandinski/Profimedia
 

Uticao je ne samo na kasnije stvaranje pravaca kao što je apstraktni ekspresionizam, nego i na mnoge umetnike, među kojima su Džekson Polok, Mark Rotko, i mnoge druge neoekspresioniste.

Postoje dve vrste apstrakte umetnosti. Jedna je ekspresivna, odnosno lirska, kojoj pripada Kandinski. Druga je geometrijska, čiji je najbolji predstavnik Pit Mondrijan.

Izložena je u centru „Žorž Pompidu“ u Parizu.

Pablo Pikaso - „Gernika“

Ovo ulje na platnu, široko tri i po metra i dugačko skoro osam, bilo je Pikasov način da prenese sve muke i patnje Španskog građanskog rata. Prikazuje rat onakav kakav je - kao stradanje i bol običnih ljudi, a ne herojstvo i trijumf pobedničke vojske. Puno je simbola, od kojih je najstrašniji majka koja drži svoje mrtvo dete.

Nazvano je po Gernici, španskom gradu koji su nacisti bombardovali.

"Gernika", Pablo Pikaso/Profimedia
 

Po nekima, ovo je poslednja velika slika. U doba u kome je nastala, umetnošću je već moglo da se nazove bilo šta (Dišanov čuveni pisoar izložen je dve decenije ranije). Da li ćete se složiti sa tim - zavisi od vas.

Može se videti u Muzeju kraljice Sofije u Madridu.

Endi Vorhol - „Konzerve Kembel supe“

Može li komercijalna roba masovne proizvodnje da postane umetnost? Pre Vorhola, odgovor bi najverovatnije glasio „ne”.

Otac je pop art-a i prvi koji je iskoristio potencijal masovnih medija. Uticao je na druge i svojim shvatanjem uloge umetnika (među „drugima” su umetnici kao što su Džef Kuns, Demijen Hirst i Takaši Murakami). Po njemu, umetnik je poput modnog dizajnera, čija je uloga da osmisli i dizajnira, ali ne i fizički stvori delo.

Proglašen je za najuticajnijeg umetnika 20. veka, zajedno sa Pikasom.

"Konzerve Kembel supe", Endi Vorhol/Profimedia
 

Poznate Konzerve Kembel supe iz 1962. godine njegov su prvi rad izložen u galeriji. Ukupno ih ima 32, za svaku vrstu supe.

Izložene su u Muzeju Moderne Umetnosti - MoMA u Njujorku.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike