Dajana Paunović: Probleme iz prošlosti ne smemo ostaviti našoj deci

26.06.2022

19:00

0

U intervjuu za 24sedam Dajana nam je otkrila na koje načine se njena fondacija bori protiv gorućih problema u društvu

Dajana Paunović: Probleme iz prošlosti ne smemo ostaviti našoj deci
dajana paunovic priv arh INTERVJU1 - Copyright Privatna arhiva

Dajana Paunović je neko ko se godinama nalazio u javnom životu Srbije i žena koja je neretko punila novinske članke zbog svog posla, ali i privatnog života. Poslednjih godina posvetila se borbi za jednakost polova, a Fondacija koju je osnovala sve je zastupljenija u pomoći ženama koje se bore za ravnopravnost, ali i drugim socijalno odgovornim temama u Srbiji.

U intervjuu za 24sedam Dajana nam je otkrila na koje načine se njena fondacija bori protiv gorućih problema u društvu, i na koji način ona doprinosi da se stvori "nulta tolerancija" na nasilje u porodici. Ovo je samo jedna od tema o kojoj smo razgovarali sa našom sagovornicom, osnivačem Fondacije "Dajana Paunović", koja uskoro dodeljuje orden - najveće priznanje za majke u Srbiji. 
 

ORDEN ZA MAJKE

Bliži se dodela Zlatnog ordena “Sv. majke Anastasije”, veliko priznanje za majke koje su svoj život posvetile deci i njihovom odgoju.

-Da, došli smo i do Zlatnog ordena “Svete majke Anastasije” u Hramu Svetog Save,  koji će prvi put u istoriji naše zemlje biti dodeljen majkama koje su rodile troje i više dece, uz blagoslov naše SPC i podršku našeg predsednika Aleksandra Vučića. Verujte da imam veliku tremu, ovo je velika odgovornost ali i veliko priznanje za sav naš trud do sada. Ponosna sam, obećavam da ćemo biti još bolji i da nas više ništa neće zaustaviti da doprinesemo i popravimo atmosferu u društvu i da ličnim, a i drugim primerima stvorimo društvo empatije u kojem će naša deca želeti da žive.

Ove žene zaslužuju društveno priznanje jer su darovale budućnost našoj naciji. Prvi orden otići će u ruke majci koja ima petnaestoro dece. To su divne porodice, funkcionalne, gde su deca uspešna, voljena, vaspitana u duhu naše Srpske pravoslavne crkve. Orden će dobiti i majka jedanaestoro dece sa Kosova i Metohije. Želimo da pošaljemo jasnu poruku da su Kosmet i naši sunarodnici sa Kosmeta neodvojivi deo Srbije.

Ova svečanost postaće tradicija od nacionalnog značaja koja će nas uvek podsećati na značaj i životnu potrebu demografskog oporavka naše nacije.

Privatna arhiva
 

Kada ste doneli odluku da osnujete Fondaciju, da li ste verovali da ćete za godinu dana da postavite standarde kada su u pitanju rad i rezultati?

-Pre samo godinu dana nisam mogla ni da sanjam da će Fondacija doživeti ovakve uspehe koji se nižu jedan za drugim, a koje zajedno sa vama, dragim kolegama radim kako bi narod Srbije bio upućen u sve ono lepo i humano što smo uradili, i što planiraamo da radimo i u buduće, kaže Dajana i dodaje:

Rad, posvećenost i fokus dali su rezultate kojima smo postavili domaće zadatke. Bavimo se socijalnom politikom, osnažili smo mnoge porodice, bavimo se populacionom politikom, kao i rodnom ravnopravnošću. Pored toga što sam član Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda čiji je predsednik ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, osnivač Fondacije za rodnu ravnopravnost, osnovali smo još dva udruženja. U pitanju je političko udruženje građana “Inicijativa 21” i Centar za odgovorne medije koji se bavi monitoringom medija. Previše posla imamo. ali za mene je rad smisao života i ne mislim da se ovde zaustavim. Svako ko iskreno sagleda situaciju bez trunke sujete shvatiće i uvideće koliko smo dece i porodica osnažili, rekonstruisali škola, terena, dodelili besplatnih udžbenika, organizovali prvi fudbalski festival Srbije za decu iz cele zemlje, humanitarne pomoći itd… Uvideće da smo godinu dana aktivno sa našim građanima bili u razgovoru tragajući za njihovim potrebama i rešenjima. Puno smo radili i nesebično pomagali.

Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, koji je to osnovni problem koji žene stavlja u inferiorni položaj? Kako ste se vi borili sa stereotipima?

-Ja lično nikada nisam imala problem i nikada nisam imala potrebu da se borim, jer me apsolutno ne interesuje šta ko misli, šta će ko da kaže. Svoj posao sam oduvek radila najodgovornije i na najvišem nivou profesionalno u svakom smislu.

Žene se u podređen položaj stavljaju zbog nesigurnosti u sebe jer su u društvu prepoznate i dalje kao osobe koje treba da vode brigu samo o domaćinstvu i porodici, deci. Imamo jedan patrijarhalan tradicionalan pristup, a 21. vek nameće da žena stoji rame uz rame sa muškarcem i doprinosi društvenoj zajednici isto koliko i on.

Dobro je da kroz podizanje svesti, čime se i Fondacija bavi na prvom mestu, bude psihološko osnaživanje žene, da one postaju sve dominantnije, da sve više veruju u svoj rad, sebe, da sve manje pažnje obraćaju na stereotipe, da se dokazuju rezultatima, uspesima. Primetili smo svi da je žena u 21. veku spremnija za mnogo veće stvari nego da bude “osoblje u kući”.

S obzirom na to da često putujete i da ste na terenu, kako uspevate da balansirate svoj poslovni i privatni život?

-Organizacija. Prioriteti. Dobro sam organizovana, imam podršku porodice neupitnu, postavila sam jasno prioritete u svom životu. Imam fokus, imam želju, posla se ne plašim, to me održava živom, volim to što radim i uživam u radu sa svojim saradnicima koji su vrlo pažljivo birani i koji su zaista na prvom mestu veliki ljudi.

Privatna arhiva
 

Statistike kažu da je jedan od najčešćih problema - nasilje u porodici. Kako stati na put nasilnicima i smanjiti nasilje na minimum. Kojim koracima pokazati nultu toleranciju na nasilje?

Femicid je izuzetno složen i kompleksan društveni problem čiji uzroci duboko zadiru u sferu privatnog, intimnog i emotivnog, a koji izaziva neprihvatljive društvene posledice.

Upravo zbog složenosti ovog problema, rad na njegovom rešavanju mora biti sofisticiran, višedimenzionalan i sistematičan. S jedne strane on podrazumeva strogu i doslednu zakonsku regulativu koja mora biti praćena snažnim radom na prevenciji u porodicama kod kojih je detektovana opasnost od nasilja.

Uvidom u stanje na terenu uočljiv je manjak rada na prevenciji i psihološkoj podršci i resocijalizaciji osoba optuženih ili kažnjenih za porodično nasilje. Istovremeno, primećujemo i odsustvo korišćenja savremenih tehnologija u zaštiti žrtava nasilja poput panik tastera i softvera za prepoznavanje lica osoba kojima je izrečena mera zabrane prilaska. Upravo zbog toga, uz pomoć prijatelja i donatora, Fondacija koju vodim pokrenula je akciju dodele ovih savremenih zaštitnih softvera ustanovama širom Srbije koje se bave suzbijanjem i sprečavanjem nasilja nad ženama.
 
Ovo što radite jasno je da je politika koja se bavi socijalnim pitanjima, pitanjima koja se tiču svakog čoveka. Da li se borite i za onesposobljene, one koji nemaju mogućnost da se bore za sebe?

Kao osoba koja politiku doživljava kao bezrezervno služenje javnom interesu, smatram da je borba za ravnopravne životne uslove svih, posebno onih koji su ugroženi, jedna od osnovnih obaveza svake odgovorne i ozbiljne politike. Tek kad budemo dostigli nivo na kome ćemo moći da kažemo da smo postali društvo empatije i društvo jednakih šansi za svakog pojedinca da slobodno i u skladu sa svojim ambicijama razvija svoje sposobnosti, tek onda ćemo moći da kažemo da smo postali politički zrelo društvo. Do tog cilja predstoji nam dalek i trnovit put i godine borbe za podizanje nivoa svesti i političke kulture u kojoj će se ove vrednosti podrazumevati i biti neupitne.

BORBA ZA PRAVA NAJUGROŽENIJIH

Kakvi su planovi za dalje?

Moje ambicije pre svega su usmerene na popravljanje stanja stvari na terenu. Od formiranja Fondacije mi smo prihvatili koncept da mnogo ne filozofiramo, da se ne bavimo i ne trošimo vreme na jalove diskusije na okruglim stolovima i stručnim forumima, već da pomažemo ugroženima i popravljamo stvari na terenu.

Taj rad usko je povezan i sa političkim okvirom i radom naših institucija, tako da je i polje politike ono gde moji saradnici i ja i te kako vidimo našu ulogu pre svega u uticaju na donosioce ključnih političkih odluka. Iako trenutno nailazimo na značajno razumevanje političkih subjekata za naše sugestije i inicijative, naše analize ukazuju da moramo biti spremni i za dan kada će to razumevanje prestati da postoji, a što je skopčano sa odnosom političkih snaga u zemlji u uslovima oštre polarizacije zbog koje nas šira javnost doživljava kao bliske sadašnjim vlastima.

Ono što mogu da poručim jeste da će naš humanitarni rad nadživeti svaku vlast i da mi nećemo nestati iz javnog prostora bez obzira na to ko bude na vlasti i da li će taj neko imati razumevanja i senzibiliteta za humanitarni rad kojim se bavimo. Mi ćemo se uvek beskompromisno boriti za interese i prava potlačenih i onih koji su najugroženiji i u tom cilju koristićemo se svim dozvoljenim demokratskim sredstvima.

Privatna arhiva
 

 

DEMOGRAFSKI PROBLEM KAO NAJVEĆI IZAZOV

Svaki dan ste na terenu, obišli ste preko 30 lokalnih samouprava od početka godine, šta su problemi naše države i šta je to sa čime želite da se izborite?

-Svaka država se nosi sa svojim problemima, pored toga u ovom trenutku vidimo da se ceo svet suočava sa jednom od najvećih kriza svih vremena, ni mi nismo neko ko tu krizu ne oseća i neće osećati zbog sukoba koji se vodi oko Ukrajine.

Pored pandemije koja je iznenda zadesila ceo svet sve druge teme su mnogo manje važne sa kojima mi kao država izlazimo na kraj i te kako uspešno u ovim teškim vremenima. Demografija je tema sa kojom se takođe suočavaju najrazvijenije zemlje Evrope pa tako i mi, složen proces koji raznim setovima mera i zakonodavnim okvirima pokušavamo da popravimo. To je složena tema, problem koji nije lako rešiti, potrebno je dugo i posvećeno raditi na njemu kako bi kroz nekoliko godina došlo do pozitivnog efekta.

Zato je važna saradnja nevladinog sektora, vladinih institucija i medija. Sinergija. To mora da nadilazi sve političke, ekonomske i sve druge podele. Podizanje lične svesti ovog pitanja je važno. Kod pronatalitetske politike nisu samo finansije važne i presudne, na to složeno pitanje potrebna je čitava operacionalizacija mnogih stvari pa i infrastrukture u ruralnim sredinama kako bi svi imali jednake uslove za život kao u glavnom gradu. Složen je to proces i ima dosta toga na čemu treba raditi.

ZALOG BUDUĆNOSTI

Koje su vrednosti koje želite da približite onima koji prate Vašu politiku?

Empatija, moramo da probudimo empatiju u celom svetu, saosećajnost, da stvorimo društvo jednakosti i pravde, ravnopravnosti, jer svi smo jednaki i svi imamo podjednaka prava na dostojanstven život, obrazovanje, zdravstvenu politiku… Vreme je da iza sebe ostavimo prošlost i probleme jer je to začaran krug iz kog nikada nećemo izaći i te probleme iz prošlosti ne smemo ostaviti našoj deci. Moramo da gledamo u budućnost i stvorimo društvo i svet u kome će želeti da žive naša deca i njihovi potomci, buduće generacije. To je zalog naše budućnosti.

Ako smo ratovali u prošlosti hajde da to ne radimo našoj deci u budućnosti. Civilizovano možemo doći do rešenja svakog problema i održati mir i stabilnost.

Privatna arhiva
 

Kako gledate na kompromise u politici, da li su oni po Vašem mišljenju, poželjni ili nepoželjni? 

Koliko god da se kompromisi kritikuju sa idealističkih pozicija, oni su ne samo sastavni već i neophodni deo političkih procesa i promena. Istorija nas je naučila da jedino ona rešenja koja su bar u minimalnoj meri prihvatljiva za sve, a to je definicija kompromisa, mogu da budu dugoročno održiva i da vode društvenom napretku, a ne dezintegraciji.

Koje intervencije po Vašem mišljenju treba odmah sprovesti u delo, a da Fondacija to može da učini? 

Ekonomsko osnaživanje žena u svim sferama i na svim nivoima. Bez ekonomski osnažene žene nema ni uspešne populacione politike. Ekonomski status žene ne sme da zavisi od njenog emotivnog statusa, a nažalost mi još nismo dosegli do tog nivoa, ali sam sigurna da hoćemo. 

Privatna arhiva
 
FONDACIJA U SLUŽBI NARODA

Godinama unazad ste na javnoj sceni. Bili ste autor i voditelj Jutarnjeg programa i informativnih emisija u kojima su svoje stavove iznosili najeminentniji političari srpske scene i visoki funkcioneri. Koliko su te javne debate uticale na Vašu odluku da pokušate da date lični doprinos prosperitetu društvene zajednice?

-Za mene je ovo nekako bio prirodan sled događaja. Pet godina sam vodila dva formata Jutarnjeg programa, informativnih emisija u kojima su mi gosti bili najeminentniji političari srpske scene. Od predsednika države preko visokih funkcionera, ministara, svih onih koji čine sistem jedne države, a nalaze se na najvišim funkcijama. Takođe, godinama sam vodila i najveće konvencije, konferencije predsednika države, kao i međunarodnu konferenciju koja se ticala rodne ravnopravnosti, a na njoj su govorile prve dame iz mnogih zemalja sveta. To je trasiralo moj put da se otisnem dalje, na odgovornije, teže, zahtevnije poslovne poduhvate koji doprinose čitavom društvu. Zahvaljujući tome, upoznata sa svim prilikama i neprilikama naše države otisnula sam se korak dalje i rešila da sa svojim timom ljudi dam doprinos za napredak naše društvene zajednice.

Gde vidite sebe, odnosno Fondaciju za pet godina?

Ne volim da pravim dugoročne planove, videćemo gde će nas put sve odvesti, ali sam sigurna da ostajemo u službi naroda, jer je to naša misija. Da bi se ciljevi ostvarili potreban je posvećen rad, da živiš za ono što radiš i da fokus bude samo na ostvarenju tih ciljeva. 

BONUS VIDEO
 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike