Profesor Vojislav Stoiljković: eRecept, eKarton i bolja organizacija rada prave velike uštede

01.02.2023

06:25

0

Prema procenama, mesečno se zahvaljujući eReceptu ostvaruju uštede od 130 do 170 miliona dinara

Profesor Vojislav Stoiljković: eRecept, eKarton i bolja organizacija rada prave velike uštede
Copyright Printscreen/K1

Novac u zdravstvu se rasipa, a moguće je uštedeti i do 18 odsto sredstava od ukupno 490 milijardi dinara koje se izdvajaju iz budžeta. 

To kažu iz Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ali i najavljuju strože kontrole zdravstvenih ustanova, digitalizaciju i centralizaciju nabavki kako bi se zaustavilo „curenje“ novca i on uložio u brže i bolje lečenje građana.

Da li je moguće uštedeti dovoljno da bi se održao naš sistem koji obezbeđuje besplatno zdravstvo za sve? 

To je u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1 bilo pitanje za profesora Vojislava Stoiljkovića iz Niša, konsultanta u oblasti menadžmenta, Mihaila Rabrenovića, stručnjaka za strategijski menadžment u javnom sektoru i dr Sima Vukovića, konsultanta Svetske banke na Drugom projektu razvoja zdravstva Srbije.

Prema rečima profesora Vojislava Stoiljkovića iz Niša, boljom organizacijom i edukacijom mogu se ostvariti uštede i do 30 odsto.

- Zdravstvo je na platformi koja gori, ne samo u Srbiji nego i u svetu. Troškovi su sve veći, sve je starija populacija. Korak u dobrom pravcu je inicijativa da se smanje zalihe koje bi obezbedile uštede od sto miliona evra. Zalihe su jedan od najvećih izvora rasipanja. Navešću primer koji mi je poznat iz Kliničkog centra u Nišu. Postoji Centralna apoteka, a Klinički centar ima 25 klinika, svaka klinika ima svoje apoteke, a svaka klinika ima tri ili četiri odeljenja. To stvara ogromne zalihe. Cilj je eliminisanje rasipanja iz procesa. Sve što treba da uradimo je da se ugledamo na napredne zemlje i da izbacimo sve aktivnosti koje ne dodaju vrednost. Ja sam to realizovao na tri klinike i u jednom centru u niškom Kliničkom centru 2012. i 2014 godine. Objavio sam knjigu i na srpskom i na engleskom jeziku kako se to može sprovesti, stalno je citiraju. Moramo da obrazujemo ljude kako da pojednostave procese – kazao je profesor Stoiljković na televiziji K1.

Prema procenama, mesečno se zahvaljujući eReceptu ostvaruju uštede od 130 do 170 miliona dinara. 

Profesor Stoiljković kazao je da se uslugom eRecepta eliminisala potreba da pacijent jednom mesečno dolazi kod lekara.

Printscreen/K1
Profesor Vojislav Stoiljković

- Zahvaljujući eReceptu smo iz upotrebe izbacili i papire. Kada bi se smanjilo rasipanje, čudo bi bilo. Dodajte tome i eKarton i uštede su još veće. Primenimo u snabdevanju lekovima ono što rade svi, a ne da centralna apoteka dobije odjednom ogromnu količinu lekova koje nema gde da smesti, umesto da se povuče ona količina lekova koja je potrebna za nedelju dana. Trebalo bi izbaciti apoteke na klinikama i obezbediti direktno snabdevanje na odeljenjima. Ljudi koji donose odluke, a to je Ministarstvo zdravlja, treba da dobije informaciju kako je moguće uraditi mnogo više sa manje lekova, prostora, resursa i kako povećati zadovoljstvo ljudi. Bez dinara sam to uradio sa više od 50 profesora, lekara i medicinskih sestara u Nišu. Ljudi u početku pružaju otpor, ne veruju da je to moguće, ali jeste. Ako se u punom kapacitetu koriste operacione sale i oprema, postižu se sjajni rezultati. Bez dinara se sve obezbeđuje samo boljom organizacijom - zaključio je profesor Stoiljković.

Mihailo Rabrenović: Velike zalihe vezuju kapital ako stoje u magacinu

Mihailo Rabrenović, stručnjak za strategijski menadžment u javnom sektoru koji se bavi i menadžmentom u zdravstvu, kaže da je u prethodnom periodu država uložila dosta novca u nove objekte, renoviranje postojećih objekata, u nabavku nove opreme.

- Moraju da se podignu kapaciteti rukovodilaca zdravstvenih ustanova. Imamo oko 350 ustanova, direktore ustanova, nadzorne i upravne odbore i sa manje novca mora da se uradi više, na zakonit način. Sa aspekta menadžmenta javne uprave postoje „fine“ metode o kojima se sada govori u Ministarstvu zdravlja. Jedna od njih je da se sa sekundarnog i tercijarnog nivoa određene aktivnosti spuste na primarni nivo. U tercijarnom nivou su najveći stručnjaci i najskuplje su aktivnosti. Trebalo bi da se lekari opšte prakse dodatno edukuju, da se kupi nova oprema za domove zdravlja i da se u njima više radi. Da se uvedu normativi: da se zna ko šta radi i ko šta postiže; da se zna koliko pacijenata lekar može u proseku da pregleda. Ako je ostvario normu - prima punu platu, ako je prebacio normu - može biti nagrađen – kazao je u „Mi danas“ Rabrenović.

Printscreen/K1
Mihailo Rabrenović

Kada je reč o digitalizaciji, kako je najavila direktorka RFZO dr Sanja Radojević Škodrić, do 2024. godine imaćemo evidenciju zahvaljujući kojoj će se znati gde je otišao svaki špric, svaka gaza...

- Tako se postižu velike uštede, oko 100 miliona godišnje. Nadalje, direktori zdravstvenih ustanova trebalo bi da budu samostalniji i da odgovornije donose odluke. I obrazovanjem može dosta toga da se uradi. Šarolika je situacija u Srbiji: u nekim bolnicama imamo sjajne rukovodioce koji su se doškolovali. Zakon propisuje specijalizaciju kako bi se podigla kadrovska struktura, jer drugačija je priroda posla lekara ili hirurga i rukovodilaca bolnica – kazao je Rabrenović u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1.

Manje zaliha

Rabrenović je istakao da je cilj da se ne stvaraju velike zalihe, i da je to dobra ideja.

- Velike zalihe vezuju kapital ako stoje u magacinu, pa treba nabavljati samo onoliko koliko je potrebno. Zašto bi operacione sale rade samo pre podne? To je zadatak Vlade i Ministarstva zdravlja. I kultura življenja treba da se menja – pušimo, nedovoljno se krećemo. Na Zapadu se bolje i više propagira zdrav stil života i verujem da ćemo se i mi tome okrenuti. Prevencija je mnogo važna. Moramo početi da kontrolišemo šta postiže zdravstvena ustanova s aspekta finansiranja. Da počnemo da merimo zdravstvene ishode: šta je s tim pacijentima?

Dr Simo Vuković: Nezadovoljni pacijenti su glavni problem našeg zdravstva

Dr Simo Vuković, ginekolog i konsultant Svetske banke na Drugom projektu razvoja zdravstva Srbije, objasnio je u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1 zašto se brojne operacione sale u Srbiji koriste samo pre podne.

- Taj model rada smo nasledili i nismo ga menjali. Radimo na tome da se do maksimuma iskoriste kapaciteti koje imamo. U većini bolnica iskorišćenost postelja je 50 ili 60 odsto i imamo nasleđeni sistem finansiranja. Kako se plaća bolnica? Tako što vidimo koliko je novca potrebno za plate, za krevete, za lekove, za grejanje i vidimo koliko smo prošle godine potrošili – i toliko vam svake godine damo novca. Taj novac dolazi od doprinosa i od poreza. Ali, to ništa ne govori o tome šta ustanova radi, a onoliko koliko radi trebalo bi da je plaćamo. Ne da plaćamo krevet nego da ta bolnica nekoga leči – objasnio je dr Vuković u emisiji „Mi danas“. – Zdravstveni sistem mora da bude orijentisan na pacijenta, ne na zgradu ili na lekara. Pacijenti se žale s pravom - platili su doprinos a ne mogu da urade skener ili u apoteci nemaju lek koji im je potreban. Samo Bugarska više troši od nas iz svojih džepova na zdravstvo. Naši građani izdvajaju 40 odsto novca za zdravstvo direktno iz svog džepa. Najčešće je razlog u tome što imaju prepreku u dostupnosti. Sa radiološkom dijagnostikom imamo najviše problema kao i sa brzim laboratorijskim analizama.

Printscreen/K1
Dr Simo Vuković

Na pitanje zašto se privatni sektor više ne uključuje u ukupni zdravstveni sistem, dr Vuković je kazao da je to moguće ali da košta.

- Imam zdravstvenu karticu, platio sam doprinos RFZO i hoću da idem i državno i privatno kod lekara. To je moguće ali košta. Dve su opcije da se to postigne: jedno je da smanjite nivo sredstava za javne ustanove i da se to prelije u privatne, a opcija B je da Ministarstvo i Vlada dodaju još para kako se bi izdvajala sredstva za javni sistem. U kovidu su milionski iznosi trošeni za nerezonsko proveravanje d-dimera, rađene su desetine hiljada snimaka na skeneru. Moramo da govorimo i o kvalitetu zdravstvene zaštite – da li je isti kvalitet operacija u Majdanpeku i u KCS? Moraju postojati centri izuzetnosti koji bi trebalo da omoguće podjednak kvalitet lekara i medicinske opreme. Ne može u svakoj bolnici da se radi sve, nego da odredimo šest tačaka za, na primer, operaciju kuka, a ne 30.

Plate lekara

Dr Savo Vuković istakao je da su plate lekara oko 1.000 evra.

- To je nedovoljno, a o primanjima medicinskih sestara da i ne govorim. Ne može se beskrajno raditi na entuzijazam i solidarnost, a i te kako su ga pokazali. Tokom kovida ti ljudi su oblačili skafander i bili u intenzivnoj nezi i crvenim zonama 24 sata za tih 1.000 evra. Jedan od glavnih razloga za odliv ljudi iz zdravstvenog sektora je nedostatak vrednosnog sistema: treba da se zna ko koliko radi i mora da postoji mogućnost napredovanja. Iako je tokom kovida došlo do povećanja plata, to je još

uvek nedovoljno i to mora biti jedna od hitnih mera kako nam lekari ne bi odlazili u inostranstvo, ali i u privatne ustanove.

Najveći problemi

Dr Savo Vuković kazao je da je centralni problem našeg sistema nezadovoljstvo građana i pacijenata koji vape za brzim zakazivanjem specijalističkih, ambulantnih pregleda.

- Problem je u organizaciji. Patimo od manjka lekara pogotovo specijalista, a nemamo ni dovoljnu efikasnost u radu. Moramo da motivišemo lekare i medicinsko osoblje, da ih nagradimo za ono što ostvaruju na poslu. Imamo nasleđenu situaciju koja traje decenijama: lekar koji najmanje radi ima gotovo istu platu kao onaj koji najviše radi. U okviru projekta na kojem radim pripremili smo kompletne mehanizme za ocenjivanje lekara i njihovih timova kako bi se omogućilo da se te razlike vide i da se podstaknu da budu efikasniji i da taj rad bude kvalitetniji. Da kroz digitalizaciju tačno znamo koliko rade. Koliko vas je puta izabrani lekar pozvao da vas pita da li ste izmerili pritisak? To je problem u sistemu. Imamo centralno opterećenje hroničnim nezaraznim bolestima koje odnose hiljade života, i to je jako skupo za sistem. Društva poput našeg, koja imaju ograničena sredstva, moraju da se opredele za jeftinije mehanizme – za mere prevencije. Mi već 40 godina samo deklarativno govorimo o tome. Bolnice „jedu“ novac, a trebalo bi da ga uložimo u prevenciju. Ne možemo očekivati da će Srbija preko noći utrostručiti izdvajanja za zdravstvo, ali nije malo ni koliko se sada izdvaja: približavamo se procentu od deset odsto BDP-a.

Situacija nije sjajna ni u drugim zemljama

Dr Savo Vuković ukazao je na podatak da se u Velikoj Britaniji na specijalistički pregled neurologa čeka najmanje nekoliko meseci, a veoma teško se za ovaj pregled dobija i uput.

- Ima drugih zemalja koje su efikasnije, pa se možemo ugledati na skandinavske modele ili na francuski. Ipak, najvažnije je podstaći lekare i njihove timove, finansijski i organizaciono, da budu efikasniji. Probleme imamo i sa listama čekanja. Nemojmo da imamo zabludu, ni u Velikoj Britaniji neće neko operisati koleno za kraće od šest meseci do godinu dana. Zbog opterećenja kovidom bolnice nisu bile u mogućnosti da rade veliki broj operacija. To će morati da bude jedan od fokusa – istakao je dr Savo Vuković u emisiji „Mi danas“ na televiziji K1.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: K1

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike