Naš "vatrogasac Zigi" nađe čoveka pod ruševinom brže od detektora: Stručnjak otkrio zašto je policija izabrala baš ovčara da spasava ljude!

10.02.2023

07:45

0

Pas detektuje jedan molekul dok trči i diše, a ljudima sa mašinama je potrebno mnogo više vremena

Naš "vatrogasac Zigi" nađe čoveka pod ruševinom brže od detektora: Stručnjak otkrio zašto je policija izabrala baš ovčara da spasava ljude!
Pas Zigi - Copyright Printscreen Instagram MUP Srbije

Srbija nema mnogo službenih pasa obučenih za spasavanje ljudi iz ruševina, ali jedan je nedavno izazvao veliku pažnju medija nakon što je sa našim spasiocima poslat u Tursku kako bi pronalazio ljude nestale u ruševinama zbog zemljotresa.

Zigi, ili kako ga u Sektoru za vanredne situacije MUP-a zovu "vatrogasac Zigi", otišao je kao član Specijalističkog tima za spasavanje iz ruševina u misiju pomoći ugroženima u Turskoj

Ovaj divni pas ima samo 9 godina i rase je belgijski ovčar, a kako su u MUP-u objasnili obučen je i osposobljen za pretragu i spasavanje živih ljudi iz ruševina i na otvorenom prostoru.

Već je učestvovao u više akcija spasavanja i međunarodnih vežbi a o njemu brine vodič Mili Radojević, vatrogasac-spasilac i pripadnik Specijalističkog tima za spasavanje iz ruševina.

Radojević inače ima i medalju za svoje podvige.

 

 

Međunarodni kinološki sudija za rad školovanih službenih pasa Nenad Milojević kaže za 24sedam da psi koji traže unesrećene bi trebalo da budu oni koji su u ozbiljnoj interakciji sa ljudima.

- Zašto su to, uglavnom, psi pastirskog tipa? Zato što su dugi niz godina u interakciji pa je deo njihove inteligencije i osobina takav da su lakši za obuku. Što ne znači da mi ne možemo da naučimo pudlicu, šnaucera ili nekog drugog psa - kaže on ali dodaje da bi to bilo teže.

- Recimo, za pse vodiče slepih bukvalno imamo posebne krvne linije i obuka je izuzetno skupa da bismo eksperimentisali, naprimer, sa jazavičarem! Može, ali on ima puno mana koje utiču na to da može da bude teško i skupo, a mi treba da napravimo efikasan posao - objašnjava naš sagovornik.

Kada pričamo o psima koji pronalaze i spasavaju ljude, mnogima će na pamet pasti šarplaninac ili bernadinac, koji su promovisani i kroz popularnu kulturu. Međutim, vremena su se promenila pa tako i pasmine koje se danas koriste za ove potrebe. 

- Čitav jedan novi talas govori u prilog da bi to trebalo da budu psi srednje veličine. A, recimo, nemački ovčar ili belgijski su na granici velikih pasa kada pričamo o kilaži. Kada kažemo srednji, misli se na srednjeg šnaucera, border kolija... zato što je u tim katastrofalnim situacijama veoma važno da se brzo prebace na mesto rada. Takvih u helikopter šalje 6 ili 8 a nemačkih ovčara ne može! Dakle, ljudi razmišljaju i o tome - objašnjava Milojević.

Obuka počinje danom rođenja

On dodaje da u širem smislu obuka ovih pasa počinje danom rođenja, jer odgajivač već od malena psa mora da psa drži u rukama, da ga navikava na ljude i socijalizuje ga.

Uprkos tome što postoji osnovna obuka za ovakvu vrstu pasa, Milojević kaže da njihova obuka može da traje čitav život. To objašnjava različitim situacijama u kojima pas može da se nađe pri izvršenju zadatka, a za gotovo svaku mora da ima iskustvo.

- Pas traži jedan miris ili dva koje treba da detektuje od okoline, ali okolina može biti različita. Da traži unesrećene u jednom rudniku je jedno, klizištu sa blatom drugo a zemljotresu treće... koji će pas biti uspešniji? Onaj koji je više stvari prošao! Možda ovaj koji radi u ruševinama, ne može da traži u klizištima. Nema iskustvo i trebalo bi da bude doveden u što više različitih situacija kako bi bio kadar na vrhunskom nivou odgovori zadacima - objasnio je on.

Printscreen Instagram MUP Srbije
Vatrogasac Zigi pred put u Tursku

Što se tiče osnovne obuke, on je deli na tri segmenta i to socijalizaciju, navikavanje na zvuke, podloge i situacije. Drugi je izvršavanje tehničkih zadataka poput pronalaženja ljudi i oblajavanja, a poslednji segment je održavanje radnih kapaciteta i stavljanje u nove situacije.

- Tipa, vozimo psa u utovarivaču za ugalj. Zašto? Pa zato što na ruševinama nema lifta i neko mora da vas prebaci na neki, recimo, treći sprat visine. Kako da se popenjete gore nego nekim kranom ili dizalicom? - objašnjava on.

Šest nivoa sa po tri stepena

A koliko je sve kompleksno govori i to da Međunarodna kinološka federacija i Međunarodna spasilačka organizacija (IRO) imaju sistem koji podrazumeva šest nivoao obuke, a svaki od njih ima tri stepena.

Pas može imati samo jedan položen stepen obuke i smatrati se spasilačkim. Ali to i dalje ne znači da može da radi spašavanja u različitim situacijama.

- Završite spasilački ispit traganja za ljudima u prostoru i kažete da imate spasilačkog psa. Ako mi ne kažete kog nivoa, teško da mogu da vas povedem na ruševinu ili lavinu?! A vi stvarno imate u jednom segmentu spasilačkog psa! - objašnjava slikoviti kinološki sudija.

Provere znanja psa i vodiča sprovode različite organizacije na različitim nivoima, što čitavoj priči daje dodatnu težinu.

- Naša zemlja u ovom trenutku ima samo jednog psa sa jednim nivoom. Koliko znam, mi nemamo u okviru kinološke organizacije taj deo sistematizovan i uglavnom odlazimo u druge zemlje da bismo polagali ispite - kaže on.

Psi brži o mašina

Pronalaženje ljudi u ruševinama moglo bi da se vrši i bez pasa jer postoje termovizijske kamere i razna druga tehnička pomagala, ali njihova prednost je u brzini.

- Pas detektuje jedan molekul i to u količini vazduha dok trči i diše! A ti moraš da dođeš na mesto, da spustiš sondu, da staviš u uši stetoskop i slušaš da li postoje otkucaji srca, da postaviš kameru i tek si onda već prošao određenu teritoriju - objašnjava Milivojević.

Psi se služe njuhom kako bi detektovali različite mirise, pa tako i živih ljudi. Milojević kaže da psi mogu da detektuju živog čoveka ispod ruševina uprkos tome što različiti ljudi različito i mirišu.

Međutim, psi za spašavanje ne moraju samo da se koriste u te svrhe. Zapravo, mogu čak i da prate odmetnike od zakona.

- Sećate da smo tražili "Malčanskog berberina" sa psima. Da li tu mogu da učestvuju spasilački psi? Pa, što da ne kada je izgubljen u šumi. On beži. Pas nema informaciju da li je neko naoružan, beži ili je nastradao. Pas ide da traži čoveka i teoretski možete pse za pronalaženje ljudi da koristite i za takve situacije. A da li ćete ih koristiti, to je nešto drugo - objasnio je Milojević.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike