AI u bolnicama već radi punom parom: Evo gde najviše pomaže lekarima u Srbiji
Kod skenera i magnetne rezonance, AI može da uoči ono što ljudsko oko ponekad propusti, posebno kada lekar radi 24 ili 48 sati
Veštačka inteligencija u zdravstvu nije zamena za lekare – ona je pre svega alat i podrška, koja može da ubrza i olakša put do tačne dijagnoze, ali ne može da preuzme odgovornost i „zameni“ ljudsku procenu.
Nekada smo se, u šali ili iz panike, oslanjali na „dr Gugla“ i sami tumačili simptome. Danas se pojavila nova era: AI sistemi koji analiziraju nalaze, snimke i velike baze podataka brže nego ikad. Međutim, iako to deluje kao naučna fantastika, ključna poruka stručnjaka je jasna: AI pomaže lekarima – ne leči umesto njih.
O ovoj temi govorili su prof. dr Janko Samardžić, klinički farmakolog i profesor Medicinskog fakulteta, i dr Ognjen Gudelj, predsednik udruženja za primenu veštačke inteligencije u zdravstvu, gostujući u „Beogradskoj hronici“.
Veštačka inteligencija je alat. Tu je da olakša dolazak do dijagnoze i da lekarima skrati posao. To je realnost bez koje savremeni sistemi više ne mogu, ali ne može ni veštačka inteligencija bez lekara. Jedno ne isključuje drugo - istakao je dr Gudelj.
Gde AI najviše pomaže: terapija, ciljanje i razvoj lekova
Kada je reč o terapiji, prof. Samardžić navodi tri oblasti u kojima AI već pravi veliku razliku.
Prvi segment je personalizovana medicina, odnosno prilagođavanje terapije konkretnom pacijentu, u skladu sa njegovim biološkim i genetskim karakteristikama. To podrazumeva obradu ogromnih baza podataka, što je bez digitalnih alata praktično nemoguće.
To se već koristi u kardiologiji, psihijatriji, onkologiji, kao i kod antikoagulantne terapije, i značajno nam olakšava posao - objasnio je Samardžić.
Drugi segment je ciljano lečenje, naročito važno u onkologiji, gde terapija mora da deluje precizno, bez nepotrebnog opterećenja organizma.
Treći segment je razvoj lekova, gde AI može da ubrza istraživanja i smanji „lutanja“ u testiranju, čime se štedi vreme i povećava bezbednost.
Dijagnostika je “teren” na kome AI dominira
Veštačka inteligencija se trenutno najviše koristi u dijagnostici, posebno tamo gde ima mnogo podataka, a malo vremena. Upravo tu, kako objašnjavaju stručnjaci, dolazi do grešaka zbog preopterećenja sistema i iscrpljenosti ljudi.
Kod skenera i magnetne rezonance, AI može da uoči ono što ljudsko oko ponekad propusti, posebno kada lekar radi 24 ili 48 sati. Ali ljudski faktor je i dalje ključan, jer lekar razdvaja bitno od nebitnog i donosi konačnu odluku - naglasio je dr Gudelj.
U praksi, moderni softveri već pomažu da se brže i preciznije proceni suženje krvnog suda, zahvaćenost infarktom, kao i dimenzije tumora. Ipak, deo pacijenata i dalje ima zadršku, jer se plaše da će „računar odlučivati umesto lekara“.
Specijalista radiologije dr Tamara Popović ističe da AI nije tu da piše kompletne izveštaje umesto stručnjaka, već da ubrza proces i poveća tačnost.
Imperativ je da radiolog kontroliše ono što AI uradi. Dobili smo pomoć u brzini, ali odgovornost ostaje na nama - rekla je Popović.
AI u domovima zdravlja još nije standard
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti situacija je drugačija. Dr Viktor Ognjenović, lekar opšte prakse, navodi da u domovima zdravlja i dalje nema široke primene AI alata odobrenih na nivou sistema.
Mi moramo da radimo po zakonu i odlukama ministarstva. Ima kolega koji brzo prihvataju novine, ali i onih koji su oprezni - rekao je Ognjenović.
Najvažnije pitanje: ko je odgovoran?
Stručnjaci ističu da će u narednih 5 do 10 godina najveći izazovi biti pouzdanost i odgovornost. Iako AI može da predloži smer, odluku o lečenju i dalje donosi lekar, a odgovornost snosi zdravstvena ustanova.
Samardžić upozorava da u medicini postoje situacije u kojima se primenjuju lekovi „van indikacije“ (tzv. off-label), uz oslanjanje na stručnu literaturu i naučne dokaze. Kod AI preporuka, taj model još nije do kraja definisan.
Zbog toga je poruka jasna: veštačka inteligencija može biti snažan saveznik, ali ne sme postati zamena za kliničko razmišljanje, iskustvo i empatiju.
Na kraju, stručnjaci upozoravaju i na jednu čestu grešku: korišćenje opštih AI alata kao zamene za medicinski savet.
Veštačka inteligencija u zdravstvu je budućnost koja je već stigla, ali njen pravi smisao je da pomogne lekarima da budu brži, precizniji i sigurniji – a pacijentima da dobiju bolju negu.
Eksplicitni snimci zapalili Crnu Goru: Pali bivši šef ANB-a i državna sekretarka, optužbe pljušte! (FOTO)
printscreen/yt/vijestionline
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari