Srbi se složili: Ovaj grad je najbolji za život!
Istraživanje sprovodi Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu, u okviru naučno-istraživačkog projekta "UR wise" koji finansira Evropska unija
Preliminarni rezultati velikog istraživanja "Best City Report" pokazali su da najveći centri u Srbiji nisu ujedno i najbolji za život. Prema mišljenju samih građana, apsolutni pobednik i najbolje ocenjeni grad je Sombor, dok se u samom vrhu liste nalaze i Šabac i Pirot. Nijedan od četiri najveća grada u našoj zemlji nije uspeo da se plasira u vrh ove liste.
Ovo istraživanje sprovodi Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu, u okviru naučno-istraživačkog projekta "UR wise" koji finansira Evropska unija. Istraživački tim, koji predvode prof. dr Jelena Stanković i prof. dr Vesna Janković Milić, analizirao je percepciju građana kroz 10 različitih dimenzija i čak 54 faktora.
Sombor ubedljivo prvi
Iako bi mnogi pretpostavili da metropole nude najbolji kvalitet života rezultati govore suprotno, sudeći po percepciji građana koji u njima žive. U čak od 8 od 10 oblasti života, Sombor je bio najbolji grad, a ako se uzme u obzir i da je u dve dimenzije zauzeo drugo mesto, jasno je da je rezultat čvrst kao stena. Slede ga Šabac i Pirot i može se slobodno zaključiti da ovakav poredak nije nimalo slučajan.
Profimedia
- Nijedan od četiri velika grada u Srbiji - Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac nisu se našli u vrhu, već je reč o manjim gradovima, ali o onim manjim gradovima koji imaju relativno jaku privredu, u smislu da postoje ili uspešne strane direktne investicije ili jake domaće fabrike koje posluju u tim gradovima - objašnjava prof. dr Jelena Stanković.
Prema njenim rečima Novi Sad se našao tek na 10. mestu, Beograd na 14, Kragujevac na 17, dok je Niš najlošije rangiran i zauzima tek 22. poziciju.
Bezbednost na prvom mestu
Kada su upitani šta im je najbitnije za život u urbanoj sredini, građani su bili jasni. Prof. dr Vesna Janković Milić ističe da su građani na prva tri mesta stavili bezbednost i zdravstvenu zaštitu, priuštivo stanovanje (mogućnost kupovine ili iznajmljivanja adekvatne nekretnine) i obrazovanje. Interesantno je da su građani upravo u dimenziji bezbednosti i zdravlja iskazali najveće zadovoljstvo, ali i naglasili da je to oblast na kojoj gradovi treba najviše da rade.
S druge strane, rezultati su otkrili jedan zabrinjavajući podatak.
- Ono što nas je zabrinulo jeste da je percipirana kao najmanje bitna dimenzija životna sredina, a zdravlje kao najbitnije. Potrebno je podizati svest naših građana da su životna sredina i zdravlje i te kako povezani i da to što dišemo i jedemo utiče na naš kvalitet života - upozorava prof. dr Stanković.
Tanjug/Ana Paunković
Manji gradovi kao spas od demografskog pada
Istraživanje pokazuje da se i u manjim gradovima može zadržati stanovništvo, ali istovremeno govori i u prilog potrebe za decentralizacijom.
- Meni je drago što su manji gradovi najbolje rangirani jer je to dokaz da postoji način da u manjim sredinama zadržite ljude. Bez ljudskog kapitala nećete imati ekonomiju. Srbija je suviše centralizovana. Najbogatiji grad Italije nije Rim, već Milano, i potrebno je razmišljati o regionalnim politikama koje bi diverzifikovale i institucije i ekonomiju, jer je to jedini način da imate zaista ekonomski razvoj zemlje - naglašava prof. dr Stanković.
Brendiranje gradova, ukazuje ona, donosi turiste, investicije i bolju cenu proizvoda.
Kako su građani rangirali oblasti života po značaju:
- Bezbednost i zdravstvo
- Stanovanje i dostupnost
- Digitalna spremnost
- Mobilnost i pristupačnost
- Socijalna inkluzija i i jednakost
- Obrazovanje i ljudski kapital
- Kultura i razonoda
- Javne usluge i uprava
- Ekonomija i tržište rada
- Životna sredina i klimaTekst
Konačni rezultati stižu krajem meseca
Ovo su tek preliminarni rezultati zasnovani na odgovorima 2.000 stanovnika i mišljenju 200 takozvanih “opinion lidera”, odnosno intelektualne elite – profesora, lekara, umetnika, glumaca… Kako objašnjava prof. dr Vesna Janković Milić, trenutno je u toku anketiranje 300 predstavnika poslovne zajednice koji će ocenjivati kvalitet rada i poslovanja u lokalnim sredinama.
- Sledeća faza, koja je u toku, jeste uključivanje poslovne zajednice. U planu je da konačni izveštaj bude gotov do kraja ovog meseca i biće javno dostupan na sajtu našeg fakulteta i projekta - zaključuje prof. dr Janković Milić.
Profimedia
Konačna rang lista bi mogla da pretrpi određene promene kada se ukrste podaci o kvalitetu života sa podacima o kvalitetu poslovanja jer, kako ističu istraživači, život i posao nisu identični.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Komentari