Dr Đukić Dejanović otkriva: Sve više Srba ima F-dijagnozu, ovo su simptomi na koje morate da obratite pažnju

13.04.2022

14:14

0

Autor: M. Vu.

Situacija sa napadima panike može uticati na celu porodicu, a ne samo na osobu koja je doživljava

Dr Đukić Dejanović otkriva: Sve više Srba ima F-dijagnozu, ovo su simptomi na koje morate da obratite pažnju
Stres - Copyright Pexels

- Svaki šesti stanovnik Srbije ima F-dijagnozu. To ne podrazumeva "ludilo", ali ono što nas zabrinjava jeste to da ih sigurno ima više. Mislim da nema čoveka koji nije imao danima nesanicu, anksioznost, napetost ili imuplsivnost - rekla je neuropsihijatar Slavica Đukić Dejanović.

Neuropsihijatar je objasnio da F-dijagnoza ne mora da znači da smo ludi, već se ona odnosi na celokupno mentalno zdravlje. Ipak, situacija sa napadima panike može uticati na celu porodicu, a ne samo na osobu koja je doživljava.

- Mi, koji smo u struci, nimalo nismo iznenađeni. Nema čoveka koji u traumatičnim okolnostima ne može "biti F". Svako od nas ima svoj prag. To što se svaki šesti naš sugrađanin izjasnio da ima problem, ne znači da je to brojka koja je definitivna. Nije F-dijagnoza samo bežanje od realnosti, nije to samo kad neko čuje glasove ili misli da ga neko proganja. "F" je i kada noćima ne spavamo, to se, recimo, zove F 50.1. Tako da, mentalno zdravlje je takođe zdravlje - kazala je dr Đukić Dejanović.

24sedam/Katarina Mihajlović

 

Doktorka je podsetila da je prevencija ključna, ali da čitave porodice mogu biti uvučene u ovaj problem.

- Ovo je prilika da kažemo da to niko ne sme da zaboravi. Ako nas boli grlo, mi vodimo računa da ne pijemo ledenu vodu. Vrlo je slično i sa mentalnim zdravljem. Prevencija je vrlo značajna, ali naša zdravstvena pismenost je na relativno niskom niovu. Duša može da nas boli, mi to nosimo, a onda kada nemamo dobar dah, a doktor kaže da je sve u redu, onda je to panika koja se širi i na članove porodice - istakla je doktorka Đukić Dejanović.

Kada i kako se pojavljuje F-dijagnoza?

Doktorka je objasnila da možemo da zaključimo da smo krhki onoliko koliko je ljudskom organizmu dato da bude osetljiv na sva traumatična zbivanja.

- Ako živite u harmoničnoj porodici i ako na poslu imate zdravu atmosferu, vi ćete neku nezadovoljstvo doživljavati malo drugačije. Ako ste puni sopstvenog nezadovoljstva na svakom životnom polju, onda je masovna trauma još jedna kap u punoj čaši vode i moramo biti spremni za nju sa mnogo više znanja. Treba obezbediti razgovor i ventilaciju. U otvorenoj pandemiji bila je jedna tiha pandemija mentalnog razbolevanja, na šta nismo mogli da obratimo pažnju jer smo spasavali živote. Ipak, spasavanje duše je na duže staze. U moju ordinaciju svakodnevno dolaze ljudi koji kažu da su bili potpuno stabilni pre pandemije. Znaju datum kada su prestali da spavaju. Onog momenta kada će se pojaviti F-dijagnoza, zavisi kada će neko otići zbog svojih simptoma i dobiti je, ali mi je svi zapravo tiho imamo - rekla je doktorka Slavica.

Unsplash
 

Uradite sami test i proverite da li imate simptome?

Ukoliko primetite neke promene u svom svakodnevnom funkcionisanju, potrebno je da sami uradite test, savetuje doktorka.

- Duša nikada ne može biti spremna, ali su znanje i informisanje o tome šta treba činimo ključni. Dakle, ako ne spavam tri ili četiri noći, ako imam neki poremećaj ritma, moram uraditi test samoprocene na anksioznost i depresivnost. To je toliko jednostavan test, ima devet pitanja, a uputstvo je vrlo jednostavno. Depresivnost je najčešći parametar jer je 2013. bilo 2,1 odsto depresivnih, a 2021. godine 4,2 odsto, a to je velika razlika.

- Nema depresije bez gubitka raspoloženja, bez nedostatka interesovanja i zamora ili gubljenja životne radosti. To su osnovni simptomi, a pored toga, nesanica, poremećaj ishrane, krivica, preispitivanje, somatske tegobe, lupanje srca, poremećaj disanja, plač, nervoza, na male povode impulsivnost. To sve definiše da li će depresija biti blaga, umerena ili teška. Pitate sebe da li ste tokom dve nedelje bili tužni, da li ste smanjili interesovanje, da li se zamarate, to su osnovna pitanja. Ako se zbir pozitivnih odgovora povećava i pređe 10, svako treba pričati sa stručnjakom - otkrila je doktorka Slavica Đukić Dejanović u Jutarnjem programu na TV Prva.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike