Direktorka "Batuta" otkrila od čega su Srbi najviše bolovali prošle godine: Majmunskih boginja više nema, ali kovid nikada neće nestati

20.01.2023

20:00

0

Bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šećerna bolest i opstruktivna bolest pluća česti su kod pacijenata u Srbiji

Direktorka "Batuta" otkrila od čega su Srbi najviše bolovali prošle godine: Majmunskih boginja više nema, ali kovid nikada neće nestati
Verica Jovanović - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Svaka druga osoba u Srbiji ima neko hronično oboljenje, a svaka treća povišen krvni pritisak, kaže u intervjuu za 24sedam direktorka Instituta za javno zdavlje "Dr Milan Jovanović Batut" Verica Jovanović.

Ona je otkrila kada je poslednji put zabelen slučaj majmunskih boginja u Srbiji, ali i zbog čega će kovid uvek biti prisutan u našoj zemlji.

Koje su bolesti bile najviše prisutne među građanima Srbije 2022. godine? Prema vašoj proceni, koje će bolesti biti najprisutnije među stanovništvom u ovoj godini?

- Bolesti savremenog čoveka su danak navikama modernog doba i stilu života koji vodimo, kako mi ovde, u našoj zemlji, tako i građani u našem regionu i u ostalim evropskim zemljama. Hronične nezarazne bolesti - bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šećerna bolest, opstruktivna bolest pluća, ukoliko nisu uslovljeni naslednim faktorom, često mogu biti posledica zanemarivanja sopstvenog zdravlja.

Htela bih da vas podsetim za Istraživanje zdravlja stanovništva Republike Srbije. Najveći procenat stanovništva naveo je da ima povišen krvni pritisak, deformitet donje kičme ili drugi hronični problem sa leđima, vratni deformitet ili drugi hronični problem sa vratnom kičmom, povišene masnoće u krvi, koronarnu bolest srca ili anginu pektoris, dijabetes, alergiju, degenerativno oboljenje zglobova – artrozu, depresiju i bubrežne probleme. Rezultati Istraživanja su pokazali da učestalost svih oboljenja raste sa uzrastom i da je približno svaka druga osoba u Srbiji imala neko hronično oboljenje, skoro svaki treći stanovnik povišeni pritisak, svaki šesti hronični problem sa leđima, svaki deveti povišene masnoće u krvi, svaki osmi hronični problem sa vratnom kičmom, svaki jedanaesti koronarnu bolest srca ili anginu pektoris i svaki četrnaesti degenerativno oboljenje zglobova.

Ovi podaci treba da nam budu poziv da mislimo na svoje zdravlje na vreme, da se više krećemo, više vodimo računa o ishrani, kvalitetno provodimo slobodno vreme.

24sedam/Katarina Mihajlović
Dr Verica Jovanović

Činilo se da je epidemija kovida pri kraju, ali se broj zaraženih opet povećava. Da li uopšte možemo pričati o tome kada ćemo se "oprostiti" od ovog virusa?

- Jesmo li se oprostili od gripa? Nismo. Živimo sa njim, vakcinišemo se svake godine. Uzročnik SARS-CoV-2 neće nestati iz cirkulacije, odnosno ne može se očekivati potpuni nestanak bolesti. Kao i kod gripa, nakon proglašenja završetka pandemije nastavićemo da funkcionišemo u prisustvu novog virusa, koji će dovoditi do manjih ili većih sezonskih varijacija i epidemija u periodu koji je pred nama.

Prema vašem utisku, da li je ova epidemija naučila pacijente da se više čuvaju? Da odlaze više na preventivne preglede?

- Cilj svih nas koji se bavimo javnim zdravljem i preventivom jeste upravo to da što veći broj građana koristi  preventivne  preglede i tako sačuva svoje zdravlje. Država je obezbedila našim građanima skrining na tri najčešća karcinoma – dojke, grlića materice, debelog creva. Ministarstvo zdravlja omogućilo je i skrining preglede na dijabetes i depresiju, a omogućiće i druge skrining preglede. Dobro organizovana i dostupna preventiva je ključ dobrog zdravlja naših građana. Uočiti bolest na vreme, u ranoj fazi, znači omogućiti bolje šanse za izlečenje. Znate, brojevi u izveštajima o skriningu karcinoma dojke, grlića materice ili debelog creva nisu samo cifre, to su spašeni životi, to je promena svesti, to je odlazak na pregled na vreme, to je znak da brinemo o sebi i o svom zdravlju. Ponosni smo na to.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19, u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srbiji, angažovan je veliki broj zdravstvenih radnika u dijagnostici, lečenju, hosptalizaciji, praćenju osoba obolelih od ove bolesti, njihovih kontakata kao i u sprovođenju ostalih protivepidemijskih mera. Pandemija zarazne bolesti COVID-19 je uslovila i manji obuhvat skrining pregledima kao preventivnim pregledima za rano otkrivanje raka dojke, raka grlića materice i raka debelog creva. Sa smirivanjem epidemiološke situacije u vezi sa COVID-19 i ponovne preraspodele kadra u zdravstvenim ustanovama primećen je veći odziv građana na skrining preglede. I pored toga što je epidemija COVID-19 još uvek u toku i što se registruje porast slučajeva resporatornih infekcija, karakterističnih za zimski period, očekujemo da će se što veći broj građana ubuduće odazvati pozivu na preventivni – skrining pregled i tako sačuvati svoje zdravlje.

Povećava se broj obolelih od malih boginja, među kojima su najveći broj deca do godinu i po dana. Šta je uzrok i čega se roditelji plaše kada nam je odziv za vakcinaciju tako nizak?

- Biti roditelj znači biti i odgovoran za živote i zdravlje svoje dece. Pedijatri, kao i lekari svih specijalnosti su vaši saveznici na tom odgovornom i važnom zadatku. Oni su tu da vam odgovore na sva pitanja i razveju sve nedoumice.  “Primum non nocere” – jedan je od prvih Hipokratovih principa i znači “ne naškoditi”. Verujte svojim lekarima.  Oni su tu za vas i vašu decu. Ako kažete da biste sve učinili za svoju decu, vakcinišite ih. Tako ćete sačuvati njihovo zdravlje i živote, kao i živote one dece koja iz odredjenih medicinskih razloga, kao što su, na primer, autoimune bolesti, ne mogu biti vakcinisana. Budite odgovorni i prema njima.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Prošle godine počela je i HPV vakcinacija. Institut je nedavno saopštio da je odziv dobar. Kako to tumačite, s obzirom na to da je za neke druge bolesti odziv za vakcinaciju slabiji?

- Vakcina je najveće dostignuće medicine i moćno oružje protiv bolesti.  Takvo oružje je i HPV vakcina, koja uz redovne ginekološke preglede može sprečiti rak grlića materice.  Preporučena HPV vakcinacija koja se od juna meseca sprovodi u našoj zemlji o trošku države, za populaciju devojčica i dečaka uzrasta od 9 do 19 godina, realizuje se u cilju prevencije oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima. Rak grlića materice, rak završnog dela debelog creva, usne duplje i ždrela, samo su neke od malignih bolesti koje izaziva HPV virus. Do sada je dato oko 22.500 dоzа vакcinа prоtiv HPV infекciје. Nајvеći brој dаtih prvih dоzа је nа tеritоriјi grаdа Bеоgrаdа, Јužnоbаčкоg, Nišаvsкоg, Mаčvаnsкоg i Јužnоbаnаtsкоg окrugа. Zadovoljni smo odzivom na vakcinaciju i nadamo se da ćemo o oboljenjima HPV virusa govoriti u prošlom vremenu, kao što je to slučaj  u nekim razvijenim zemljama.

U prošloj godini "snašle" su nas i  "majmunske boginje". Kakva je sada situacija sa tom bolešću?

- Majmunskih boginja u Srbiji nema. Poslednji potvrđen slučaj u našoj zemlji bio je prijavljen 5. oktobra prošle godine. U prošloj godini su registrovana 43 slučaja obolevanja od majmunskih boginja, među osobama muškog pola, uzrasta 21 do 54 godine, sa teritorija Beogradskog, Južnobačkog, Sremskog, Nišavskog, Mačvanskog  i Južnobanatskog okruga.  

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Veoma se često pominje da je upotreba antibiotika u Srbiji prekomerna. Da li postoje procene koliko ih koristimo na godišnjem nivou i kako to smanjiti?

- Antibiotici su dragocen resurs i treba ih očuvati, unapređivati i koristiti za lečenje     bakterijskih infekcija samo onda kada i kako to odredi lekar. Rezistencija na antibiotike je jedna od najvećih globalnih pretnji koja se događa prirodno, ali pogrešna upotreba antibiotika kod ljudi i životinja pospešuje taj proces. Rastući broj infekcija, kao što su pneumonija, tuberkuloza i gonoreja postaju sve teže za lečenje jer antibiotici kojima se leče postaju sve manje efektivni.

Povećana upotreba antibiotika naročito tokom COVID pandemije, naročito tokom 2020. godine sigurno će uticati na rezistenciju na antibiotike. Borba protiv nekritične upotrebe antibiotika je od ključnog značaja za kontrolu zaraznih bolesti.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Da li se zna koliko skrininga za rano otkrivanje raka je izvšeno prošle godine i kod koliko ljudi je bolest otkrivena? Koliko se života godišnje spasi skriningom?

-  U Republici Srbiji su tokom prošle godine sprovođena tri programa organizovanog skrininga raka, u cilju ranog otkrivanja raka dojke, raka grlića materice i raka debelog creva. Tokom 2022. godine (zaključno sa novembrom mesecom) urađeni su sledeći skrining pregledi:

Ukupno oko 30.000 skrining mamografija u cilju ranog otkrivanja raka dojke prilikom kojih je otkriveno i potvrđeno oko 50 karcinoma; Ukupno 31.708 PAP pregleda u cilju ranog otkrivanja raka grlića materice, prilikom kojih je otkriveno i potvrđeno 26 premalignih promena i 4 karcinoma; Ukupno 34.526  imunohemijskih FOB testova u cilju ranog otkrivanja raka debelog creva, prilikom kojih je otkriveno i potvrđeno 173 polipa  i 26 karcinoma.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike